Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Veliko prelo2015-5Koncem siječnja 2015. godine pokladno vrijeme ušlo je u svoju završnicu. Šokačko, bunjevačko, književno... prelo, maškare, tute, razni pokladni običaji u hrvatskoj su zajednici u Vojvodini obilježili dane pred početak korizme. Veselilo se od Berega do Srijemske Mitrovice, od Subotice do Novog Sada... gotovo u svim mjestima gdje na ovim vojvođanskim prostorima žive Hrvati. U nastavku donosimo kratke reportaže s ovih događanja.

Veliko prelo u Subotici

Veliko prelo2015-1Veliko prelo 2015. ujedinilo je Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo, Pučku kasinu 1878. i Kersko prelo, koji su odlučili zajednički organizirati manifestaciju koja je prvi puta održana prije 136. godina. U prepunoj dvorani Tehničke škole Ivan Sarić u Subotici 31. siječnja 2015. godine, preko šest stotina ljudi prisjetilo se tradicije i pokladnih običaja. U ime domaćina nazočnima se obratila predsjednica Organizacijskog odbora Velikog prela 2015. Ružica Šimić koja je istaknula: „Jedan od najstarijih običaja nas Hrvata Bunjevaca na ovim prostorima jeste prelo. Zabava koja na jednom mjestu okuplja sve staleže i slojeve, ali u sebi nosi znakovitu poruku. I one davne 1879. godine, a i danas ona glasi ‘Ima nas i složni smo’“.

Kao i proteklih godina prelo je otvorio gradonačelnik Subotice Jenő Maglai, a osim njega ovome prelu nazočili su i brojni gosti, predstavnici hrvatskih udruga i institucija, kao i gosti iz Republike Hrvatske te predstavnici Bunjevačke matice.

Veliko prelo2015-2Veliko prelo kao javna manifestacija prvi puta je održana u okrilju Pučke kasine, nedugo nakon njenog osnutka, na Marin 1879. godine u ondašnjem hotelu Pešta. Za tu prigodu napisana je prva preljska pjesma, svima poznata, Kolo igra, tamburica svira koja se i nakon 136 godina redovito izvodi na Velikom prelu. Pjesmu je otpjevala Antonija Piuković, uz pratnju ansambla Hajo, koji je u nastavku večeri zabavljao goste prela. Tijekom večeri proglašena je i najbolja preljska pjesma pisana namjenski za ovogodišnje Veliko prelo, a ova nagrada pripala je Zoranu Nedeljkoviću, koji je potpisao stihove pjesme Ispreden preljski san. Po mišljenju žirija, kojega su činili Nedeljka Šarčević, Nevena Mlinko i Mirko Kopunović, druga nagrada pripala je Josipu Dumendžiću Meštru za stihove Noćas me ne čekaj, mati, dok je treća nagrada pripala Željki Zelić za stihove Ravničarska elegija.

Veliko prelo2015-6Tijekom večeri s koreografijom Bunjevačko momačko kolo predstavili su se članovi folklornog odjela HKC Bunjevačko kolo, koji su prisutne podsjetili na ljepotu bunjevačke nošnje i tradicijskih igara. Folklorni odjel je pratio tamburaški orkestar HKC-a, koji je na početku programa i dočekivao goste. Nadaleko poznati umjetnik s ovih prostora, koji je u svojim pjesmama opjevao salaše, tamburaše i običaje sa sjevera Bačke, Zvonko Bogdan uz pratnju trinaest najboljih vojvođanskih tamburaša zabavljao je goste puna dva sata.

Veliko prelo2015-4Iako je izbor najljepše prelje običaj novijeg datuma, postao je neizostavni dio svakog Veliko prela. Za ovu titulu natjecale su se djevojke obučene u bunjevačku narodnu nošnju po vlastitom izboru, te je titulu najlipše prelje Velikog prela 2015. ponijela Martina Romić. Za prvu pratilju izabrana je Ana Dulić, a za drugu Ana Ivanković Radak.

