Pozovite » (+381) (0)24 535-533

HMI-Vojvodina2014-hnvPoziv na Gupčev bal u Tavankutu i na Dan mjesne škole koje su organizirali HKPD „Matija Gubec“ i OŠ „Matija Gubec“, bila je prigoda za Ivu Jelušića, saborskog zastupnika i potpredsjednika saborskog Odbora za Hrvate izvan RH te predsjednika UO Hrvatske matice iseljenika, Marina Knezovića, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika i Mariju Hećimović, ravnateljicu Odsjeka za hrvatske manjine HMI za posjet bačkim Hrvatima od 7. do 9. veljače 2014. godine.

Franjevacki samostan Bac-2U prisutnosti više članova hrvatskih udruga kulture Šokaca iz Bača i okolice, te ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i dopredsjednika Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske pri Vladi Republike Hrvatske Tomislava Žigmanova iz Subotice i tajnika Hrvatskog nacionalnog vijeća i načelnika Općinske uprave Bač Željka Pakledinca iz Vajske, upriličen je 7. veljače posjet ovome zapadno bačkom mjestu. Gosti su najprije posjetili župnu crkvu svetog Pavla, gdje im je župnik vlč. Josip Štefković govorio o ovom velikom zdanju, građenom u isto vrijeme kada je građena i subotička katedrala, a potom su obišli Franjevački samostan i crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije iz XII. stoljeća, gdje ih je dočekao fra Josip Špehar, predstojnik samostana. Fra Josip Špehar je govorio o bogatoj povijesti i vrijednim samostanskim sadržajima kao neprocjenjivoj kulturnoj baštini. To je prepoznala i Europska unija pa je samostan ušao u program Integralne obnove kulturnoga nasljeđa jugoistočne Europe.

„U posjetu Srbiji želja nam je bila upoznavanje s problemima i djelovanjem predstavnika hrvatske manjine u ovom dijelu Bačke. Saznali smo dosta toga što tišti Hrvate u ovom kraju, koji su njihovi problemi, te koliko i kako za njih skrbi Hrvatska, kao njihova matična država. Ovdje postoje ljudi koji su u stanju očuvati identitet i opstanak na ovom području, što svjedoči i pet hrvatskih udruga koje djeluju u ovoj općini. Povezivanje sa susjednim općinama u Hrvatskoj i razvijanje prekogranične suradnje dobar je put za budućnost, jer ulaskom Hrvatske u EU dosta se toga promijenilo na objema stranama granice. Prije svega otvara se mogućnost dobivanja značajnih financijskih sredstava, a u tome važnu ulogu imaju upravo udruge hrvatske nacionalne manjine u Srbiji“, među ostalim je rekao ravnatelj HMI Marin Knezović.

Za neke, koji su prvi put došli u ovo mjesto, to je bilo pravo otkriće i nisu krili pozitivne dojmove, pa čak i iznenađenje brojnim detaljima koje su čuli i vidjeli u ova dva sakralna objekta, a do sada za njih nisu znali. Susret je završio u „Didinoj etno kući“ gdje je održan ugodan razgovor s predsjednicima udruga, a gosti su mogli razgledati stalni postav uređenih šokačkih soba i obnovljenu staru kovačnicu.

„Prije svega došli smo vidjeti kako žive ovdašnji Hrvati i kako im i koliko možemo pomoći u rješavanju njihovih nastalih problema. Prekratko je vrijeme da bismo razgovarali o svim temama i poteškoćama, ali najviše me se dojmilo što smo saznali kako na ovim prostorima stoljetno živi katoličanstvo, te da je bački samostan najstariji u Bačkoj. Nažalost, broj Hrvata se i ovdje znakovito smanjuje, a udruge kulture koje djeluju u Baču i okolnim mjestima ipak ostvaruju plemenitu zadaću očuvanja svoje baštine i vlastitog identiteta. Mi dobro znamo što za vas znači Republika Hrvatska, možda čak više vama ovdje, nego nama koji tamo živimo“, kazao je predsjednik Upravnog odbora HMI Ivo Jelušić.

U Subotici je 8. veljače 2014. godine, u prostorijama Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine, održan sastanak predstavnika Hrvatske matice iseljenika, te predstavnica Grada Zagreba, Biserke Bucković, više stručne savjetnice iz Ureda gradonačelnika Milana Bandića i Tihane Jurić, stručne savjetnice, s predstavnicima vojvođanskih Hrvata - predsjednikom Vijeća Slavenom Bačićem, zastupnikom u Skupštini RS i predsjednikom DSHV-a Petrom Kuntićem, ravnateljem Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislavom Žigmanovim i predsjednikom IO HNV-a Darkom Sarićem Lukendićem.

