Pozovite » (+381) (0)24 535-533

znanstveni skup ZKVH MH sl2Višestoljetna, bogata, raznovrsna, te i dalje živa, kultura Hrvata u Vojvodini dio je ukupne hrvatske kulture i kao takva zaslužuje veću pozornost i potporu iz matične Hrvatske, jedan je od zaključaka međunarodnog znanstveno-stručnog skupa s temom Kultura Hrvata u Vojvodini – od bogatoga naslijeđa k procesima razvoja koji je održan 20. i 21. rujna 2019. godine u Subotici, u prostorijama Pastoralnog centra Augustinianum. Djelovanje ovdašnjih Hrvata u području kulture, gdje se u posljednjem desetljeću svakako ističu aktivnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, prepoznaje i podupire i Matica hrvatska, jedna od najstarijih i najuglednijih hrvatskih ustanova kulture. Upravo to bio je razlog da skupa sa ZKVH-om budu suorganizatori spomenutog skupa.

Petnaest sudionika iz Srbije i Hrvatske govorilo je o različitim aspektima kulture ovdašnje hrvatske zajednice, ukazujući na pojedine dionice književne i jezične baštine, ali i recentnog kulturnog stvaralaštva, a u perspektivama i izazovima njegova razvoja. Bilo je riječi i o utjecajima Matice hrvatske na kulturu vojvođanskih Hrvata.

Povijesne vezeznanstveni skup ZKVH MH sl1

Na skupu je sudjelovao i predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica koji je veoma pozitivno ocijenio aktivnosti ovdašnjih Hrvata na području kulture te istaknuo veliki značaj ZKVH-a u tomu. Govoreći u svojem uvodnom izlaganju o vezama vojvođanskih Hrvata s Maticom hrvatskom, ukazao je kako one postoje još od samoga osnutka Matice daleke 1842. godine. Tada je petero utemeljitelja (donatora) Matice bilo upravo s područja današnje Vojvodine. Iza 1860. Matica intenzivira rad, te je njezin časopis Vijenac ponekad znao donositi i članke o Hrvatima s ovih prostora. Matica hrvatska je tijekom godina tiskala i nekoliko značajnih knjiga za književnost vojvođanskih Hrvata, poput poznatog Okrugićevog igrokaza Šokica (1884.), Povijesti Hrvata u Vojvodini Petra Pekića (1930.), u ediciji Hrvatske narodne pjesme zastupljene su i „groktalice“ bunjevačkih Hrvata, a tu su i vrijedne antologije proze i poezije bunjevačkih Hrvata priređivača Geze Kikića iz 1971. godine.

1.000 knjiga

Matica hrvatska će Hrvatima u Srbiji uskoro donirati 1.000 knjiga iz vlastite naklade. Knjige će, kako je najavljeno na skupu, biti distribuirane preko ZKVH-a i Matičina ogranka u Subotici.

Kako je poznato, u Subotici se krajem 1960-ih pokušao organizirati ogranak Matice, no ondašnja vlast to nije dozvolila, te je kao neka vrsta kompromisa 1970. osnovano HKUD Bunjevačko kolo. U to doba, sa slomom hrvatskog proljeća, na različite načine stradalo je više od stotinu ovdašnjih Hrvata, velikim dijelom pripadnika intelektualne elite (zatvorske kazne, progon iz javnog života, gubitak posla...). Ogranak Matice je u Subotici ipak osnovan tijekom 90-ih prošloga stoljeća. Utemeljena je 1995. kao Bunjevačka matica, da bi 1998. godine promijenila ime u Matica hrvatska Subotica. Najznačajnija njezina djelatnost je, kako je naglašeno na skupu, izdavanje književnog časopisa Klasje naših ravni, a također se bavi i izdavanjem knjiga.

Teme i izlagači

Uvodna izlaganja imali su Stipe Botica (Matica hrvatska i vojvođanski Hrvati) i Tomislav Žigmanov (Deset godina rada Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata), a na skupu su još sudjelovali: Vladimir Nimčević (Početak djelovanja Matice hrvatske u Subotici), Josip Lisac (O jeziku Hrvata u Vojvodini), Darko Baštovanović (Doprinos djela Vojislava Sekelja analitičkoj misli Hrvata u Srbiji – Osvrt na do sada nedovoljno istraženi dio intelektualnog angažmana eminentnog hrvatskog intelektualca), Darko Sarić Lukendić (Kulturna scena Hrvata u Vojvodini), Davor Bašić

Bunjevački jezik – politički projekt

Komentirajući projekt standardizacije bunjevačkog jezika koji provodi zajednica Bunjevaca koji se ne smatraju Hrvatima, hrvatski jezikoslovac i akademik i jedan od sudionika skupa Josip Lisac je u izjavi za medije kazao: „Puno toga je oduvijek ovisilo od vlasti i politike. Takvo je i danas sa slučajem standardizacije bunjevačkog jezika. To je projekt kojem se dakako treba suprotstaviti. Bunjevaca u Srbiji ima još relativno mnogo, te su oni predmet takvih inicijativa, dok kod Šokaca to već nije slučaj“.