Organizatori su i ove godine osigurali brojne nagrade na tomboli, a one najvrjednije izvučene su javno. Kako i priliči prelu, nije nedostajalo niti krumpirače niti fanaka s plašom. (Željka Vukov)

Gupčev bal u Tavankutu

Gupcev bal2015Vrijeme je poklada i dani su kada se ljudi zabavljaju i vesele. Tako je 7. veljače 2015., sada već tradicionalno organiziran VII. Gupčev bal, na kojem su se okupili mještani Tavankuta, ali i brojni gosti iz okolnih mjesta, prijatelji i donatori organizatora, Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva Matija Gubec. Početak bala označila je glazbena točka Augustina Žigmanova, člana HKPD Matija Gubec koji je prošle godine na Seminaru bunjevačkog stvaralaštva pohađao kolegij tradicijskih glazbala te učio svirati gajde, a isto je ove godine usavršavao na zimskoj školi folklora u Crikvenici.

Gupcev bal2015-2Bal je otvorio predsjednik društva Ladislav Suknović pozdravivši sve nazočne. Odličnu zabavu na balu priredila su dva tamburaška sastava – Klasovi i Biseri, a gosti su se zabavljali do ranih jutarnjih sati. Svojom nazočnošću bal su uveličali predstavnici hrvatskih institucija, predstavnici Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici, te i predstavnici mjesnih institucija.

I ove je godine sportska dvorana tavankutske škole bila premala da primi sve one koji su na Gupčev bal željeli doći. Organizatori zato pozivaju sve zainteresirane da se rado odazovu pozivu iduće godine. (I. D.)

Hrckov maskenbal

Hrckov maskenbal2015-1Preko 200 djece i ove se godine okupilo na XII. po redu Hrckovom maskenbalu koji je u organizaciji Novinsko izdavačke ustanove Hrvatska riječ, održan 6. veljače 2015. u dvorani Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo u Subotici. Na maskenbalu su sudjelovala djeca iz: dječjih vrtića Marija Petković – Sunčica i Biser iz Subotice, Petar Pan Tavankut, iz osnovnih škola: Matija Gubec Tavankut, Vladimir Nazor Đurđin, Pionir Žednik, Ivan Milutinović Subotica i Mala Bosna, Ivan Goran Kovačić Sonta, Aleksa Šantić Vajska, Ivo Lola Ribar Plavna, Bratstvo – jedinstvo Lemeš, 22. oktobar Monoštor, Sveti Sava i Matko Vuković Subotica. Vrijeme nas ni ove godine nije u potpunosti poslužilo te zbog loših vremenskih uvjeta na maskenbal nisu uspjela doći djeca iz Srijema, Bezdana i Berega. (Željka Vukov)

Marin bal u Lemešu

Marin bal2015Marin bal u Lemešu održan je 7. veljače, u Domu kulture, a kao i godinama unatrag organizator je Hrvatsko bunjevačko kulturno-umjetničko društvo Lemeš. Na početku večeri okupljene je pozdravio Marko Vilić, predsjednik udruge, čestitajući imendan svoj čeljadi koja ga je proslavila danom Prikazanja Gospodnjeg, spominjući se usput pokrovitelja i zadaće organizatora. U nastavku je uslijedio kratak kulturno umjetnički program koji su otvorili recitatori literarnog odjela udruge prigodnim preljskim pjesmama, a potom je folklorni odjel izveo nekoliko koreografija.

Tijekom večeri gosti su animirani kroz ples srca, plesom slobodnih stolica te limbo plesom. Bilo je i tombole. Prvu nagradu tombole darovao je organizator, sliku Marte Peštalić Šuma prid Kalvarijom, druga nagrada je bila sobna lampa dar Elektro Vidakovića, a korpa proizvoda udruge Lemeški kulen bila je treća. Punom ugođaju prela doprinijeli su svečani izgled tople dvorane, lemeški juneći paprikaš, vrući fanci iza ponoći, tamburaški sastav Ruže iz Subotice te snijeg i vanjska temperature ispod ništice. Druženje uz pjesmu i igru potrajalo je dugo u noć, a kako je mraz vani stezao tako se ozračje u dvorani sve više opuštalo. (Ž. Zelić)

