Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Dani BV sl.1Uz već standardni prikaz godišnje knjiške produkcije Hrvata u Srbiji, te valorizacije u kontekstu dodjele književnih nagrada, ovogodišnji, sedamnaesti Dani hrvatske knjige i riječi – Dani Balinta Vujkova u Subotici, kao najveća književna manifestacija ove manjinske zajednice, protekli su u znaku novih sadržaja koji su za cilj imali prezentaciju suvremenih digitalnih tehnologija koje mogu biti od pomoći u poticanju i širenju čitateljske publike, a posebice čitateljskih navika djece i mladih. Tako prošireni, četverodnevni program, koji je trajao od srijede, 3., do subote, 6. listopada 2018. godine, po riječima organizatora, uvjetovao je da manifestacija u prvi plan upravo stavi svoj raniji podnaslov Dani hrvatske knjige i riječi.

„Imali smo programe za sve uzraste, od djece preko mladih do odraslih. Knjiga neće nestati, ali nam je zadaća da ju uporabom novih tehnologija što više približimo čitateljima, prije svega digitalnoj Z generaciji koja dolazi. U tom procesu važan je trokut kojega čine nastavnici, knjižničari i učenici. Tako smo u sklopu Dana te nove tehnologije učenicima približili kroz radionicu, nastavnicima kroz akreditirani seminar, dok je međunarodno savjetovanje knjižničara na tu temu bilo prilika za razmjenu iskustava i usavršavanje na tom polju“, kaže Bernadica Ivanković, predsjednica Hrvatske čitaonice Subotica, udruge koja je nositelj organizacije Dana, uz potporu Gradske knjižnice Subotica i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Književni salon

Ovogodišnji Dani hrvatske knjige i riječi započeli su Književnim salonom u Gradskoj knjižnici koji je bio naslovljen Pjevamo pjesnike. Sukladno nazivu, publika Salona imala je priliku slušati uglazbljene verzije pjesama hrvatskih autora, kako onih s prostora matične domovine, tako i iz Srbije. Moderatorica večeri Nevena Mlinko uvela je publiku u ovu večer izlaganjem o ulozi umjetnosti u životu suvremenog čovjeka. Ona je kazala kako ovakva večer spojem glazbe i poezije budi u čovjeku senzualnost koja je izvor snage.
Publici su se predstavili glazbenici iz Đakova – Sanja Hajduković (vokal) i Josip Molnar (gitara) koji su izveli uglazbljene stihove Zvonimira Goloba, Maka Dizdara, Arsena Dedića…
Smjenjivali su se tijekom večeri kroz pjesmu hrvatski književni jezik, kao i bunjevačka i šokačka ikavica, mogle su se čuti i pjesme izgovorene kajkavskim narječjem i mnoge druge. Pjesme hrvatskih pjesnika iz Vojvodine izvele su Nela Skenderović na klaviru i Lidija Ivković, a Martina Čeliković je uz klavirsku pratnju Ervina Čelikovića izvela pjesmu Subotica, vridnija od zlata. Publika se na momente rado pridružila pjevanju pjesnika.

Program za djecu i mladeDani BV sl.2

Četvrtak je bio dan namijenjen učenicima koji su u sustavu obrazovanja na hrvatskom jeziku. Tradicionalni program Narodna književnost u školi – U spomen na Balinta Vujkova Didu okupio je oko 400 predškolaca i osnovnoškolaca.
Istoga dana navečer, u Gimnaziji Svetozar Marković, održana je radionica na temu Nove tehnologije u knjižnici, moguće ili ne? koju je vodila Mirjana Nešić, viša diplomirana knjižničarka iz škole Beogradska politehnika. Tom prigodom prezentirano je kako nove tehnologije kao što su QR kodovi, proširena realnost (AR), virtualna realnost (VR) i druge mogu učiniti knjigu zanimljivijom. Zanimljivo je da su spomenute aplikacije besplatne i na taj način praktički dostupne svima. Nakon uvoda, srednjoškolci su u skupinama kroz praktični rad kreirali neki od digitalnih sadržaja.
„Knjižnice danas više nisu samo police s knjigama, već uz upotrebu digitalnih tehnologija pružaju mnogo više različitih sadržaja i informacija. Tako da danas više nije neobično da u knjižnicama nađete video tutorial za korištenje neke baze podataka ili video trailer za knjigu. Tehnologije QR kodova, proširene ili virtualne realnosti mogu se na različite načine koristiti u suvremenim knjižnicama koje trebaju biti mjesto ne samo za iznajmljivanje knjiga, već i za učenje, istraživanje ili inovacije. Ove tehnologije učenici također mogu primjenjivati i u svojim školskim projektima“, kaže Mirjana Nešić.