Palković (Nakladništvo NIU 'Hrvatska riječ' u kontekstu nakladničke produkcije Hrvata u Srbiji), Katarina Čeliković (Suvremena etnološka istraživanja Hrvata u Vojvodini), Milovan Miković (Suvremena hrvatska književnost i nacionalizam u izvandomovinskom kontekstu), Vlatka Lemić (Baština i kultura u digitalnom okruženju: hrvatski primjeri i prakse), Darko Polić (Hrvatsko selo – dio najranije povijesti Novog Sada), Stevan Mačković (Osvrt na demografsko povijesne okolnosti u odnosu na bunjevačke Hrvate), Andrija Anišić (Katolička Crkva Hrvata u Bačkoj i kultura), Marko Tucakov (Kulturne prakse i obrasci šokačkih Hrvata u konceptu UNESCO Rezervata biosfere 'Bačko Podunavlje': status quo i pogled u budućnost), Katica Naglić (Očuvanje nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srijemu s posebnim osvrtom na Surčin) i Klara Dulić-Ševčić (Žensko pismo Hrvata u Srbiji).

Među predavanjima bila su ona koja su se odnosila na lokalne prikaze (Subotica, Novi Sad, Surčin), zatim na regionalne preglede određenih kulturnih segmenata kao što je doprinos Crkve kulturi Hrvata u Bačkoj ili sveukupno tematiziranje hrvatske kulture u Vojvodini. Najavljeno je da će biti tiskan i zbornik radova s ovog skupa.

Nužnost potpore

Predsjednik MH Stipe Botica je dvodnevni stručni skup u Subotici ocijenio uspješnim, te dodao kako bi bilo dobro da se izlaganja predstave i na sličnom skupu u Zagrebu.

„Zadivljujuće je kako je na ovom skupu na tako multidisciplinaran način izložena kultura Hrvata u Vojvodini te možemo reći da je ona došla do izražaja u svim svojim aspektima. Bilo bi pametno i korisno da se ovo što smo čuli u Subotici čuje i u Zagrebu na jednom sličnom skupu“, kazao je Botica.

U ime suorganizatora skupa ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov zahvalio se Matici hrvatskoj što je prepoznala vrijednosti ovdašnje hrvatske zajednice. Naglasio je važnost znanstvene potpore iz matične države, imajući u vidu kadrovske deficite vojvođanskih Hrvata, te kako bi se baština zajednice, među ostalim, sačuvala od pokušaja otuđivanja odnosno dekroatizacije.

„Svjesni smo važnosti produbljivanja spoznaje o nama. Naša je povijest i kulturna baština velika i bogata, ali nedovoljno istražena, i ovo što smo ovih dana učinili jesu naši pokušaji da učinimo iskorak u smjeru povećanja svijesti o vrednotama te baštine i njezinoj stručnoj obradi kako bi ona mogla biti i zalog naše budućnosti“, kazao je Žigmanov.

Prigodnom izložbom i uz kraće predavanje, u okviru skupa predstavljen je i Matičin dvotjednik za umjetnost, kulturu i znanost Vijenac (prvotno Vienac) koji ove godine obilježava 150. obljetnicu postojanja. Izvršna urednica Jelena Gazivoda je podsjetila kako je taj časopis u svojoj dugoj povijesti odigrao važnu ulogu u razvoju hrvatske kulture i društva te da su ga u uređivala najveća imena hrvatske kulture i javnoga života.

Oko 130 ogranaka

Matica hrvatska je svehrvatska i nestranačka kulturna ustanova, čija je svrha promicanje nacionalnoga i kulturnog identiteta Hrvata. Ima oko 130 ogranaka, od čega oko trideset izvan Htvarske – u BiH, Mađarskoj, Austriji, Crnoj Gori, Sloveniji, Njemačkoj, Belgiji te Srbiji (Matica hrvatska Subotica).

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)