Prelo na Đurđinu

Prelo Djurdjin2015Tradicionalno Prelo na Đurđinu održano je u župnoj dvorani crkve sv. Josipa Radnika 8. veljače 2015., u organizaciji Hrvatskog kulturnog prosvjetnog društva Đurđin. Prelo je započelo prigodnim programom kroz koji nas je vodila Kasandra Kričković. Dječji župni zbor koji je pripremila vjeroučiteljica Verica Dulić nastupio je s nekoliko pjesama, a djeca su još jednom pokazala kako njihovu radost ne mogu umanjiti ni lošiji vremenski uvjeti. Djevojke u nošnjama uveličale su večer govoreći stihove u čast svoga roda i običaja. Tamburaška sekcija HKPD Đurđin pod ravnanjem prof. Vojislava Temunovića uljepšala je program svojom glazbom. Tamburaškoj sekciji i Đurđinskim curama za ovu prigodu pridružili su se i „najmiliji gosti, tamburaši, čak iz Subotice“. Po dobrom običaju, bilo je i gostiju iz Žednika, ovaj put je to bila skupina mladih koja je izvođenjem dramskog komada Kad se radi po tuđoj pameti nasmijala sve prisutne. Mlade glumce pripremila je Nada Poljaković. Očekivao se i nastup ansambla Ruže čiji je dolazak bio spriječen zbog snijega. Mnoge su vremenski uvjeti spriječili u dolasku, ali je najhrabrija bila najmlađa sudionica Tereza Dulić (četiri i pol mjeseca)! Druženje je nastavljeno uz dobru glazbu i fanke u toploj dvorani, dok je vani vijao snijeg – pravi pokladni ugođaj! (K. D.)

Deb'o četvrtak

Debo cetvrtak2015-1Deb’o četvrtak uvod je u Pepelnicu, i dan je u tjednu koji prethodi početku korizme odnosno uskršnjem postu, a svakog posljednjeg četvrtka prije Čiste srijede puna je kuća Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, kada se od tisuću i petsto do dvije tisuće fanaka pripremi i u slast pojede. Tako je bilo i ove godine, 12. veljače. „Običaje koje danas obilježavamo postupno su ušli u živote bunjevačkih Hrvata, koji su došli s prostora današnje Hercegovine i Like“, rekao je ovom prigodom predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić.

„Mislim da je ovo lijep primjer i jedan od onih koji iz godine u godinu jača hrvatsku zajednicu u Subotici. Koliko god puta sam bio na Debelom četvrtku, uvijek je bila puna kuća“ kazao je gradonačelnik Jenő Maglai. Okupljene je pozdravio i konzul Neven Marčić, a obilježavanju lijepog tradicijskog običaja nazočili su i predstavnici koalicijskih partnera, te brojni prijatelji i simpatizeri DSHV-a.

Deb‘o četvrtak održan je i u mjesnom uredu DSHV-a u Sonti.

Književno prelo u Subotici

Knjizevno prelo2015-3Na ovogodišnjem Književnom prelu nije nedostajalo pjesme, recitacija, pitalica, smijeha i one iskrene dječje radosti. U prepunoj dvorani Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo u Subotici 13. veljače 2015., održano je IX. po redu Književno prelo u organizaciji Hrvatske čitaonice Subotica. O tome što je sve Hrvatska čitaonica radila u proteklih godinu dana govorila je njena predsjednica Bernadica Ivanković, koja je između ostaloga naglasila kako je ta udruga bila prije svega usmjerena prema radu s djecom, kroz manifestacije poput Dana Balinta Vujkova ili Etno kampa koji je lani okupio 85-ero mladih sudionika. Hrvatska čitaonica je i nakladnik te je u proteklih godinu dana objavila četiri knjige, a sav rad, kako je Ivankovićeva rekla, potpomogli su brojni suradnici.

