Ispis
Hitovi: 1208

godisnjak9Deveti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je koncem srpnja 2018. godine. Ovaj, obiman broj, na 448 stranica, donosi 15 znanstvenih i stručnih radnji, sve prvoobjave, koje tematiziraju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti. Sadržaj Godišnjaka podijeljen je u sedam tematskih cjelina, u kojima su radnje iz društvenih i humanističkih znanosti, a čija objava ima značaj znanstvenog prinosa za sve subetničke skupine Hrvata u Vojvodini.

U prvoj cjelini pod nazivom Povijesne znanosti – prostor, procesi, događaji nalazi se šest radnji, a počinje s temom Podatci o Luki st. Sučiću (1648. – 1705.) i Luki ml. Sučiću (1711. – 1747.). Prinos i teorijsko-metodološki pristup proučavanju povijesti obitelji Sučić Vladimira Nimčevića (str. 9-27). Ladislav (László) Heka piše rad pod naslovom Nastanak Hrvatsko-ugarske nagodbe (str. 29-60), a Robert Skenderović Hrvatska naselja u okolici Budimpešte i Kalače krajem 19. stoljeća (str. 61-72). Arhivskom građom bavi se Stevan Mačković u svom radu Opisi arhivske građe iz Ureda gradskog kapetana 1919. godine (str. 73-99). Redoviti suradnik Godišnjaka Mario Bara piše na temu Organiziranje i djelovanje Seljačke sloge u Bačkoj i Banatu (str. 101-123), a Tomislav Žigmanov tematizira 15 godina od osnutka Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“ (2002. – 2017.) (str. 125-140).

Godišnjak se u drugoj cjelini bavi temom Pravo i politologija u kojoj Darko Baštovanović piše rad Identitet hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji kroz prizmu pristupanja Srbije Europskoj uniji (str. 143-175).

Povijest književnosti je treća cjelina u kojoj dr. sc. Slaven Bačić donosi rad pod naslovom Jedna zabranjena knjiga o narodnom preporodu bunjevačkih i šokačkih Hrvata (str. 179-192).

U četvrtoj cjelini, Sociokulturna antropologija i etnologija, nalazi se pet radnji koje Godišnjak objavljuje kao rezultat terenskih istraživanja tradicijske kulture šokačkih Hrvata studenata zagrebačkog Filozofskog fakulteta, odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, uz mentorsko vodstvo dr. sc. Milane Černelić. Ovdje se nalaze teme iz prostora Podunavlja i Srijema. Prva je radnja autorice Marine Balažev pod naslovom Šokica i njezin svijet (str. 195-212), a slijedi rad Klare Tončić Osnovne karakteristike šokačkih kuća nabijača i njihova sudbina u naseljima Bač, Plavna i Bođani (str. 213-250). O srijemskim Hrvatima pišu Klara Zečević Bogojević u radnji Aspekti suvremenog glazbenog života Hrvata u Srijemu (str. 251-266), Ines Siuc Velike Tekije: Hodočašće srijemskih Hrvata Snježnoj Gospi na Tekijama (str. 267-287) i Sindy Vuković Posmrtni običaji srijemskih Hrvata (str. 289-318).

Novina u ovom Godišnjaku je peti blok pod nazivom Eko historija i svakodnevni život u kojem Marko Tucakov donosi rad Odnos stanovnika Berega spram svojeg okoliša na primjerima odnosa spram triju sinantropnih vrsta ptica (str. 321-334).

Nastavljajući praksu objave bibliografija, u šestoj cjelini pod nazivom Bibliografija, Katarina Čeliković objavljuje nesvakidašnju bibliografiju koja je prinos istraživanjima podunavskih Šokaca pod naslovom O Šokcima u Podunavlju bibliografski (str. 337-376).

U sedmoj cjelini – Prikazi knjiga (str. 379-405) nalazi se deset prikaza znanstvenih i publicističkih djela o vojvođanskim Hrvatima. Ladislav Heka autor je prikaza knjige Dudása Ödöna Szabadka város története (str. 379-382), a Luka Jaramazović predstavlja knjigu Franjevačka crkva i samostan sv. Mihovila u Subotici Natalije Radovanović i Stipe Pilića (str. 383-384). Stevan Mačković piše o knjizi Kalmana Kuntića Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941. (str. 384-386), a povijesnu knjigu Marije Šeremešić i Martina Šeremešića Monoštor u povijesti do polovice XX. stoljeća predstavlja Luka Jaramazović (str. 386-392). Vojislav Temunović autor je prikaza Zbornik radova stručne tribine o životu i delu Tumbas Pere Haje (str. 392-394), a Ante Prebeg, st. piše o zborniku Kultura i identitet Bunjevaca: Zbornik radova sa Simpozijuma održanog 18. februara 2017. u Novom Sadu (str. 394-397). Knjigu Milane Černelić Bunjevci – ishodišta, sudbine, identiteti predstavlja Dominik Deman (str. 397-399), a Ante Horvat Prebeg piše o knjizi Zlatka Ifkovića Hrvatski glas iz Vojvodine (str. 399-401). Katarina Čeliković predstavlja rječnik Marije Šeremešić Bile riči – rječnik govora Monoštora (vrijeme pedesetih godina prošloga stoljeća) (str. 401-403), a prikaz Hungarys Neighbors as Kin – States, Political, Scholarly and Scientific Relations Between Hungarys Neighbors and Their Respective Minorities potpisuje Darko Baštovanović (str. 403-405).

Godišnjak br. 9 završava Dodatcima (str. I-XXXIX) u kojima su Upute suradnicima „Godišnjaka za znanstvena istraživanja“, informacija o Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata te popis svih knjiga u (su)nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Godišnjak se objavljuje u nakladi od 300 primjeraka, a može se nabaviti u prostorijama Zavoda (Laze Mamužića 22, Subotica) ili naručiti putem elektroničke pošte ili telefonom. Cijena primjerka je 900,00 dinara.

Preuzeto sa internet stranica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata
Monday 12th of April 2021 04:30:01 PM