Ispis
Hitovi: 344

zbornik 2019Hrvatska čitaonica Subotica i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata objavili su u početkom listopada zbornik radova Dani hrvatske knjige i riječi: zbornik radova 2018. koji je plod Međunarodnog stručnog savjetovanja za knjižničare na temu Primjena novih tehnologija i metoda rada u radu s djecom i mladima u knjižnicama. Ovo je savjetovanje u Gradskoj knjižnici Subotica okupilo pedesetak knjižničara iz Srbije i Hrvatske, od kojih je njih 28 imalo izlaganja. Tako su Dani hrvatske knjige i riječi – dani Balinta Vujkova u svoj fokus stavili knjigu i putove njezina približavanja djeci i mladima. Savjetovanje, održano 5. listopada 2018. godine, potvrdilo je potrebu stalnog usavršavanja knjižničara budući da novo doba donosi sasvim drukčiji kontekst odrastanja i učenja djece i mladih a koji je određen novim komunikacijskim tehnologijama, piše u pogovoru urednica zbornika Katarina Čeliković.

 

U zborniku su radovi knjižničara na hrvatskom i srpskom jeziku, radovi koji svjedoče o potrebi usavršavanja, o iskustvima u velikim gradovima ali i u manjim sredinama. Zbornik je tiskan u 300 primjeraka, a na 213 stranica zbornik donosi osamnaest radova dvadeset i sedmero autora.

O novim komunikacijskim tehnologijama govori rad Jasne Milički, Alke Stropnik i Ane Sudarević: „Nove tehnologije kojima smo okruženi u svakodnevnom životu utječu na osmišljavanje knjižničnih usluga i promišljanje na poticanje čitanja na drugačiji način. U tom kontekstu govori se o digitalnoj pismenosti i digitalnim kompetencijama koje se često poistovjećuju s korištenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije. Digitalna pismenost obuhvaća široko područje, od poznavanja mogućnosti tehnologije i računalnih programa te komunikacije do informacija i digitalnih tehnologija, odnosno istraživanja postojećih programa i odabira određenog programa za realizaciju školskih zadataka kao i stvaranje digitalnih sadržaja.“

Urednica potom navodi kako knjiga neće nestati u radu knjižničara, kako će „trokut“ knjiga – knjižničar – korisnik biti upotrebljiv ako se svaka stranica bude znala koristiti na pravi način. Mirjana S. Nešić upozorava koliko je važno u knjižnicama pratiti suvremene procese i napredak te „mi bibliotekari, moramo da budemo obučeni i informisani u ovom smislu, te da svoje aktivnosti osavremenimo, a takođe i da uvedemo nove usluge, koje su u skladu sa tehnološkim mogućnostima, ali i potrebama naših korisnika, naročito mladih“.

Kompetencije autora ogledaju se u praktičnim primjenama novih tehnologija u radu s najmlađim korisnicima u vlastitim sredinama, ali i širenju znanja, dijeljenju primjera dobre prakse.

Organizatori savjetovanja su osim knjižničarske struke uključili u temu nove tehnologije učenike kroz radionicu i nastavnike kroz akreditirani seminar. U Gimnaziji „Svetozar Marković“ Mirjana Nešić, viša diplomirana bibliotekarka, rukovoditeljica knjižnice u VŠSS Beogradska politehnika vodila je (4. listopada) radionicu na temu Nove tehnologije u knjižnici, moguće ili ne?. Vidljivo je bilo oduševljenje učenika u korištenju novih alata, u čemu su se više nego dobro snašli i, za vjerovati je, da ih i dalje koriste. Ova aktualna tema bila je predstavljena kroz akreditirani seminar odgajateljima, učiteljima i nastavnicima (6. listopada) koji su zajednički organizirali Hrvatska čitaonica, Pedagoški zavod Vojvodine i Hrvatsko nacionalno vijeće, a vodile su ga knjižničarke mr. sc. Alka Stropnik iz Zagreba i Ana Sudarević iz Karlovca.

Svima je jasno kako se zadaće i obveze knjižnica svakim danom mijenjaju, kako na to utječe (pre)brzi tehnološki razvoj i kako se za praćenje takvih promjena moraju ulagati sredstva u nabavu tehnoloških „instrumenata“ i „alata“. Mnoge knjižnice u tome uspijevaju, a mnoge kaskaju čekajući neka bolja vremena. U svemu tome najvažniju ulogu imaju upravo knjižničari – uvijek spremni za nove izazove, kreativni i domišljati, o čemu svjedoče brojni primjeri dobre prakse.