Ovo drugačije prelo na svom preljskom stolu imalo je dvije nove knjige namijenjene najmlađim čitateljima. Predstavljena je knjiga Nedeljke Šarčević Sve i svašta da poleti dječja mašta koju je izdala Hrvatska čitaonica, te knjiga Katarine Čeliković Izgubljeno srce u izdanju NIU Hrvatska riječ, u novopokrenutoj ediciji Vjeverica.

Knjizevno prelo2015-1Recitatori su govorili stihove i pitalice Nedeljke Šarčević i na taj način upoznali nazočne sa sadržajem ove knjige koja je ispunjena prekrasnim ilustracijama Divne Lulić Jovčić. Teta Nedeljka, kako je djeca rado zovu, ispričala je kako je knjiga nastala, te naglasila svoju želju da ona dospije u ruke najmlađih čitatelja.

Knjizevno prelo2015-2Vršitelj dužnosti Nakladničke djelatnosti NIU Hrvatska riječ Zvonko Sarić predstavio je novu knjigu Katarine Čeliković Izgubljeno srce, osvrnuvši se i na pojedine značajke dječje književnosti. Ilustracije u spomenutoj knjizi uradio je Petar Tikvicki, a urednica knjige je Ivana Andrić Penava.

Tijekom programa, koji je bio zaista raznovrstan, s dvije glazbene točke nastupila su djeca koja su sudjelovala na prošlogodišnjem Etno kampu, koju su pripremili Anita Kovač i Nikola Bašić.

Knjizevno prelo2015-5Mijenjali su se voditelji, recitatori i pripovjedači, a zasvirale su i gajde. Djeca su, pored spomenutog sudjelovala, i u nagradnoj igri u kojoj su „slagala“ lik biskupa Ivana Antunovića čiju 200 obljetnicu od rođenja obilježavamo ove godine. Na kraju večeri, po običaju, uslijedila je predstava, no ovoga puta u izvođenju dječjeg dramskog odjela HKC Bunjevačko kolo. Predstavu Neispavana ljepotica nastalu prema priči Sanje Lovrenčić Bajka o Ružici i naopakoj tkalji režirala je Nevena Mlinko. Za scenografiju je bio zadužen Aleksandar Rajić, koreografiju je postavila Martina Pastva, a tehnička potpora bio je Oliver Kajari. Prekrasna scenografija, kostimografija, glazba te izvrsne glumice zaokružile su i ovogodišnje Književno prelo i učinile posebnim. (Ž. V.)

Pokladni Maskembal u Monoštoru

Maskenbal Monostor2015-1Kulturno umjetničko društvo Hrvata Bodrog priredilo je 13. veljače 2015., tradicionalni Pokladni bal – maskembal. Pripreme za maskembal počele su mnogo ranije, jer je prvo trebalo osmisliti u što se maskirati, a onda se i pripremiti. Ali, kako su poklade vrijeme kada je dopušteno sve, sudionici maksembala dali su mašti na volju, a osmišljene maske, ali i kratki igrokazi, pokazali su svu maštovitost i dovitljivost sudionika, a publiku nasmijali do suza. Tako je na maskembalu prikazan pravi svinjokolj sa šurenjem svinje, katlankom i čvarcima, jedan porođaj, vesela ciganska čerga, bajka o Trnoružici, prošetao je i jedan vatrogasac, mačkice, vile, Zoro, leptirići. Za svaki slučaj, ukoliko nekome bude loše, tu su se našli liječnik i sestra. Na sreću pozlilo nije nikome, štoviše, raspoloženi sudionici maskembala animirali su i posjetitelje pa je maskembal bio pravo veselje kako i priliči pokladnom slavlju.

Maskenbal Monostor2015-2Da sudionici maskembala, oni koji su se najviše potrudili i po ocjeni žirija napravili najljepše maske, budu i nagrađeni potrudili su se organizatori koji su pripremili nagrade. A žiri je odlučio da za najbolju masku nagradu dodjeli grupi monoštorskih momaka u ulozi vrijednih majstora svinjokolja, koji, kako piše u pjesmi posebno napisanoj za tu prigodu, na svinjokolj idu od Banata, preko Srijema do Bačke pa su tako stigli i u Monoštor. Bez nagrade nisu ostali ni mališani, a najveći dojam na žiri ostavio je jedan mali dalmatiner. S nagradama su kući otišli i posjetitelji, oni sretnije ruke, koji su osvojili neku od nagrada na bogatoj tomboli. (Z. V.)

