Pozovite » (+381) (0)24 535-533

ZKVH kolokvij poslmrtni obicaji sl.2U prostorijama Pastoralnog centra u Golubincima 13. travnja održan je znanstveni kolokvij Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a na temu posmrtnih običaja Hrvata u Srijemu. Prisutni su imali prilike čuti rezultate istraživanja s četiri lokaliteta u Srijemu: Petrovaradina, Sota, Golubinaca i Nikinaca. Uvodničarka je bila Sindy Vuković, studentica diplomskog studija antropologije i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ona i njezine kolege su u sklopu kolegija Prakse terenskog istraživanja pod vodstvom profesorice dr. sc. Milane Černelić boravili i istraživali u Srijemu.

Opsežna analiza

Tijekom svog prvog boravka u Srijemu studenti su se upoznali sa starim zanatima, tradicijskom kuhinjom u Srijemu, pokladnim običajima (maškarama), narodnim nošnjama, običajima vezanim za blagdan sv. Vinka… Tijekom svog istraživanja o posmrtnim običajima studentica Sindy Vuković razgovarala je s devet kazivača iz Srijema.
„Očekivala sam da će to nekako biti emocionalna tema i da neće biti lako razgovarati o tome, ali u biti se ispostavilo da sam ja ta kojoj je ta tema teže pala nego li kazivačima. U tom smislu tema je bila izazovna, a s obzirom na to da studiram antropologiju ovo mi je bilo prvo etnološko istraživanje“, istaknula je Vuković. „Mislim da sam se dobro snašla i to mogu zahvaliti profesorici Černelić i susretljivosti kazivača koji su mi pričali o smrti svojih najbližih. Saznala sam dosta informacija zahvaljujući kojima sam mogla uraditi opsežnu analizu. Važno je istražiti i ovu temu kako bi se ostavio neki pisani trag, a kako sam saznala u razgovoru s kazivačima i njima to puno znači. Kako kažu, žele da se ti njihovi običaji sačuvaju i da budu zapisani u zborniku. Sve što sam saznala bilo mi je apsolutno novo. Svaki lokalitet ima svoje specifičnosti, svoje posebne običaje i obrede. Primijetila sam da dolazi do stapanja s pravoslavnim običajima, što su mi i sami kazivači rekli. Neki na to gledaju blagonaklono, dok drugi smatraju da bi se trebali zadržati njihovi hrvatski običaji“, rekla je Sindy Vuković.

Sve je manje kazivača

Unatoč malom broju kazivača, studenti su došli do značajnih informacija, a saznali su dosta i o običajima za koje se do sada nije znalo.
„Nažalost, bilo je malo problema u Srijemu što se tiče kazivača za teme koje istražujemo. Njih je danas manje na raspolaganju. Nema dovoljno starih ljudi i uglavnom su nam dostupne informacije od Drugog svjetskog rata pa nadalje, dok nam nedostaje ono ranije razdoblje. Ali trudimo se izvući što je najviše moguće jer je ovo posljednja prilika da se na temelju istraživanja ti običaji sačuvaju od zaborava, da se zabilježe i ostanu kao spomen budućim generacijama. Isto tako, cilj je i da se mladi potaknu da se običaji obnove, što se danas i događa, samo možda u nekom novom obliku“, kaže profesorica Milana Černelić.

ZKVH kolokvij poslmrtni obicaji sl.1Potpora istraživačima

Golubinci su bili jedan od lokaliteta koji su posjetile studentice tijekom svog boravka u Srijemu.
„Mi smo se potrudili izaći u susret studenticama i pronaći starije ljude koji pamte neke stare običaje, a neki od njih su sačuvani i prakticiraju se i danas. Mislim da bismo i mi Srijemci mogli raditi s određenim projektima slična istraživanja kao i oni. Siguran sam da imamo potencijala ali i etnologa koji bi mogli obavljati slična istraživanja u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata. Preostala su još da se izvrše istraživanja o sremačkoj svadbi i nadam se da će se i to uraditi u dogledno vrijeme i uvrstiti u zbornik, kako bi ti običaji ostali zabilježeni“, rekao je predsjednik HKPD-a Tomislav iz Golubinaca Vlatko Ćaćić.

Rezultati u monografiji

Druga grupa studenata koja je proteklog tjedna boravila u Srijemu posjetit će ga još jednom kako bi završili kontrolna istraživanja. Nakon toga očekuje se objavljivanje rezultata istraživanja u zasebnoj monografiji.
„Istraživanja ne samo da pokušavaju zapisati nekadašnje stanje, već pokazuju i razliku koliko se i sam život mijenja. Svi elementi tradicionalnog života naših ljudi iz godine u godinu pokazuju ogromne promjene. Ne samo zato što žive u sredini gdje jedni na druge utječu, nego i zato što se sam život mijenja. Veoma smo zahvalni svim aktivistima koji su nam pomogli da se ovo istraživanje održi i želimo nastaviti praksu prikazivanja rezultata. Već sljedeći puta ćemo otići u neko drugo mjesto, a cilj nam je da se neki od radova objave. Nadamo se da će se u naredne dvije godine ovi radovi skupiti i da će i oni poput istraživanja Bunjevaca i podunavskih Šokaca biti objavljeni u zasebnoj monografiji. I to je cilj: sačuvati napisano i zapisano kako se nekada živjelo, kako bismo znali kako Hrvati ovdje nisu ni slučajno, da oni vode svoje korijene nekoliko stoljeća i da ono što ovi ljudi pamte jeste nešto autohtono i njihovo. Samo pamćenje i zapisi mogu spasiti ono što je nekada bilo“, rekla je menadžerica kulturnih aktivnosti ZKVH-a Katarina Čeliković.

Izvor: Hrvatska riječ (S. Darabašić)