Ispis
Hitovi: 4843

Staroštokavski hrvatski govori, među koje spada i šokački, pred izumiranjem su i sve manje ljudi ih koristi u svakodnevnom govoru. Prvi su to rezultati terenskog istraživanja o govoru šokačkih Hrvata u Bačkoj, koje je provela profesorica hrvatskog jezika i književnica za djecu Marina Balažev. Rezultati su predstavljeni 7. lipnja 2011. godine, na XIII. kolokviju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji je i organizirao ovo istraživanje.
Istraživanje može pridonijeti očuvanju nezamjenjivog dijela naše tradicije i oteti ga od neumitnog zaborava, istaknula je Marina Balažev.

«Ti govori su značajni jer čuvaju dijelom staru akcentuaciju i dijelom staru sklonidbu. Značajni su kao dio hrvatskog jezika, ali i za rekonstrukciju nekakvih starih stanja u praslavenskom jeziku. Ovi govori brzo izumiru, ne samo u Bačkoj nego i u Slavoniji gdje ih također ima, pod utjecajem standarda i novoštokavskih govora. Značajno je sada što više na terenu zabilježiti ono što je od njih preostalo i tako ih sačuvati. Šokački govor samo još stari naraštaji čuvaju, u selima u Bačkoj gdje se govorilo staroštokavski odnosno šokački. To su sela Bođani, Plavna ili Vajska. Već 80-tih godina prošloga stoljeća, dok je ovaj govor bilježio Stjepan Sekereš, bilo ga je malo. Danas toga gotovo da i nema, a to je sudbina koja čeka i Bereg i Monoštor i Sontu.»

marina balazev kolokvij 2Promjene u živom jeziku ne mogu se spriječiti, kaže Marina Balažev. No, nešto se ipak može učiniti.

«Ono što se može napraviti to je zabilježiti govor, obraditi ga stručno i analizirati. Sumnjam da se može sačuvati tako da djecu koja kod kuće nisu naučila govoriti šokački sada učimo tom govoru. Ako se s tim od obitelji i od kuće ne krene, onda se gubi.»

Slučaj je to s većinom školske djece u selima u kojima je Marina Balažev obavljala istraživanje, gdje oni kod kuće ne koriste šokački govor već su prešli na srpski standard kojim su okruženi. Najveći utjecaj na ovakvo stanje imaju mediji i škola.

marina balazev kolokvij 3 Osim toga, šokački govor je uvijek bio govor obitelji i u javnom životu nikada nije bio dobro dočekan. Stoga je iznimno značajno to što je Zavod prepoznao važnost potrebe za istraživanjem i bilježenjem značajki šokačkog govora, dodaje Marina Balažev.

Projekt na kojem radi prof. Marina Balažev započeo je siječnja ove godine s ciljem obrade i opisa govora sela Berega, Monoštora, Santova i Sonte, koji su posljednji put stručno obrađeni još 80-ih godina prošlog stoljeća.

Pod utjecajem srpskog standarda te drugih novoštokavskih govora, kao i mnogih socioloških pa i političkih čimbenika, stare se osobine ovoga govora brzo gube. Oni su najarhaičniji štokavski govori i značajni su kako u hrvatskom tako i u općeslavenskom okviru.

Tekst: Siniša Jurić
Fotografije: Ljiljana Dulić Mészáros

Preuzeto sa internet stranica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata
Wednesday 16th of October 2019 07:59:38 AM