Pozovite » (+381) (0)24 535-533

U novosadskoj crkvi Imena Marijina izveden je 24. listopada ove godine jedinstveni koncert pod nazivom „Glasovi orgulja u ravnici", na čijem su rasporedu bile orguljske skladbe vojvođanskih skladatelja hrvatske narodnosti. Mlad, nadaren i veoma vješt subotički orguljaš Saša Grunčić predstavio je slušateljima skladbe Albe Vidakovića, Stanislava Prepreka i Josipa Andrića.Na Riegerovim dvomanualnim orguljama romantičnog zvuka, svojom odličnom registracijom, maksimalno je pridonio zvučanju skladbi prema zahtjevima stila u kojemu su skladane.

Njegovu sposobnost registriranja, što je također veliko umijeće orguljaša, dokazao je tijekom sviranja. Naime, nije se mogao služiti dvama najpotrebnijm registrima, trubom i fagot-oboom, zbog njihove neispravnosti, a ipak je postigao zadovoljavajući učinak. Sve skladbe koncerta izveo je ritmički stabilno, dinamički i agogički muzikalno i logično, a i brzinu izvođenja ostvario je kako treba. Cjelokupno njegovo glazbeno izvođenje bilo je skladno i u detaljima i u cjelini.

Na koncertu su izvedene sljedeće skladbe: Preludij i fuga u C-duru i Fantazija i fuga u f-molu Albe Vidakovića, Suita za orgulje Stanislava Prepreka i Uvertira za operu „Dužijanca" Josipa Andrića. Koncert je ostavio pozitivan dojam na slušatelje, a njegova stilska raznovrsnost djelovala je i dodatno zanimljivo.

Šteta je što Vojvodina, osim Prepreka i Vidakovića, nema barem još dva skladatelja orguljske glazbe, jer je Preprekov i Vidakovićev orguljski opus veoma skroman. Njima ne pribrajam Josipa Andrića, jer on nije skladao za orgulje. Ukoliko orguljaš Saša Grunčić sadašnjem koncertnom rasporedu pridoda Koralnu predigru „Marijo, slatko ime" A. Vidakovića, a 11 preludija na koralne teme i Improvisatu S. Prepreka već je pridodao, to je sve što u Vojvodini imamo na području orguljskog stvaralaštva od skladatelja hrvatske narodnosti. Međutim, bitno je da su Preprekove i Vidakovićeve orguljske skladbe doživljene i sadržajne, bez obzira na njihovu malobrojnost. U glazbenoj povijesti Novoga Sada prvi put su slušana orguljska djela spomenutih skladatelja, a u vojvođanskoj povijesti četvrti put.

Prihvativši u cijelosti izvođenje koncerta, odvažni orguljaš Saša Grunčić pokazao je već sada, kao mlad reproduktivni umjetnik, svu širinu svoga služenja glazbi. Njegovim posredovanjem konačno oživljava orguljska glazba vojvođanskog podneblja koja po kakvoći pripada i europskoj glazbenoj baštini. Izvođenjem ovog koncerta orguljaš Grunčić ukazuje istodobno da orgulje nisu glazbalo određeno samo za izvođenje djela J. S. Bacha i ostalih svjetski poznatih skladatelja. Od koncerta do koncerta marljivi i ustrajni orguljaš S. Grunčić stalno napreduje u umjetničkom izvođenju. Dosad je, kao praizvoditelj ovoga jedinstvenog koncertnog rasporeda, nastupao u Subotici, Somboru, Zemunu i Novom Sadu.

„Glasovi orgulja u ravnici" u Đakovu
Nakon Subotice, Sombora, Zemuna i Novog Sada, sljedeći u nizu koncerata iz serijala „Glasovi orgulja u ravnici" bit će održan u katedrali svetog Petra u Đakovu, u nedjelju, 7. studenoga, s početkom u 19 sati.

Skladbe za ovaj koncert, od glazbeno-povijesnog značenja za Vojvodinu, predložili su sastavitelj ovoga prikaza i umjetnik-orguljaš Saša Grunčić. Potporu njegovoj provedbi pružaju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović". Ovaj jedinstveni glazbeni projekt značajan je još više zbog toga što su upravo orguljske skladbe najrjeđe izvođena glazba kod nas. Stoga bi ovaj koncert i nadalje trebalo podržavati i omogućiti mu izvođenje ne samo u Vojvodini, nego i u inozemstvu. Najveće i najveličanstvenije glazbalo, orgulje, koje u sebi sadrže cijeli orkestar, nedvojbeno to i zaslužuju.

Napisao: Đuro Rajković

Tekst je, uz dopuštenje autora i uredništva, preuzet iz tjednika Hrvatska riječ, boj 399 od 5. studenog 2010.