Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Obljetnica rodjenja Zvekanovic2013-mBiskup Matija Zvekanović (Subotica, 17. veljače 1913. - 24. travnja 1991.) smatra se utemeljiteljem Subotičke biskupije nakon Drugoga svjetskog rata kada su prilike za to bile veoma teške i nepovoljne, istaknuo je katedralni župnik Stjepan Beretić, govoreći o ovome velikanu na prigodnoj akademiji u povodu 100. obljetnice od rođenja msgr. Matije Zvekanovića, koju je 26. travnja 2013. godine, priredio Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“, u pastoralnom centru „Augustinianum“.

Nakon Drugog svjetskog rata još uvijek je na području Subotice postojala Bačka apostolska administratura, kao svojevrsna preteča biskupije.

Bivši zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić je na sprovodu subotičkog vjerskog velikana, biskupa Matiju Zvekanovića, 26. travnja 1991. godine, nazvao „ocem Subotičke biskupije“, zato što je njegovim velikim nastojanjem i zalaganjem, od dijelova nekadašnje Kalačko-bačke biskupije uspostavljena nova - Subotička biskupija, čiji je prvi biskup bio upravo on, Matija Zvekanović.

„Biskupu Zvekanoviću bilo je 43 godine kada je 1958. preuzeo tu dužnost. U najtežim je vremenima valjalo oživjeti rad administrature. Mnogi svećenici mađarske i gotovo svi njemačke narodnosti, napustili su biskupiju i otišli u matične zemlje, pa je administratura patila od velikog manjka svećenika. Mladi je biskup redovito obilazio župe. Propovijedao je, hrabrio i poticao duhovna zvanja. Veliku je brigu posvećivao vjeronauku. U biskupiji je obnovio djelovanje nekadašnjih zastupstava crkvenih općina koji se od tada zovu Pastoralno vijeće“, istaknuo je među ostalim katedralni župnik Stjepan Beretić.

Msgr. Zvekanović je također zaslužan za cjelokupnu obnovu subotičke katedrale kao i za osnutak svećeničkog doma Jozefinum, ali i za osnutak novoga dječačkog sjemeništa i gimnazije, podsjetio je msgr. Beretić.

„Kada je ustanovljena nova Subotička biskupija, biskup Zvekanović je bio ponosan na novo sjemenište. Od 115 sjemeništaraca, čak 60 ih je bilo s područja nove biskupije. Subotička biskupija je tada imala 53 bogoslova. Tko god je htio u sjemenište, išao je najprije na razgovor s biskupom koji je našao vremena porazgovarati sa svakim tko je želio u svećenički stalež.“

Nakon Drugog svjetskog rata školski vjeronauk bio je zabranjen i provodio se uz veliki rizik samo u crkvama. Ipak je u Bačkoj apostolskoj administraturi pokrenuto izdavanje katekizama, za koje je biskup Zvekanović okupio najbolje katehete iz Biskupije i tako su za sve razrede osnovne škole izdani katekizmi na hrvatskom i mađarskom jeziku.

Okružen dobrim pravnicima, spriječio je da država oduzme najuglednije subotičko Bajsko groblje. Prihodi od toga groblja dobro su dolazili za obnovu katedrale, koja je 1973. godine doživjela drugu veliku obnovu za biskupovanja Matije Zvekanovića.

Zadnjih je godina svog života msgr. Zvekanović uz suradnju župnika Franje Vujkovića i Stjepana Beretića dao pokriti bakrenim limom zvonike i krov subotičke katedrale. Također, na temeljnim kamenima iz Lourdesa i Fatime, koje su donijeli biskup Zvekanović i župnik Andrija Kopilović, podignuta je Crkva Marije majke crkve u Šandoru. Velika je zasluga biskupa Zvekanovića izdavanje Ilustrirane Biblije mladih na mađarskom i slovačkom jeziku. Kao koncilski otac sudjelovao je na drugom Vatikanskom saboru, a saborske odluke je savjesno provodio. Na Bunarić je 1968. godine donio kopiju Gospe od Siracuse i od onda se održava proštenje u njezinu čast.

Na mjestu biskupa Subotičke biskupije umirovio se 1989. godine, a naslijedio ga je dr. Ivan Pénzes.

Tekst: Siniša Jurić