Šokački bal u Baču

Tradicionalni, deseti po redu, Šokački bal u Baču održan je 13. veljače 2015., u dvorani Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Baču. Budući da je Mostonga utihnula, a Udruga građana Tragovi Šokaca bavi se nekim drugim poslovima, već drugu godinu zaredom ovaj bal organizira rimokatolička župa sv. Pavla u Baču. Na početku zabave nazočne je pozdravio župnik Josip Štefković, koji je kao i uvijek, naglasio da ovaj bal predstavlja duh zajedništva okupljajući ljude različitih nacionalnosti i vjeroispovijesti, a ne samo Šokce. On je tom prigodom istaknuo, da je taj bal jubilarni, jer se organizira deseti put, a obnovljen je zaslugom hrvatsku udruge Mostonga koja više ne djeluje. Dobrom raspoloženju svih gostiju u dvorani pridonio je ansambl Hajo iz Subotice, a zabavu je učinila još zanimljivijom bogata tombola. Na ovogodišnji bal su se odazvali mještani Bača i svih susjednih mjesta, a primijećeni su i članovi lokalne vlasti.

Glavni organizator bala, vlč. Josip izrazio je zadovoljstvo ovim događajem koji je po njegovu mišljenju bio na visokoj kulturnoj razini: „Ugodno sam iznenađen visokom kvalitetom sviranja i pjevanja ansambla Hajo, koji je dobrim odabirom repertoara i vrsnim muziciranjem oduševio nazočne i stvorio veselo raspoloženje tijekom večeri. U pojedinim trenucima izvedbe ovog sastava ličile su na koncert, što su nazočni razumjeli i svojim kulturnim ponašanjem pokazali da je ovaj Šokački bal premašio sam sebe i postao značajnim kulturnim događajem u Baču“, kazao je vlč. Josip Štefković. Nadamo se da će se ova tradicija nastaviti i obogatiti novim sadržajima, u čemu bi i hrvatske udruge koje djeluju u Općini trebale surađivati. (Z. P.)

Veliko bunjevačko-šokačko prelo u Somboru

Prelo Sombor2015-1Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Vladimir Nazor priredilo je 14. veljače 2015., Veliko bunjevačko-šokačko prelo koje je održano 81. put. Toliko dugo Hrvati u Somboru održavaju tradiciju preljskog okupljanja za poklade. Nekadašnja prela koja su se priređivala u obiteljima prerasla su u javnu proslavu, koja nije održana samo u vrijeme zabrane rada Nazora tijekom okupacije u Drugom svjetskom ratu. Već po ustaljenom običaju, u prvom dijelu kratkim programom predstavili su se domaćini i gosti društva. Ovoga puta gosti su došli iz Osijeka, točnije iz Šokačke grane koju je predstavljala Ženska pjevačke skupina Šokice. Domaćini su za prelo odabrali nastup dječje i starije folklorne sekcije, pjevačke skupine i dječje tamburaške sekcije.

„Mi duže trajemo od velikog broja hrvatskih udruga i mislim da se mora shvatiti da takve udruge u hrvatskoj zajednici imaju prioritet i da se mora vrednovati njihov doprinos hrvatskoj zajednici koji su dali u prošlosti. Poslovica kaže – tko stalno gleda natrag vidi samo svoju sjenu, ali mi pravimo poveznicu tradicije i iskustva s mladim naraštajima i budućnošću našeg društva. To ćemo večeras i pokazati“, kazao je predsjednik HKUD-a Vladimir Nazor Mata Matarić.