Savjetovanje knjižničara

Petak je započeo stručnim savjetovanjem za knjižničare na temu Primjena novih tehnologija i metoda rada u radu s djecom i mladima u knjižnicama koji je u Gradskoj knjižnici okupio oko 50 sudionika iz Srbije i Hrvatske, od kojih je njih 29-ero imalo izlaganja.
Jedna od sudionica, Milana Bajkin iz kikindske knjižnice Jovan Popović smatra kako je ovo savjetovanje bilo veoma korisno zbog aktualnosti tema.
„Popularizacija knjige i književnosti se ne vrši više samo tradicionalnim načinima već i putem novih medija. Savjetovanje je jako dobro organiziran a značajno je i to što smo imali prilike čuti iskustva i upoznati projekte kolega iz Hrvatske“, kaže Bajkin.
Također, savjetovanje je bila prigoda i za umrežavanje knjižničara te uspostavu suradnje na nekim novim projektima. U sklopu Dana, u Knjižnici je već po običaju priređena i prigodna izložba knjiga i periodike iz godišnje produkcije Hrvata u Srbiji.

dobotnici knjizevnih nagradaDodjela nagrada

Tradicionalno, Dani hrvatske knjige i riječi su godišnja prigoda za dodjelu književnih nagrada na području književnosti vojvođanskih Hrvata. One su nagrađenima uručene na središnjem događaju manifestacije, Multimedijalnoj večeri, koja je održana u Hrvatskom kulturnom centru Bunjevačko kolo. Najznačajnije priznanje, nagrada za životno djelo na području književnosti, a koju dodjeljuje Hrvatska čitaonica, ove je godine pripala književniku i publicistu vlč. Marku Kljajiću. Osim četiri knjige poezije, Kljajić je autor nekoliko knjiga o mjestima u Srijemu u kojima je službovao kao svećenik, bilježeći ne samo kulturnu povijest već prateći sve što je proživljavao hrvatski narod u njima.
„Raduje me što je moj rad na ovaj način pohvaljen i valoriziran. Nisam pisao zbog nagrada, ali drago mi je kada to netko prepozna i kada priznanje dođe“, izjavio je vlč. Kljajić.
Nagradu ZKVH-a Emerik Pavić za najbolju knjigu objavljenu tijekom 2017. godine dobio je povjesničar Robert Skenderović, autor knjige Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca): od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske monarhije. Knjiga je objavljena u sunakladi ZKVH-a i Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu. U obrazloženju žirija se, među ostalim, navodi kako je ova knjiga važna sinteza povijesti Hrvata iz Bačke koja predstavlja značajan iskorak u iščitavanju i sažimanju povijesne građe od prvih spomena Hrvata na ovom području pa do 1918. godine.
„Ovo djelo jeste i bit će, kada je u pitanju povijest ovdašnjih Hrvata, jedno od onih izdanja na koje će se svatko tko se bavi poviješću Hrvata u Bačkoj morati referirati i vjerojatno najviše citirati. Djelo predstavlja primjer tumačenja povijesnih činjenica i osnova od kojih će se u daljim istraživanjima polaziti pri proučavanju identiteta Hrvata u Bačkoj“, dodaje su u obrazloženju.
Zahvaljujući se na nagradi, Skenderović je kazao kako mu ova nagrada posebno znači jer mu je dodijeljena iz zajednice o kojoj je i za koju je ovu knjigu pisao.
Drugi puta dodijeljena je i ZKVH-ova trijenalna nagrada Iso Velikanović za najbolje prozno djelo. Nagrada za najbolju knjigu proze u razdoblju od 2015. do 2017. pripala je zbirci kolumni Ispovijest crkvenog pauka vlč. Dragana Muharema objavljenoj u nakladi Katoličkog društva Ivan Antunović iz Subotice. U obrazloženju žirija se navodi kako se knjiga istaknula dobrim razumijevanjem društvenoga konteksta, njegujući pritom ton iskrene komunikacije s čitateljem koja se u ovim kratkim i vrlo efektnim tekstovima doima vrlo prirodnom i svrhovitom: „Osobitu pozornost privukli su naslovi koji intrigiraju čitatelje. Nadalje, djelo sadrži i odlike dobroga duhovnoga štiva, nema namjeru docirati, nego postupno vodi čitatelja do samostalnih spoznaja o svijetu i sebi. Tekstovi imaju i svoju filozofsku podlogu, te često krenuvši od pojedinačnog dolaze do općeg te možemo kazati kako su i dobro strukturirani“.
„Iznenadio sam se da je moj prvijenac dobio nagradu u konkurenciji s drugim, talentiranim autorima koji duže stvaraju od mene“, izjavio je Muharem nakon dodjele priznanja. „Žiri je vjerojatno prepoznao stil kojim sam pristupio kroz teologiju govoriti o Bogu, ali približiti to jednostavnom čovjeku, da bude tu i humora i ironije, a da bude zanimljivo i kao književno djelo. Ova nagrada može značiti poticaj mojem novom pisanju.“
Multimedijalnoj večeri, među ostalima, nazočio je i veleposlanik Hrvatske u Srbiji Gordan Bakota koji je istaknuo kako ovakve manifestacije, ali i dodjele nagrada za izuzetne prinose u zajednici, čuvaju kulturu i pridonose opstojnosti Hrvata u Srbiji.
U okviru Multimedijalne večeri nastupili su ženska pjevačka skupina Prelje HKC-a Bunjevačko kolo i komorni zbor Collegium musicum catholicum iz Subotice, dok je poeziju nagrađenog Marka Kljajića kazivala Katica Naglić iz Surčina.

