Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Naslovnica Tradicijska baština Šokaca za webIz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije bačkih Hrvata Šokaca koja je sunakladnički pothvat Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF-pressa i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Publikacija je plod etnoloških istraživanja među bačkim Šokcima koje su provodile tri generacije studenata etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u okviru kolegija Prakse terenskih istraživanja čija je nositeljica dr. sc. Černelić.

Prva generacija studenata započela je istraživanja 2014. godine u Monoštoru, Beregu i Somboru, naredne godine su istraživanja provedena u Sonti, Baču, Plavni i Vajskoj (gdje su dobiveni podatci i o Bođanima). Istraživanja su 2016. godine provedena u oba šokačka kraja s većom skupinom studenata, a proširena su i na Šokce u Santovu u Mađarskoj. Pojedinačnih dopunskih istraživanja bilo je i u 2017. i 2018. godini, a podatci su se pojedinačno provjeravali kontinuirano sve do završne pripreme radova za objavu.

U svojoj uvodnoj riječi urednica napominje kako je „studentima omogućeno da još za trajanja studija uz moje mentorske intervencije izrade i objave svoje prve stručne i/ili znanstvene radove u tematskim publikacijama kakva je ova monografija. Neki su od njih u međuvremenu već objavili i neke druge radove, 18 studenata svoja su istraživanja bačkih Šokaca predstavili u četiri broja časopisa Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a dvije studentice svoj su koautorski rad objavile u zborniku Dijasporski i nacionalno manjinski identiteti: migracije, kultura, granice, države, u izdanju Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu.“

U ovoj su monografiji skupljeni već objavljeni radovi u istom ili dijelom modificiranom obliku, jer je nakladnicima „cilj i misija na jednom mjestu objediniti sve teme koje su se istraživale u okviru ove suradnje našega Odsjeka i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i dati cjeloviti uvid u mnoge segmente života i običaja bačkih Hrvata Šokaca“.

Recenzentice Marijeta Rajković Iveta i Jadranka Grbić Jakopović pregledale su osamnaest radova koji tematiziraju život bačkih Hrvata Šokaca, a urednica ukazuje ne samo na važnost ovih prinosa već i na potrebu realnog sagledavanja iznesenih rezultata budući da (ne)iskustvo rađa i određene nedostatke. Međutim, urednica smatra kako je „važnije da se rezultati ovih višegodišnjih istraživanja obznane i kao takvi posluže kao putokaz i poticaj budućim istraživačima, da na toj osnovi nastave istraživanja istih ili nekih drugih tema iz bogatog kulturnog nasljeđa podunavskih Hrvata Šokaca“. Neke od autora treba i istaknuti jer su za svoj istraživački rad posvećen bačkim Hrvatima Šokcima dobili i Nagradu Franjo Marković Filozofskog fakulteta za studentski rad (2015. i 2018.) i Nagradu Milovan Gavazzi Hrvatskog etnološkog društva za studentski rad (2015. i 2017.), kojima je Filozofski fakultet i strukovno društvo odalo priznanje ovoj vrsti istraživanja. Sve ovo govori o važnosti uključivanja studenata u terenska istraživanja, a s razlogom se organizatori boje da bi bez njihova dolaska na teren mnoge teme bile nezapisane i zaboravljene.

Osim studenata, o temama vezanim uz život Šokaca pišu i autori iz „prve ruke“ kao što je Anita Đipanov Marijanović koja potpisuje rad Tradicijsko i gospodarsko iskorištavanje šuma i voda u Monoštoru. Martina Novosel je istražila temu Tradicijski obrti i vještine Monoštora i Berega a koautorica je s Tomislavom Augustinčićem rada Tradicijski obrti i vještine Bača, Vajske, Plavne i Sonte u kontekstu suvremene konstrukcije društvenog sjećanja. Klara Tončić je svoj rad naslovila Osnovne karakteristike šokačkih kuća nabijača i njihova sudbina na području Bača, Plavne i Bođana, a tradicijsku prehranu istražila je Christina Jukić. Interesantnu temu Primjena narodne medicine istražile su Sara Mikelić i Nikolina Vuković. Na temu odijevanja i narodne nošnje dva su rada: Tomislav Augustinčić objavljuje rad Narodna nošnja i društveno sjećanje: procesi kanonizacije ženske narodne nošnje i njezina suvremenog predstavljanja a Katarina Bušić Narodne nošnje bačkih Hrvata Šokaca iz fundusa Etnografskog muzeja u Zagrebu.

Životni ciklus započinju Sonja Periškić Pejak i Gorana Ražnatović s temom Porodni običaji sredinom 20. stoljeća, a Sonja Periškić Pejak potom donosi rad Djetinjstvo, slobodno vrijeme i odrastanje u Monoštoru,Beregu i Santovu sredinom 20. stoljeća. Ophodi kraljica u Beregu, Monoštoru, Santovu, Baču i Sonti rad je Marina Mihalja, a Katarina Dimšić opisuje Običaj prošnje u Monoštoru i Beregu. Prakse tradicijske glazbe zajednički je rad Lucije Maroević, Karla Srdoča i Milane Černelić. O položaju žene govori rad Marine Balažev pod naslovom Šokica i njezin svijet. Sonja Periškić Pejak i Milana Černelić zajendički potpisuju rad Posmrtni običaji kroz 20. stoljeće, a Luka Pelicarić je obradio Narodna vjerovanja u Monoštoru i Beregu. Zanimljiva je i tema Migracije s područja Bačke od kraja Prvog svjetskog rata do danas koju su obradile Lucija Bukovčan i Katija Crnčević. Za sve one koji će se vratiti istraživanjima ili će željeti saznati nešto više o bačkim Šokcima na kraju je uvršten rad Katarine Čeliković O Šokcima u Podunavlju bibliografski.

Monografija donosi popis kazivača, podatke o autorima a prožeta je brojnim ilustracijama koje su gotovo jednako važne zbog svoje raritetnosti.

Urednica u uvodnoj riječi napominje kako ove „monografije ne bi bilo bez glavnog inicijatora, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, te predstavnika lokalne zajednice, koji se i inače brinu za očuvanje kulturne baštine svojom angažiranošću na različite načine, kao i naših kazivača koji su se toj inicijativi odazvali“, a svakako je ne bi bilo bez požrtvovnosti mentorice i urednice prof. dr. sc. Milane Černelić koja je i prije ove monografije radila na istraživanju bačkih Hrvata, a nastavlja to i dalje u Srijemu i Banatu. U predstojećem razdoblju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata će organizirati predstavljanje ove značajne monografije, napose među bačkim Hrvatima Šokcima.

Tiskanje ove knjige pomognuto je sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

ZKVH