Prelo Sombor2015-2I pokazali su, jer su veliki dio programa u Nazoru iznijele mlade generacije koje stasaju u ovom društvu. „Vojvodina, kao jedna od čudesnih priča, satkana je od prijateljstva. Jedan od veoma značajnih prikaza tog prijateljstva je ovo naše i vaše prelo. Bunjevačka i šokačka tradicija je dio ljepote Vojvodine i toga ne bi bilo da nema ljudi poput vas. Zato moramo čuvati to što imamo i zbog toga je doprinos ovakvih manifestacija dragocjen“, kazao je obraćajući se gostima prela Miroslav Vasin, potpredsjednik pokrajinske Vlade i tajnik za gospodarstvo, zapošljavanje i ravnopravnost spolova.

Prelu su nazočili i Neven Marčić, konzul Republike Hrvatske, Vera Erl, predsjednica Šokačke grane iz Osijeka, Vladimir Pavkov pokrajinski tajnik za znanost i tehnologiju, dužnosnici pokrajinske Vlade, gradonačelnik Sombora Saša Todorović i predstavnici hrvatskih udruga. Kako i dolikuje preljskom okupljanju, kući se nikome nije žurilo pa je zabava uz pjesmu i ples potrajala do duboko u noć uz Tamburaški sastav Ravnica iz Subotice. (Z. V.)

Prelo u Zagrebu

Prelo Zagreb2015Društvo vojvođanskih i podunavskih Hrvata organiziralo je 14. veljače 2015. prelo koje je u klupskim prostorijama u Zagrebu okupilo članove vjerne tradiciji koji su se u ovo pokladno vrijeme sastali desetu godinu zaredom. U okviru ovog okupljanja upriličena je i Izborna skupština na kojoj je odlučeno da na dužnosti predsjednika Udruge i dalje ostane Antun Vujević. U svom pozdravnom govoru, novi – stari predsjednik Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata Antun Vujević, izrazio je zadovoljstvo tradicije održavanja prela u Zagrebu koja se njeguje od 2005. godine. Okupljenima se obratio i član odbora Društva, Luka Štilinović, koji je prisutnima prenio pozdrave i riječi dr. Ante Sekulića te u svom govoru podsjetio na neke činjenice o običaju prela kojeg bački Hrvati nastoje očuvati i ovdje daleko od doma. „Slušajući našu živu enciklopediju dr. Sekulića, pokušao sam upamtiti i vama večeras prenijeti ono što mi je ispričao pred ovaj naš susret. Nekada se smatrala velika uvreda ne doći na prelo“, rekao je Štilinović prenoseći Sekulićeve riječi. On je nadalje govorio kako o ovom bunjevačkom običaju postoje zapisi i u mađarskim knjigama. Najizvornije je ono prelo kada se sastanu žene uz preslicu i vreteno, te dan provedu u radu uz priču i pjesmu. Drugo je ono koje se održava u kući gdje ima djevojaka. One u dom svojih roditelja pozovu prijateljice koje nani pomažu plesti, pa tu kao slučajno svrate i momci, te bude gajdaša, harmonikaša ili tamburaša i pjesme koja potraje u noć. Treća vrsta prela je ono obiteljsko koje se organiziralo kod glavara. Tu se očitovalo ritualno zajedništvo. Sekulić još podsjeća da su obiteljska okupljanja kod Bunjevaca uvijek bila propraćena darivanjem. Tako se na primjer mlađim ženama za prelo poklanjala oprava od sefira koja se rabila za svakodnevni posao. Ukoliko bi slučajno bilo nesuglasica u obitelji, to se pred starijima nije smjelo očitovati. U pravilu se nije ljubilo u obraz, nego su stariji pružili ruku, pa su mladi ljubili nadlanicu, prenio je Štilinović riječi dr. Ante Sekulića.

