Pozovite » (+381) (0)24 535-533

BPK HMI2014-1-mU Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu 13. ožujka 2014. godine održano je predstavljanje knjige Tomislava Žigmanova, pisca, filozofa i aktualnoga direktora Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici i prateća izložba fotografija Augustina Jurige, najreprezentativnijeg umjetničkog fotografa iz zajednice Hrvata u Vojvodini, nazvana „Bunjevački putovi križeva".

Žigmanovljev „Bunjevački Put križa - za osobnu pobožnost virujućeg svita“ prošle je godine dobio prvu nagradu za književno djelo na temu Muke Kristove, a riječ je o nagradi koju svake treće godine dodjeljuju Društvo hrvatskih književnika i Udruga Pasionska baština. Nakladnik knjige je bio Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“ iz Subotice.

Uz pozdravni govor mr. sc. Marina Knezovića, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika, koji je kazao kako nas Žigmanov upozorava da je kršćanska duhovnost, življenje te duhovnosti i pisanje o njoj pravo, pa i obveza svakog kršćanina. Upozorava nas, naglasio je Knezović, i na baštinu razmišljanja, svojevrsne filozofije, bunjevačkog seljaka i na jezik i na svijet koji neumitno nestaje, no kojega sve dalji i dalji glasovi i dalje prenose i suvremenom čovjeku bitne poruke.

BPK HMI2014-3-mKnjigu je potom, nakon molitve Antuna Horvata u interpretaciji pjesnika Žigmanova, predstavila leksikografkinja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža Jasna Ivančić, književnik i novinar Glasa Koncila Tomislav Šovagović, kao i sam autor. Promociju je moderirala publicistkinja Vesna Kukavica, voditeljica Matičina odjela za nakladništvo i dugogodišnja urednica Hrvatskog iseljeničkog zbornika.

Među mnogobrojnom publikom, koja je pozorno slušala izlaganja predstavljača, uz prijatelje Matice, ljubitelje književnosti i poznate zagrebačke Bunjevce bili su i Petar Barišić, zamjenik predstojnice Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i Dinko Šokčević, ravnatelj Mađarskog kulturnog instituta u Zagrebu.

BPK HMI2014-2-mO „Bunjevačkome Putu križa“ Tomislava Žigmanova, iscrpno i zanimljivo, progovorila je Jasna Ivančić. Poznavateljima Žigmanovljeva opusa nije neobično kad on pomalo iznenadi pristupom temi, zaintrigira uporabom bunjevačkoga dijalektalnoga govora ili nekim drugim literarnim sastavnicama, ali je ovaj put to učinio na posve inovativan način. Djelo je strukturirano poput molitve križnoga puta, koja je stoljećima izgrađivana u pučkim molitvenicima, a autor nas u njega uvodi Pripravnom molitvom, potom slijedi 14 postaja Isusove muke koje su nazvane stajalištima – od kojih svako nosi svoj naslov. Svaka postaja započinje i završava uvriježenim molitvenim kanonom. U uvodu, tj. u Pripravnoj molitvi rastvara nam se duhovni i stvarni svijet glavnoga lika, Bunjevca Antuna Horvata, „poslidnjeg salašara sa Sebešića“.

„I tako nas Žigmanov na melodioznoj arhaičnoj bunjevačkoj ikavici vodi“, nastavlja leksikografkinja Ivančić, „s osobitim poznavanjem psihologije Bunjevaca, kroz bogat i slojevit tekst pun finih detalja i ljudske topline zaogrnute pučkom pobožnošću, pun usporedbi, ali i ironije na ljudsku glupost i zloću. Format i uvez knjige koji podsjećaju na starinski molitvenik, odlično korespondiraju s arhaičnošću teksta, a likovna oprema fotografijama oštećenih i oronulih križeva krajputaša Augustina Jurige i crtežima križnoga puta i ukrasnih inicijala Ante Rudinskog, vrlo je lijepo dopunjuju. Ilustrativni su i notni i tekstualni prilozi na kraju knjige, a napose vrijedan Rječnik manje poznatih riječi“, kazala je, među inim, leksikografkinja zagrebačkoga LZ Miroslava Krleže.

BPK HMI2014-4-mO izložbi fotografija križeva krajputaša govorila je Olga Šram, povjesničarka umjetnosti iz Subotice, a otvorenom ju je proglasio ravnatelj Hrvatske matice iseljenika kazavši:

„Dragi prijatelji, otvaramo izložbu na kojoj fotografije ne predstavljaju djela velike umjetničke vrijednosti. Za većinu kunsthistoričara ništa bitno. Pa ipak postoje i mjerila koja izmiču strogom sudu akademske zajednice. Ova izložba je izložba jedne drugačije bitnosti. Ovo je izložba priproste želje da se dohvati nešto na izgled nedohvatljivo. Ona je iskaz jednostavne duhovnosti, uska, neugledna staza koja ponekad brže vodi do cilja od širokih, utabanih cesta. Ti putokazi za uske staze prikazani su na ovoj izložbi. Tako su različiti, okrnjeni zubom vremena ili ljudskim nemarom pa ipak i u toj fizičkoj narušenosti kao da šalju jasniju i glasniju poruku nego da su novi i cijeli“, poručio je prisutnima ravnatelj HMI.

BPK HMI2014-5-mČetrnaest crno-bijelih fotografija križeva krajputaša fotografa Jurige koji se služi klasičnom tehnikom i metodom, ali koji biciklom uporno obilazi svijet, Pakistan, Ameriku…, ali i svoju uvijek inspirativnu bačku ravnicu, našlo se pred očima publike okupljene u Hrvatskoj matici iseljenika.

Juriga je poznat po fotografijama Dužijance, a godine 2011. pojavila se serija poštanskih maraka na tu temu koja je sadržavala vinjete načinjene temeljem njegovih fotografija. Fotografski je opremao knjige, kao što je bila monografija o prvom suvremenom slikaru u bunjevačkih Hrvata Stipanu Kopiloviću.Autor je više zapaženih izložaba, od kojih je Lica Bačke četvrta u nizu održanih u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata. Član je Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Vojvodine i Nezavisnog udruženja novinara Srbije. Augustin Juriga je, između ostaloga, dobitnik priznanja za kulturu „Ferenc Bodrogvári“, kao i priznanja Pro urbe, i mnogih drugih.

BPK HMI2014-6-m

Oba autora, Žigmanov i Juriga, naime, bila su 2013. zajednički angažirana i oko projekta „Bunjevački Put križa“, koji se nastavlja i ove godine, s nakanom da se na takav način prikupe sredstva za obnovu križeva.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek
Fotografije: Snježana Radoš