Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Ivan Antunović spomenikNa svetkovinu sv. Terezije Avilske, zaštitnice katedrale i zaštitnice grada Subotice, 15. listopada 2020. godine, pokraj katedrale-bazilike svete Terezije Avilske u Subotici je postavljen i svečano otkriven spomenik biskupu Ivanu Antunoviću. „Ovo je veliki dan za hrvatsku zajednicu u Srbiji jer poslije 30 godina hrvatska zajednica prvi puta podiže samostalno jedan spomenik i to biskupu Ivanu Antunoviću, koji je bio velika povijesna ličnost za Hrvate u Srbiji, rekla je Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća prigodom otkrivanja spomenika. Ona je naglasila kako je ovo veliki dan te je lijepo kada radost s nama dijele i Hrvatska i Srbija. Podizanjem ovog spomenika želimo dijeliti sve vrijednosti koje je dijelio i sam biskup, a to je da čuvamo svoju tradiciju, jezik i vjeru, a isto tako da njegujemo vrijednosti zajedništva.

No, nije sve išlo tako lako i brzo. Naime, ideja o podizanju spomenika narodnom preporoditelju nastala je tijekom pripreme proslave 200. obljetnice rođenja Ivana Antunovića, obilježene 2015. Od tada je trebalo čekati odluke i rješenja, što je bilo povezano i uz brojne poteškoće. No, kada se sve uspjelo pozitivno razriješiti, financije su diktirale tempo realizacije velike zamisli. Udruživanjem u zajedničku inicijativu Hrvatskog nacionalnog vijeća, Katoličkog društva Ivan Antunović i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata koraci na tom putu bili su olakšani.

Autor spomenika je akademski kipar Bernard Pešorda iz Zagreba, a izrada se odvijala u Subotici. Spomenik prikazuje Antunovića u sjedećem položaju kako u lijevoj ruci drži otvorenu knjigu, što označava njegovu preporoditeljsku ideju, dok se desnom rukom pridržava za križ, što je znak kanoničke časti i službe.

Sama svečanost otkrivanja spomenika bila je veliki događaj za Hrvate u Subotici, ali i u Republici Srbiji.

Nazočnost dužnosnika iz Hrvatske i Srbije, njihove poruke pokazale su Hrvatima kako mogu imati nadu u poboljšanje svojeg položaja, te da mogu računati na obje države u realizaciji značajnih projekata.

Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman je izjavio kako je spomenik Antunoviću dokaz multikulturalnosti Subotice i Vojvodine, ali i ohrabrenje hrvatskoj zajednici da može njegovati svoj nacionalni identitet. „Značaj biskupa Antunovića kao preporoditelja nije bio samo za Hrvate, već i za opći suživot i toleranciju u vrijeme Austro-Ugarske. Njegova uloga kao preporoditelja i prosvjetitelja za bačke Hrvate je bila od izuzetnog značaja, stoga ga poštuju danas jednako Hrvati i u Srbiji i u Mađarskoj. Njegova uloga spaja multikulturalnost, toleranciju, suživot“, kazao je Grlić Radman.

Izaslanik predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednik Vlade AP Vojvodine Igor Mirović rekao je kako je Antunovićevo djelovanje uzor i za buduće vrijeme. Antunović je, poput drugih ličnosti iz povijesti Srba i Hrvata u vremenu Austro-Ugarske, stvarao djela kojima se i danas moramo vraćati. Izazovi 21. stoljeća su takvi da nas upućuju na zajedničko djelovanje, na promišljeniji rad i međusobno bolje razumijevanje. Nadam se i da će otkrivanje spomenika Ivanu Antunoviću, kao i sutrašnji događaj kada će Hrvatskom nacionalnom vijeću biti predana na upotrebu rodna kuća bana Jelačića u Petrovaradinu, označiti jednu vrstu puta prema uzorima koji su radili na zajedničkim vrijednostima a koje sasvim sigurno u vremenu pred nama moramo uzeti kao vrijednosti vodilje.“ kazao je Mirović.

Na svečanosti se obratio i msgr. Stjepan Beretić, katedralni župnik i predsjednik Odbora za podizanje spomenika, naglasivši kako je Ivan Antunović zavrijedio spomenik u Subotici, gradu koji je iskreno volio. Riječi potpore i čestitke uputili su i tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas i predsjednik Katoličkog društva Ivan Antunović vlč. dr. Ivica Ivanković Radak.

Svečani program je zbog kiše održan u katedrali-bazilici sv. Terezije Avilske, a spomenik su otkrili ovogodišnji bandaš i bandašica Josip Šarčević i Marijana Matković, nositelji žetvene svečanosti subotičkih Hrvata – Dužijance. U programu je sudjelovao i Katedralni zbor Albe Vidaković.

U podizanju spomenika veliki je doprinos Prvostolnog kaptola zagrebačkog, u čije je ime pismo poslao pomoćni biskup zagrebački i veliki prepozit Prvostolnoga kaptola zagrebački msgr. Ivan Šaško. On u pismu navodi kako,budući da nisu u mogućnosti sudjelovati na svečanome otkrivanju spomenika biskupu Ivanu Antunoviću ovim putem u ime svih kanonika, članova Prvostolnoga kaptola zagrebačkog, upućuju čestitke na ostvarenju toga vrijednog djela, u kojemu su i sami rado sudjelovali. Msgr. Šaško također u pismu kaže kako ovaj spomenik nije samo odraz prošloga, nego potvrda prisutnosti u sadašnjosti onih oslonaca koje se smatra bitnima i za budućnost“.

Podizanje spomenika su pomogli Prvostolni kaptol zagrebački, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatska biskupska konferencija, Osječko-baranjska županija, Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo, Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca i pojedinci svojim prilozima.

Iznimno je važna nazočnost visokih gostiju među kojima su bili članovi diplomatskih predstavništava Republike Hrvatske, čelnici Grada Subotice, ostalih razina vlasti u Republici Srbiji, a značajna je bila nazočnost Ivana Gugana, predsjednika Hrvatske državne samouprave u Republici Mađarskoj, kao i čelnika samouprava iz grada Baje i Kalače. Upravo kako su predstavnici triju država prisustvovali otkrivanju spomenika velikom preporoditelju, tako je on povezao prije dva stoljeća svoj narod za koji je pisao davne 1882.:

Na svakom onom polju, koje su poslije nesretnog mohačkog poraza, snova zasjeli Slaveni, gdje je god bilo Srbah, tamo je… bilo takodjer Bunjevacah i Šokacah, ili kako se danas volimo nazivati, Hrvatah, pa se je svaka sudbina na jednom i na drugom podjednako izmjenjivala.

Podizanjem spomenika biskupu Antunoviću Hrvati su postavili znamen i znak onomu čije se djelovanje svodilo na želju da njegov narod bude obrazovan i u tome ravan drugima s kojima je živio, a neka se ta želja ostvari i nastavi živjeti u onima koji danas njeguju s ponosom svoj hrvatski identitet.

Katarina Čeliković

foto: Hrvatska riječ