Luka Štilinović se u svom obraćanju osvrnuo i na važnost očuvanja ovog običaja. „Veliko prelo je u prvim godinama narodnog preporoda bačkih Hrvata odigralo nezamjenjivu ulogu buđenja nacionalne svijesti, a tu ulogu ima i danas, poglavito u ova nemila vremena nametnute podjele koja uzima sve više maha.“ (Dijana Prćić)

Šokačko prelo u Beregu

Na dan sv. Valentina, 14. veljače 2015., vrijedni članovi HKPD Silvije Strahimir Kranjčević organizirali su XVIII. za redom Šokačko prelo u velikoj dvorani Doma kulture u Beregu. Ovogodišnju preljsku pismu Slike od snova satkane autora Zlatka Gorjanca pročitala je članica recitatorske sekcije Marta Gorjanac, a potom je nazočne pozdravio i prelo otvorio predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić.

Svojim kratkim, ali vrlo dinamičnim kulturno-umjetničkim programom na bereškoj pozornici gromoglasni pljesak zaslužili su gosti iz Republike Hrvatske, članovi KUD-a Dukat iz Vladislavaca. Za dobro raspoloženje u nastavku programa svojim bogatim repertoarom, u kojem su dominirale, a što drugo nego šokačke pjesme i plesovi, pobrinuli su se članovi TS Čokanj iz Našica. Dobar broj gostiju zadovoljno je napustio Bereg s lijepim suvenirima – dobicima na bogatoj robnoj tomboli, a vrlo ugodno osvježenje, u slavu svetog Valentina bio je i polnoćni Ples srca.

Predsjednik Kranjčevića Marin Katačić bio je prezadovoljan. „Prvo javno prelo u Beregu održano je još 1908. godine, a tradiciju je obnovio Kranjčević, prije 18 godina. Ova zabava nastala je na temelju prela naših predaka, koji su se u dugim zimskim danima, nakon završenih paorskih poslova, okupljali po kućama i salašima. Suvremeni tempo života neumitno potiskuje ovu lijepu tradiciju u zaborav pa nam je to bio osnovni motiv utemeljenja Šokačkog prela u ovom obliku. Istina, na ovom okupljanju nije moguće raditi sve što su radili naši stari, nego se družimo u veselju. Broj nazočnih govori o značaju prela za našu udrugu i naša je zadaća ove običaje sačuvati za generacije koje dolaze iza nas“, kazao je Katačić. (I. A.)

Maškare na Bregu

U prostorijama Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Matija Gubec iz Rume 14. veljače 2015., održane su tradicionalne Maškare. Održavanje Maškare u Rumi je dugogodišnja tradicija i predstavlja manifestaciju na kojoj se po pravilu okuplja najviše djece od kojih se mnoga i tijekom cijele godine pripremaju, sa svojim roditeljima, da prikažu i pokažu na ovom lijepom događaju dio svoje kreativnosti. Ove godine Maškare su se datumski poklopile s Danom svetog Valentina što predstavlja još jednu zanimljivost ovogodišnjih Maškara i još jedan povod za ples i veselje pred nastupanje korizme. Prostorije Društva s Brega i ove godine su bile ispunjene lijepim i interesantnim maskama, a za pet najboljih žiri je dodijelio prigodne darove. Dok su se djeca veselila u pokladnom slavlju, sve nazočne je zabavljao mali tamburaški orkestar Društva. (N. J.)

Valentinovo u Ljubi

Valentinovo Ljuba2015Mlada hrvatska udruga iz Ljube koja postoji nepune dvije godine organizirala je svečanost povodom poklada u seoskom domu kulture. Prošle je godine održana povodom Marindana, dok su se ove godine odlučili da to bude na Dan zaljubljenih 14. veljače. Osim domaćina, Hrvatskog kulturnog društva Ljuba iz Ljube, u manifestaciji su sudjelovali i gosti: Kulturno umjetničko društvo Branko Radičević iz Erdevika i gosti iz Republike Hrvatske iz Iloka Slovačko kulturno prosvjetno društvo Ljudevit Štur.

„Ovo je izuzetno lijepa prilika da se družimo i zabavimo i na taj način produbimo suradnju s kulturnim udrugama u bliskom okruženju. Mogu s radošću reći da ove godine planiramo sudjelovati na mnogo više manifestacija nego prethodne godine, a bit ćemo po prvi puta domaćini jedne tradicionalne manifestacije Igrom i pjesmom kroz Srijem“, rekla je predsjednica HKD Ljuba Marijana Petrović.