Trideset novih naslova

Knjišku produkciju „od Dana do Dana“ analizirala je profesorica književnosti Klara Dulić. Tijekom ovog razdoblja tiskano je ukupno trideset naslova što je na dosadašnjoj prosječnoj razini s kojom bismo, kako navodi, trebali biti zadovoljni. Osim knjiga poezije, to je razdoblje obilježilo i što je nakon izvjesne stanke tiskana i jedna knjiga drama, dok su se na proznome polju javila i tri nova romana „kao lijep iskorak u duljim formama“ te dvije zbirke kratkih priča. Na području književnosti za djecu, kako dodaje, također je primjetan napredak, i glazbena umjetnost također se može pohvaliti interesantnim novim naslovima, a tome doprinosi i udžbenik glazbene kulture, kao i drugi udžbenici tiskani na hrvatskom jeziku u proteklih godinu dana. U području povijesti i etnografije tiskan je veći broj naslova u odnosu na prethodne godine. S druge strane, većina periodičnih izdanja (među kojima i dva književna časopisa) nastavila su izlaziti, „što nije tek podatak, nego priznanje svima onima koji ulažu napore kako bi se osigurao kontinuitet pisane hrvatske riječi u Vojvodini“.
Inače, u povodu ovogodišnjih Dana, objavljene su dvije knjige o kojima je ukratko bilo riječi i na Multimedijalnoj večeri. U pitanju su Bajke 2 Balinta Vujkova koju je u sklopu projekta objave izabranih djela toga velikog sakupljača narodnih pripovijedaka priredio Zlatko Romić i Dani hrvatske knjige i riječi: zbornik radova 2017. u kojoj su sabrani radovi s prošlogodišnjeg znanstveno-stručnog skupa u okviru ove manifestacije. I ove godine, organizatori, dužnosnici i poštovatelji Balinta Vujkova položili su vijence na njegovu bistu koja se nalazi u „parku književnika“ pokraj Gradske kuće.

Seminar za nastavnike

Dani su završeni u subotu akreditiranim seminarom za odgojitelje, učitelje, nastavnike i profesore koji je za cilj imao upoznati ih s mogućnostima primjene novih tehnologija u svakodnevnom radu s djecom i mladima. Predavačice su bile knjižničarke mr. Alka Stropnik i Ana Sudarević iz Zagreba. Polaznici, njih oko 25, imali su prilike isprobati besplatne aplikacije koje bi im trebale značajno olakšati izvedbu nastave te je istodbno učiniti i interesantnijom. U organizaciji seminara sudjelovalo je i Hrvatsko nacionalno vijeće, a akreditiran je od strane Pedagoškog zavoda Vojvodine.
„Cilj seminara je bio pojasniti kako pametno iskoristiti nove tehnologije, da nam pomognu u radu s djecom, da ih potaknemo na čitanje kroz igru. Da mi vladamo novim tehnologijama, a ne da one vladaju nama“, kaže Alka Stropnik.
Održavanje ovogodišnjih Dana hrvatske knjige i riječi – Dana Balinta Vujkova financijski su pomogli Ministarstvo kulture i informiranja Republike Srbije, Grad Subotica, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu, Hrvatsko nacionalno vijeće, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice i Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama.
Fotogalerije s Dana hrvatske knjige i riječi možete pogledati na facebook stranici Hrvatske riječi.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P. / K. D.)