Knjižničarke iz Zagreba i Karlovca Jasna Milički, Alka Stropnik i Ana Sudarević potpisuju rad Korištenje novih tehnologija u poticanju čitanja, a Mirjana S. Nešić iz Beograda Digitalna transformacija u bibliotekama te se tako tema predstavlja kroz radove u dvjema državama. Nakon uvodnih tekstova slijede konkretni primjeri dobre prakse te o svojim metodama rada piše Dušanka Papić iz Bačke Palanke Od kuće do škole – biblioteka: metode rada, aktivnosti i iskustva bibliotečkog ogranka „Dr Slavko Jovin“ Obrovac u promovisanju knjige i čitanja kod najmlađih. Knjižničarka koja se okušala u novim medijima, Elizabeta Georgiev iz Dimitrovgrada donosi rad Mala biblioteka bez zidova: bibliotečko-edukativne televizijske emisije za decu Narodne biblioteke ‘Detko Petrov’ u Dimitrovgradu, a Dragana Marinković Balić iz Lazarevca bavi se društvenim mrežama u radu Biblioteka, društvene mreže, deca i mladi. Bojan Lazić iz Koprivnice je predstavio Udrugu građana Hrvatska mreža školskih knjižničara koja bilježi brojne programe u radu školskih knjižnica u Hrvatskoj. Kako se provodi slobodno vrijeme u Koprivnici i kako se u tome koristi nova tehnologija saznajemo iz rada Petre Dravinski Digitalno učenje, izražavanje i provođenje slobodnog vremena – sve je u Knjižnici. Evo još nekih primjera koji daju i iniciraju nove mogućnosti: Janja Severović iz Knjižnica Grada Zagreba, ogranak u Zaprešiću, piše rad Izazovi i postignuća projekta Wiki-dveri – primjena novih tehnologija u radu s mladima, a Milana Bajkin i Dunja Brkin-Trifunović iz Kikinde predstavljaju novi način popularizacije knjige Od Čitalačke značke do trejlera (book trailer). Niko Cvjetković i Kristian Benić u tekstu Dječja kuća – (Gradska) knjižnica (Rijeka) za ‘jutjubersku’ generaciju predstavljaju projekt Gradske knjižnice Rijeka i time najavljuju svoj prinos programu kulture grada koji će 2020. biti europska prijestolnica kulture. Kako se radi s djecom i mladima u Novom Sadu saznajemo u radu Vere Mihailović i Marijane Nikolić koje zajednički potpisuju rad Dramski tekst u digitalnom okruženju i radu s decom i mladima u biblioteci, a o iskustvima u Čačku piše Vladimir Simić Ja čitam, a ti?. O radu u Užicama saznajemo iz rada Primena novih tehnologija u radu sa decom i mladima u Narodnoj biblioteci Užice autorica Biljane Davidovski i Bojane Marinčić. Kako to izgleda u Bjelovaru pišu Tatjana Petrec i Branka Mikačević u radu Spikaonica – program za mlade na Dječjem odjelu Narodne knjižnice ‘Petar Preradović’ Bjelovar. Zanimljiva je naslova rad Jasne Milošević i Snežane Vulić Slova na struju iz Jagodine, a Violeta Đorđević i Jasna Brkić donose iskustvo Beograda Učitavanje priča – digitalne transformacije za nove generacije. Violeta Stojmenović u svom radu spaja I staro i novo: rad sa malim knjigoljupcima u Narodnoj biblioteci Bor, no zbornik završava Bernadica Ivanković postavljajući pitanje koje je i osnovna i nedvojbena teza i savjetovanja knjižničara u radu Suvremene tehnologije ZA ili PROTIV razvijanja čitateljskih navika kod djece i mladih na primjeru Gradske knjižnice Subotica.

Nabrojane teme i autori radova bude ponos, daju šansu knjižničarstvu i postaju imperativ u svakodnevnim izazovima s kojima se knjižnice suočavaju. I sve to ne bi bilo moguće bez entuzijazma, kreativnosti, domišljatosti knjižničara i njihove misije u obrazovnom procesu svih onih koji u tome sudjeluju, a zbornik radova će biti most za daljnju suradnju. /prema pogovoru urednice zbornika Katarine Čeliković/

Zbornik se može nabaviti u prostorijama Zavoda (Laze Mamužića 22, Subotica) ili naručiti putem elektroničke pošte ili telefonom. Cijena zbornika je 600 dinara.

ZKVH

Preuzeto sa internet stranica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata
Tuesday 11th of August 2020 06:27:59 PM