Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Uskrs2013 SuboticaNajveći kršćanski blagdan – Uskrs proslavljen je i među Hrvatima u katoličkim crkvama diljem Vojvodine. Uskrsno bdijenje je u središtu ovoga blagdana. U toj noći prisutno je iščekivanje Kristova uskrsnuća u bdijenju Crkve koja čeka objavu svjetla Gospodnjega.

U Subotici, Tavankutu, Srijemskoj Mitrovici i Srijemskim Karlovcima postoji tradicija da se povodom Uskrsa organiziraju čuvari Božjeg, odnosno Isusova groba.

Uskrs2013 TavankutU Subotici od pedesetih godina prošloga stoljeća počasnu stražu, čisto vjerničku, uz Kristov grob u katedrali sv. Terezije Avilske daju momci odjeveni u crna odijela iz narodne nošnje bunjevačkih Hrvata. Uzimaju na lijevu ruku traku Papine zastave i bijele rukavice. Momci daju počasnu stražu u smjenama od Velikog petka i Veliku subotu cijeli dan, do obreda uskrsnog bdijenja.

U Tavankutu je ove, 2013. godine obilježeno dva desetljeća od kako je obnovljen običaj čuvanja Božjeg groba u župnoj crkvi Srca Isusova.

Uskrs2013 Srijemski KarlovciU župi Srijemski Karlovci je u posljednjih desetak godina obnovljena tradicija da se organiziraju „Čuvari Isusova groba“ odjeveni u posebna odijela (nalik na rimske vojnike), koji su se smjenjivali ispred Isusova groba čuvajući ga od Velikog petka, kad je Isus položen u grob, pa sve do slavlja Vazmenog bdijenja.

U Srijemskog Mitrovici postoji također duga tradicija čuvara Božjeg groba. Čuvari su odjeveni u narodnu nošnju srijemskih Hrvata i imaju koplja s hrvatskom trobojkom pri vrhu.

Vodeni ponediljak

Uskrs2013 polivaciLijep uskršnji običaj kojega baštine i bunjevački Hrvati u Bačkoj očuvan je do današnjih dana. Običaj se odigrava u ponedjeljak nakon Uskrsa. Ogleda se u organiziranom dolasku momaka u kuće djevojaka, pretežito neudanih, koji polijevaju vodom, a u novije vrijeme parfemima. Ovim činom simbolički se oživljava spomen na trenutak Isusova krštenja u rijeci Jordan, a sve u duhu novoga Uskrsa, kao najvećeg kršćanskog blagdana. Svaki od polivača biva nagrađen šarenim jajima, sezonskim voćem, orasima, pićem… Cijeli ritual odigrava se i ponekad uz pratnju tamburaša.

Vodeni ponedjeljak u Zagrebu

Vjerni svojoj višestoljetnoj tradiciji Društvo vojvođanskih i podunavskih Hrvata, sa sjedištem u Zagrebu, i ove, 2013. godine, organiziralo je niz događanja u povodu najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa. Članice Društva organizirale su u klupskim prostorijama tradicionalno ukrašavanje jaja onako kako se to nekada radilo u Bačkoj. Jaja su najčešće bojena verzilom, a oslikavana s uskrsnim motivom, dok su se ukrasni motivi i poruke na njima dobivali struganjem perom po obojenim jajima. Osim toga, jaja su se ukrašavala i voskom, dok je za Hrvate Bunjevce karakteristično i ukrašavanje jaja slamom, a bunjevačke slikarice, popularne „slamarke“, izrađivale su i uskrsne čestitke od slame s raznim motivima.

Muški dio Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata na Uskrsni je ponedjeljak obilježio tradicionalni običaj polivanja djevojaka i žena, tzv. Vodeni ponedjeljak, polijevajući ljepši spol, ali ne kao nekada običnom vodom, već parfemima.

Uskrs2013 ZagrebObilježavanje ovih uskrsnih običaja u bogatoj tradiciji Hrvata Bunjevaca otvorio je predsjednik Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata Antun Vujević, podsjetivši da su Hrvati sa sjevera Bačke sačuvali većinu svojih običaja ponajprije kao izraz opstojnosti i prepoznatljivosti u multietničnoj sredini u kojoj žive. Etnologinja Biserka Jaramazović govorila je o ovim običajima, dok je dr. sc. Luka Štilinović dodao da ono što je do danas ostalo nepromijenjeno jest darivanje „polivača“ od strane djevojke, a sastoji se od darivanja šarenoga jaja i naranče, te kićenja cvijećem, obično ružmarinom, jorgovanom, sunovratom ili zumbulom.

I dok su prostorijama Društva odzvanjali stihovi pjesme Zvonka Bogdana „... dolazit će polivači, pivat će se pisme stare, pratit će vas tamburaši...“, svi su se skupa prisjetili i ostalih običaja bačkih Hrvata vezanih uz Uskrs. Tako su sjećanja iseljenih bačkih Hrvata odlutala na „Cvitnu nedilju“ kojom je započinjao Velik tjedan, procesijom s blagoslovljenim grančicama i čitanjem, odnosno pjevanjem Isusove muke na sv. misi. Prisjetili su se i običaja umivanja u žitu prije odlaska na misu te odlazaka u crkvu na obrede tijekom Velikog tjedna, u srijedu, četvrtak i petak, a i pripremanja jela na Veliku subotu koja su se nosila na blagoslov u crkvu. Na Veliku subotu sačuvan je i običaj čuvara Božjeg groba, a čuvao se od subote ujutro sve do vazmenog bdijenja, kada je jedan od čuvara svečano objavio svećeniku da je Isus uskrsnuo. (Zlatko Žužić)

Tekstovi i fotografije: Hrvatska riječ