HMI-Vojvodina2014-hnv3Domaćini su goste upoznali s aktualnim prilikama i problemima koji već godinama za hrvatsku zajednicu u Vojvodini ostaju neriješeni. Svakako najveći problem je nepostojanje izravnoga manjinskoga zastupnika u srbijanskoj Skupštini, unatoč pravnim propisima koji im to omogućuju, potom informiranje i školski udžbenici.

Slaven Bačić je zahvalio na pomoći koju Grad Zagreb upućuje hrvatskoj zajednici u Srbiji, ali je i naveo probleme s kojima se suočavaju, kao što je primjerice nemogućnost dobivanja domskog smještaja za studente u Zagrebu, problemi u dobivanju državljanstva, te je istaknuo kako bi Hrvatska trebala jasno definirati što je njen interes kada su Hrvati u Srbiji u pitanju.

Hrvatska spram Srbije, kada je riječ o njezinoj manjini, nema politiku u kojoj bi manjinsko pitanje bilo integralno, istaknuo je prof. Tomislav Žigmanov te dodao kako ovdašnji Hrvati nisu zainteresirani za pitanje granice, međudržavne sigurnosti, ili suradnje u području zračnog prometa, recimo.

„Ali kada je riječ o obrazovanju i te kako smo zainteresirani. Dva ministra Jovanovića su se tri puta sastala u Beogradu, a predstavnici hrvatske zajednice kojima je najveći problem upravo obrazovanje, niti jednom se nisu susreli s ministrom obrazovanja Jovanovićem iz Hrvatske. Ono što mi vidimo, kada ministar Jovanović iz Srbije ode kod ministra Jovanovića u Hrvatsku, na listi posjeta je Srpska pravoslavna gimnazija, pitanja srpske zajednice i tako dalje. Mi čak nismo ni informirani da ministar Jovanović iz Zagreba dolazi u Srbiju. To je frustrirajuće. Tako se šalje poruka: 'vi ste za nas nebitni, nepostojeći. Ne uvažavamo vas'.“

HMI-Vojvodina2014-hnv2Petar Kuntić je istaknuo kako se puno puta nailazi na nerazumijevanje problema koje Hrvati u Srbiji imaju suočeni s ubrzanom asimilacijom, te smatra kako bi Republika Hrvatska trebala što hitnije definirati poseban program za mlade Hrvate koji su autohtone manjine.

Ivo Jelušić je istaknuo kako između Hrvatske i Srbije ima puno neriješenih osnovnih pitanja, kao niti s jednom drugom zemljom, kao što su mirovine, socijalna, gospodarska pitanja, sukcesija i granice, te manjinska pitanja, često ne dolaze na red u bilateralnim susretima i razgovorima zvaničnika dviju zemalja.

Hrvatska ima apsolutno pravo tražiti od Srbije za hrvatsku manjinu sve ono što Hrvatska nudi srpskoj manjini u Hrvatskoj, rekao je tom prigodom Ivo Jelušić i dodao kako vojvođanski Hrvati imaju pravo tražiti viši stupanj ostvarivanja manjinskih prava, kako od Hrvatske tako i od Srbije, te poručio da ustraju u tome, pa će ih valjda netko čuti, ako su glasni i uporni.

HMI-Vojvodina2014-gupcev balNakon obilaska katedrale Sv. Terezije Avilske i poznate subotičke Gradske kuće, te drugih kulturnih objekata većinom građenih u prepoznatljivom stilu mađarske secesije, gosti su posjetili i jezero Palić. Hrvatskom izaslanstvu pridružio se pročelnik Odjela za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu Zagrebačke županije Vjeran Štublin. U večernjim satima bili su gosti na tradicionalnom „Gupčevom balu“, koji se održava šestu godinu zaredom, i kojim se nastoji održati lijepa tradicija nekadašnjeg obiteljskog okupljanja.

Svoj posjet gosti su završili 9. veljače na tavankutskom salašu gdje su ih ljubazni domaćini na čelu s počasnim predsjednikom HKPD „Matija Gubec“ Brankom Horvatom i aktualnim predsjednikom Ladislavom Suknovićem podsjetili zašto su salaši na sjeveru Bačke bili mjesto zasigurno teškoga života, ali puni toploga domaćega ugođaja.

Priređeno prema tekstovima: Marije Hećimović,
Zvonimira Pelajića, Jasminke Dulić i Siniše Jurića
Fotografije: HMI