Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Veres predstavljanje osijek sl.1Zbornik radova s međunarodnog filozofsko-znanstvenog skupa Misaona popudbina Tome Vereša, u izdanju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice prvi puta je predstavljen 21. svibnja 2019. u Osijeku u Pastoralnom centru Vikarijata Osijek.

U organizaciji Udruge katoličkih intelektualaca, Instituta za novu evangelizaciju Sv. Ivan Pavao II. i Ogranka Matice hrvatske Osijek predstavljanje je otvoreno zajedničkom molitvom predvođenom članom UKI-ja Josipom Nađem, a potom je sabrane na večernjem događaju, poglavito goste iz Subotice, pozdravio u ime organizatora mons. dr. Vladimir Dugalić, predstojnik Instituta za novu evangelizaciju Sv. Ivan Pavao II., kazavši kako nas je dominikanac, filozof i bački Hrvat Tomo Vereš zadužio proučavanjem i prijevodima s izvornika djela sv. Tome Akvinskog, a istovremeno u njegovoj je osobi vidljiva cjelina neodvojivosti Hrvata koji su stoljetno živjeli u istoj zajednici te dragocjen iskorak u hrvatskoj filozofskoj misli. Povjesničar doc. dr. sc. Krešimir Bušić, uvodničar i moderator predstavljanja zbornika, uvodno je kroz povijesni kontekst približio život istaknutog hrvatskog dominikanca o. Tome Vereša (Subotica 1930.- Zagreb 2002.) te umjetničko-kulturno-filozofsko djelovanje Hrvata u Bačkoj kroz zavičajnu povijest koji se, kazao je, nisu asimilirali zahvaljujući i tome što su svećenici čuvali iskru hrvatstva. U predstavljanju zbornika sudjelovali su: izv. prof. dr. sc. Krešimir Šimić, i doc. dr. sc. Boško Pešić (Filozofski fakultet u Osijeku), izv. prof. dr. sc. Stjepan Radić (KBF Đakovo) te urednik zbornika, novinar, publicist i filozof Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice.

Šimić je podsjetio je Verešov najvažniji prevoditeljski opus i poznavanje izvornoga djela filozofa i teologa sv. Alberta Velikog i sv. Tome Akvinskog (inače poliglot Vereš je pisao na Veres predstavljanje osijek sl.2hrvatskom, mađarskom, njemačkom i francuskom, a njegova su djela prevođena na albanski, engleski, slovenski, španjolski i talijanski jezik). „I danas aktualan Toma Akvinski je važan kao protuteža suvremenim gibanjima, a njegove spise Izabrano djelo preveo je Vereš (NZ Globus, Zagreb, 1981.) i najveći dio ovoga izbora čine tekstovi Sume teologije. U zborniku su četiri cjeline, šesnaest autora te predgovor urednika Žigmanova naslovljen kao i zbornik Misaona popudbina Tome Vereša u kojemu vidim urednički rukopis pjesničko-kreativne misli“, kazao je Šimić te pohvalio uporabu riječi „popudba” ustvrdivši kako je nije riječ o baštini već riječi, označnici koja misao povezuje sa putovanjem, a „naše kršćansko putovanje znakovito se treba hraniti riječju Božjom i riječima Crkve“, dok „popudbina“ jest „ono što postoji iza i nosi se dalje“ pa je u tom smislu popudbina Tome Vereša, koji je živio puninu teoloških istina, aktualna.

Žigmanov je ovu tvrdnju dopunio kazavši kako je „glavna ideja zbornika bila prikazati cjelinu života i Verešova djela koja je nama izazov, smjerokaz i znanje“. Šimić je pripomenuo kako bi u budućnosti valjalo više istražiti ekumensku dimenziju misli T. Vereša. Uslijedila je diskusija u kojoj je istaknuta posebna vrijednost zbornika koja se sastoji od priloga s popisom fonda Tome Vereša koji je ustupila Hrvatska dominikanska provincija, a riječ je o 20-tak kutija rukopisa te je članak vrijedan izazov za daljnje proučavanje. Predstavljač Boško Pešić govorio je iz filozofske perspektive o Verešu koji je objedinio teološko i znanstveno, pripominjući kako suvremenost oskudijeva živom filozofskom riječju te je prisutna erozija dobrog akademskog statusa filozofije. „Vereš je nastavljač hrvatske tradicije, tomističe tradicije građene na izvorima. Filozofija se pojavljuje kao prethodnica vjere, a za Vereša ona je sam sadržaj vjere iskazan znanstvenom metodom. On je zaslužan za prijevod Tijelovskog hvalospjeva iz 14. stoljeća“, kazao je Pešić te među ostalim istaknuo Verešovu odliku traženja istine, supripadnost mišljenju velikim učiteljima te razložio kako je se teolog uhvatio u koštac s Marxovom misli. Radić je pak istaknuo vrijednost dominikanskoga erudita kroz vrijednosti filozofijske misli, odliku dijalogiziranja kroz poniznost i solilokvij te pojasnio kako za Vereša „bez poznavanja sebe, nema ni spoznavanja svijeta“. Naposljetku je urednik Žigmanov razložio kako je vrijedan zbornik nastao 2016. godine, odnosno četiri godine nakon stručnoga skupa održanoga u prosincu 2012. o Tomi Verešu u Subotici, u povodu 10. godišnjice smrti i u godini obilježavanja 800. godišnjice osnutka Reda propovjednika. Također, istaknuo je Žigmanov kako je u zborniku ono što je „popudbinski vrijedno“ i ostaje trajnim prinosom kulturi i znanosti ne samo Hrvata u Vojvodini, a strukturu zbornika čitati je iz konteksta nastajanja. Govor o Verešu otkrio je važnost govora o temama zastupljenim u zborniku o čemu je posvjedočio i afirmativni diskurs kako o teološkim, filozofskim tako i kulturloškim temama čiji je poticaj istraživački rad autora tekstova u zborniku, ali i poznavanje izvornosti tomizma te Verešova djela koje je, cijene predstavljači, predokus daljnjih istraživanja Verešove misaone ostavštine. Predstavljačima i publici zahvalila je dr. Ružica Pšihistal, predsjednica UKI-ja.

Tekst: Nevenka Špoljarić

Fotografije: www.djos.hr