Pozovite » (+381) (0)24 535-533

MonografijaNazor-naslovnica-mHrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Vladimir Nazor“ iz Sombora 2012. godine obilježava 76 godina rada i postojanja. Prvih 75 godina, od osnutka društva 1936. godine, pa do 2011., bit će predstavljeno u monografiji koja je u tisku i koja će biti promovirana u mjesecu prosincu 2012. godine. Bogata povijest društva predstavljena je na 250 stranica monografije uz fotografije, dokumente i druga svjedočanstva o brojnim aktivnostima ove udruge, koja je osnovana sredinom 30-tih godina prošloga stoljeća nakon nesuglasica u „Bunjevačkom kolu“, kada se dio članova predvođen Antunom Matarićem odvojio i osnovao „Miroljub“. Od tada ovo društvo traje, usprkos turbulentnim političkim i društvenim razdobljima kroz koja je prolazilo.

„Ova naša monografija, objavljena o 75. obljetnici Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva ‘Vladimir Nazor’, plod je rada svih naših članova, od HKD-a ‘Miroljub’ do HKUD-a ‘Vladimir Nazor’, od šestog prosinca 1936. do 2011. godine. Prve uratke napisali su osnivači, a posljednje mi, ovodobni djelatnici društva. Između tih redaka prikazan je rad dug 75 godina. Zato je ova knjiga prigodna jubileju koji smo doživjeli. Obuhvaćeni su svi segmenti rada pojedinih odjela – sekcija, istaknutih pojedinaca u njima, kao i najveći uspjesi na nastupima u zemlji i inozemstvu. Priložena su i neka priznanja, pohvalnice i nagrade Grada Sombora, AP Vojvodine, kao i najveće i najdraže priznanje našem 75-godišnjem kontinuiranom radu – Povelja Republike Hrvatske, koju nam je uručio predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović. To jest vrhunsko priznanje, ali i obveza da još intenzivnije radimo na očuvanju kulturnog identiteta Hrvata somborskog područja. Na to nas, uostalom, obvezuju i odrednice Statuta društva koje o tomu govore“, kaže glavni i odgovorni urednik Monografije i predsjednik HKUD-a „Vladimir Nazor“ Mata Matarić. Urednik je Alojzije Firanj, a priređivač Milan Stepanović. Monografija će biti tiskana u 500 primjeraka.

povelja 2-mNa početku monografije uvodna je riječ predsjednika društva Mate Matarića. Slijedi poglavlje o osnutku društva koje donosi pregled povijesnih događaja od doseljavanja na prostore Bačke, pa do podjele u „Bunjevačkom kolu“, što je prethodilo osnutku „Miroljuba“. Osnivačka skupština novoga društva održana je 6. prosinca 1936. godine. Prisustvovalo je 180 budućih članova. Novo društvo dobilo je naziv Hrvatsko kulturno društvo „Miroljub“. Ime društva poteklo je od nadimka poznatog pjesnika Ante Evetovića Miroljuba. Prvi predsjednik bio je Antun Matarić, poljoprivrednik. Vrlo brzo poslije osnutka kupljena je zgrada, koja se nalazila u današnjoj Njegoševoj ulici, gdje je danas parkiralište. Okupacijske mađarske vlasti rad društva zabranile su u svibnju 1944. godine, a imovina je zapečaćena.

Društvo rad nastavlja u poslijeratnim godinama, a trećeg lipnja 1945. godine održana je Skupština društva u Velikoj dvorani Gradske kuće i društvo tada dobiva naziv „Hrvatski prosvjetni dom“. Za novog predsjednika izabran je Stipan Kalčan. U svibnju 1948. godine društvo dobiva nove prostorije i to nekadašnje pivovare „Avala“. U tim se prostorijama na Vijencu Radomira Putnika broj 26 društvo nalazi i danas.

Na sjednici Upravnog odbora 1949. godine društvo mijenja naziv u Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Vladimir Nazor“. Ubrzo je pod pritiskom gradskih i partijskih vlasti iz naziva izbačen nacionalni prefiks. KUD „Vladimir Nazor“ 1986. godine obilježava 50. obljetnicu i za tu prigodu objavljena je prva monografija društva u nakladi od 1.200 primjeraka, čiji je autor bio profesor Franja Matarić.

Raspad države početkom 90-tih godina prošloga stoljeća stvorio je i poteškoće u radu društva. Već u drugoj polovici 90-tih intenzivira se rad društva, a svibnja 2001. godine Sabor društva donosi odluku da se vrati stari naziv Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Vladimir Nazor“.

U monografiji su i kratki životopisi predsjednika društva od 1936. do 2011. godine. Prvi predsjednik bio je Antun Matarić Tuna (1936.-1944.). Stipan Kalčan da čelu društva bio je od 1945. do 1960. godine. Poslije njega dvije godine društvo je vodio Mato Škrabalo. Od 1963. do 1968. godine predsjednik je bio Stipan Periškić. Antun Matarić Tunča, sin prvog predsjednika, društvo je vodio u tri navrata, prvi puta od 1969. do 1982. godine, zatim od 1984. do 1986. godine i od 1990. do 1996. godine. U međuvremenu, predsjednici su bili Franja Krajninger (1982.-1984.) i Mata Matarić od 1987. do 1990. godine. Od 1996. pa do 2002. godine društvo je vodio Alojzije Firanj, zatim do 2010. Šima Raić i od 2010. na čelu je Mata Matarić.

