Pozovite » (+381) (0)24 535-533

predstavljen maticin ljetopis sl.1Predstavljanje ovogodišnjeg Hrvatskog iseljeničkog zbornika održano je 7. veljače u sjedištu Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu. Novo izdanje Matičina ljetopisa predstavili su ravnatelj  Mijo Marić, dr. sc. Božo Skoko, dr. sc. Marijeta Rajković Iveta te urednica Vesna Kukavica, a promociju je vodila Lada Kanajet Šimić.

Godišnjak, sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku, sadrži osam tematskih cjelina naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige. Građa je raspoređena na 448 stranica te obuhvaća 31 autorski prilog. Ova serijska publikacija posjeduje elektronsku inačicu na mreži, a u svom 63. godištu dosegla je u digitalnom repozitoriju 28 000 stranica. U fokusu autorskih interesa ovoga sveska, složili su se predstavljači, interaktivni je učinak digitalnih medija u iseljeništvu, ali i izazovi egzodusa mladih.

Pozdravne govore na predstavljanju u Matici održali su državni tajnik Zvonko Milas i predsjednik Saborskog odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić, a promociji su, među inima, nazočili i izaslanici predsjednika i potpredsjednice Vlade, pomoćnici  i izaslanici ministrice znanosti i obrazovanja i ministrice kulture te saborski zastupnici. Uz brojne Matičine suradnike i autore ovogodišnje edicije HIZ-a, svojim  prisustvom skup su uveličali i predstavnici Sveučilišta, HAZU, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH; Grada Zagreba,   Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Hrvatskog državnog arhiva, Instituta Ivo Pilar, kao i predsjednik i članovi UO HMI-ja.

Matičin trojezični ljetopis pune 63 godine, od daleke 1955. godine, povezuje kulturnu i znanstvenu zajednicu iz domovine i dijaspore, kazao je u pozdravnom slovu, uz zahvalu svim autorima i suradnicima na izdanju, ravnatelj Mijo Marić. O ovoj dugovječnoj, ali uvijek aktualnoj Matičinoj publikaciji, koju već 19 godini znalački uređuje Vesna Kukavica, svoj sud su potom dali predstavljači - Skoko i Rajković-Iveta. Riječju, tematske cjeline recentnoga Matičina ljetopisa koje su predstavili očekivano donose, kao i uvijek dosada, niz zanimljivih i poticajnih priloga.

Primjerice, u Znacima vremena Božo Skoko piše o srebrenom jubileju hrvatske diplomacije, a Irina Starčević Stančić i Cvijeta Kraus o Hrvatskoj enciklopediji  - od tiskanoga do mrežnoga izdanja. U predstavljen maticin ljetopis sl.2Kroatističkim obzorima Pavao Jerolimov i Lada Kanajet Šimić rezimiraju četvrt stoljeća Male škole hrvatskoga jezika i kulture, a Vladan Čutura perspektive nastave na hrvatskome jeziku u Srbiji. Temi obrazovanja pridružuje se i Lucija Šarčević napisom o hrvatskoj nastavi u SR Njemačkoj te Milan Bošnjak svojim o statusu kroatistike na sveučilištima u Njemačkoj. U Mostovima se temom iseljavanja mladih bave Dejanović i Rajković-Iveta, a Lalich odlascima i povratcima na prostoru Hrvatska – Australija. Paula Gadže propituje ulogu medija u očuvanju identiteta Hrvata u Argentini, a Krunoslav Malenica čitatelje upoznaje s opusom čileanske spisateljice Pepite Turine. U istom poglavlju slijede i izvanredna Skica za portret pravnika Mirjana Damaške, Rapsodija slikarice Nade Sesar Raffay Dubravka Barača te Narativi mladih švicarskih Hrvata o domovini Tihomira Nuića. O Matičinoj tradicionalnoj manifestaciji – Forumu hrvatskih manjina piše Matičina novinarka Naida Šehović.

U Povjesnici Stan Granic piše o istaknutom aktivistu hrvatske zajednice Waterlooa Zvonimiru Peraku, Rajka Bućin o Iseljeničkom komesarijatu u Zagrebu, a Ivan Čizmić o stoljeću Većeslava Holjevca. U poglavlju Duhovnost Boris Vulić razmatra integracijski potencijal misija y naraštaja, a u Baštini Vinko Grubišić poglede na Deklaraciju u Sjevernoj i Južnoj Americi. U istome poglavlju Marijan Lipovac piše o Zakladi HAZU i iseljeničkoj filantropiji. Znanost donosi napise Tanje Rudež o inovativnom znanstveniku Draženu Prelecu i Hrvatici koja otkriva tajne uragana - Zagrepčanki s američkom adresom Željki Fuchs, a tu je i tekst Vesne Kukavice o mreži znanstvenika hrvatskih korijena. Nove knjige donose zanimljive književne osvrte Helene Sablić Tomić, Borisa Becka i Marijana Lipovca.

Na predstavljanju se tako moglo čuti kako raznorodna građa u novom svesku Zbornika donosi relevantna zapaženija o postignućima naših umjetnika i znanstvenika u dijaspori iz dvadesetak zemalja. Autori, redom renomirani publicisti iz niza prestižnih sveučilišta i kulturnih središta zemlje i inozemstva, znalački propituju utjecaj tradicionalnih i modernih, starih i novih medija na iseljeničke zajednice. I to im, složili su se promotori, urednici i prisutni gosti a složit će se i budući čitatelji, sjajno uspijeva.

Urednica HIZ-a je u završnom obraćanju prisutnima, uz zahvalu autorima, promotorima i suradnicima, naglasila kako je u ovu impresivnu ediciju utkana i stvaralačka energija svih naraštaja Matičinih djelatnika, ali kako su sadržaj ispisali i inovativni publicisti raznih naraštaja, poput Lalicha i Barača, Lucije Šarčević i Vladana Čuture… Tako je ovaj ljetopis, na ponos tvorcima, sigurnim koracima zakoračio u digitalno doba.

Diana Šimurina-Šoufe