„Društvo je tijekom 75 godina svojega postojanja djelovalo u šest država, od Kraljevine Jugoslavije do Republike Srbije i kroz tri društveno-politička sustava. To se sve odrazilo na rad, što je vidljivo i iz štiva koje donosi ova monografija. Svjesni smo toga da živimo u multikulturnoj sredini kao što je Sombor, i sve aktivnosti i programi odraz su tog položaja. Prirodno je da je naglašeno očuvanje tradicije, običaja i jezika Hrvata, jer nitko od nas nije pozvaniji to činiti. Uvijek smo bili i bit ćemo otvoreni za sve građane koji se žele baviti amaterskim kulturnim radom. Ostvareni spoj tradicijske baštine i novih trendova u kulturi i umjetnosti jamstvo su uspješnog rada i u narednim godinama“, kaže predsjednik društva Mata Matarić.

nazor glumci-mVeliki broj aktivnosti ogleda se u radu sekcija društva. Pjevački zbor osnovan je još 1936. godine. Rasformiran je 1956. godine i bit će potrebno čak pola stoljeća da se 2007. godine obnovi njegov rad. Sačuvati od zaborava stare običajne pjesme uvijek je bio prioritet ove sekcije. Trenutačno se radi na pripremi nosača zvuka sa starim šokačkim i bunjevačkim pjesmama. Poput zbora, i dramska sekcija počela je raditi odmah po osnutku „Miroljuba“. Bilo je manje ili više uspješnih godina i predstava, ali dramska sekcija do danas nije prekidala rad. Za razliku od ovih dviju sekcija, folklorna sekcija oformljena je tek 1947. godine. Danas, osim izvođačke postave, postoji i mlađa folklorna grupa. Tamburaški orkestar se prvi puta kao sekcija društva spominje 1947. godine. Prošle jeseni ponovno je obnovljena škola tambure.

Tijekom godina rada društvo je imalo i ritmičku i baletnu sekciju. Likovna sekcija osnovana je 1996., godine, a od 2000. ova sekcija organizator je likovne kolonije „Colorit“. Literarna sekcija djeluje od je 2007. godine. Najmlađa sekcija je Klub ljubitelja cvijeća „Za sreću veću“, koja je osnovana 2009. godine, a jedna od njihovih zapaženih aktivnosti je obnavljanje „Divojačkog vašara“. Članovi društva u tradiciji dugoj 75 godina bavili su se i sportskim aktivnostima. Danas sportska sekcija ima stolnoteniski i šahovski odjel, kao i odjel veslača i lađara koji su sudionici i poznatog „Maratona lađa“ na Neretvi.

75- godina nazora so-3Značajan dio aktivnosti HKUD-a „Vladimir Nazor“ čini izdavačka djelatnost. Prvu knjigu društvo je objavilo 1986. godine i bila je to monografija u povodu obilježavanja 50. obljetnice. Od 1998. godine „Vladimir Nazor“ izdaje i svoj bilten „Miroljub“. Prvi broj objavljen je za prelo 1998. godine i od tada „Miroljub“ kontinuirano izlazi 14 godina. Dostupan je u desetak hrvatskih udruga u Somboru, okolici i Gornjem Podunavlju. U ovom dijelu treba spomenuti i knjižnicu koja ima oko 2.000 naslova.

Najveću financijsku potporu Monografiji HKUD-a „Vladimir Nazor“ dalo je Hrvatsko nacionalno vijeće.

„Financije su razlog što ova monografija kasni. Od HNV-a smo dobili 200.000 dinara, pomoći će nam i ugledni somborski slikar Sava Stojkov. Milan Stepanović je odlično priredio ovu monografiju. Sama knjiga, koja ima 256 stranica, je u tisku i predstavljena će biti 7. prosinca u 20 sati u Hrvatskom domu u Somboru. Sama cijena je manje bitna jer Monografija HKUD-a „Vladimir Nazor“ je trajno djelo koje ostavljamo potomstvu. I pokraj svih modernih sredstava bilježenja povijesti ili događaja ovo će biti trajni dokument u knjižnicama naših članova, prijatelja društva i institucija. Trudili smo se prikazati sve događaje u društvu u ovih 75 godina, sve to dokumentirati fotografijama iz privatnih arhiva i arhiva društva. One također pokazuju kako je društvo radilo, tko ga je vodio, tko su bili članovi, uglednici koji su pomagali društvu, tko su bili donatori“, kaže Matarić.

Autori tekstova su: Franja Matarić, Franja Krajniger, Ivo Škrabalo, Matija Đanić, Alojzije Firanj, Milan Stepanović, Mata Matarić, Stipan Pekanović, Zvonimir Lukač, Klara Šolaja Karas, Vesna Čuvardić, Emil Antunić, Pavle Matarić, Janoš Raduka, Joso Firanj, Antun Kovač, Zoran Čota, Šima Raič, Šima Beretić i Marija Šeremešić. Redakturu na hrvatskom, lekturu i korekturu uradila je Željka Zelić, tehnički urednik je Srđan Varo, a tisak je povjeren tiskari „Simbol“ iz Petrovaradina.

Tekst: Zlata Vasiljević