Iločani su se po prvi puta predstavili publici u Ljubi i naišli na srdačan prijem. „Veoma nam je značajna suradnja s njima, jer naša udruga surađuje sa svim nacionalnim manjinama budući da smo i sami nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj. Šiđani i Ljubljani i ove godine će biti naši gosti na našoj tradicionalnoj manifestaciji Iločko ljeto, tako da se nadam da će naše udruge i u budućnosti uspješno surađivati“, istaknuo je Vlatko Mudroh predsjednik SKUD Ljudevit Štur iz Iloka.

Manifestaciji povodom Valentinova, bili su nazočni i predstavnici HKD Šid, koji su do sada pružali kako logističku tako i svaku drugu vrstu podrške ovoj mladoj udruzi iz Ljube: „S obzirom na to da do prije nekoliko godina na ovom području Srijema nije postojala niti jedna hrvatska udruga, a da danas u šidskoj općini uspješno rade dvije koje nastoje sačuvati od zaborava kulturno bogatstvo hrvatske zajednice na ovim prostorima, moramo podupirati jedni druge i pomagati u radu“, rekao je Josip Pavlović predsjednik HKD Šid.

Publici su se predstavile starija i mlađa folklorna skupina iz Ljube sa svojim koreografijama, gosti iz Iloka kao i susjedi iz Erdevika. Večer je nastavljena uz druženje, uz pjesmu i ples i bogatu tombolu koje su pripremile za tu prigodu, članovi HKD Ljuba. (S. Darabašić)

Maškare u Srijemskoj Mitrovici

U srijemskomitrovačkom Hrvatskom domu 15. veljače 2015. održane su Maškare povodom početka korizme. Maškare su organizirali Hrvatski kulturni centae Srijem – Hrvatski dom, Mađarsko kulturno-umjetničko društvo Srijem i Njemačko društvo Goethe. Pedeset maski od kojih je trideset sudjelovalo u natjecanju napravile su veselu atmosferu uz pomoć tamburaškog orkestra HKC Srijem – Hrvatski dom. Svaka maska je dobila simboličnu (slatku) nagradu dok je žiri sastavljan od članova sva tri društva odlučio o četiri najbolje maske koje su kao i najstarija i najmlađa maska dobile velike slatke pakete. (S. D.)

Prelo sićanja

Prelo sicanja2015-1Prelo sićanja, održano 15. veljače 2015. u dvorani HKC Bunjevačko kolo u Subotici, okupilo je oko 90 sudionika i bar na trenutak ih vratilo u prošla vremena. Svi obučeni u bunjevačku svečanu zimsku nošnju prisjetili su se bogatog nasljeđa, no kako su naši stari svaki posao i događaj započeli s Božjom pomoću, tako je i ove godine okupljanje započelo svetom misom u franjevačkoj crkvi sv. Mihovila u Subotici. Misno slavlje predvodio je mons. Marko Forgić uz koncelebraciju patera Marijana Kovačevića. Mons. Forgić izrazio je radost zbog ovog običaja, te jasno naglasio kako svi sudionici trebaju biti ponosni na svoje podrijetlo i nošnju. Poručio je svima u nošnji kako na ovaj način sebe daruju Bogu u najljepšem izdanju.

Peto po redu Prelo sićanja otvorio je tajnik Katoličkog društva za kulturu, povijesti i duhovnost Ivan Antunović vlč. Ivica Ivanković Radak koji je između ostalog rekao: „Ovo prelo vraća nas u prošla vremena, one koji više pamte vraća u mladost, a nas mlađe podsjeća da ne zaboravimo ono što je dio nas i našega identiteta.“

Prelo sicanja2015-2I ove godine Prelo sićanja organizirali su Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo i spomenuto Katoličko društvo. Zanimljiva je činjenica da se svake godine za ovo prelo šije nova nošnja, što je i prvobitni cilj organizatora. „I ove godine skupili smo se u lijepom broju, no, ono što me osobito raduje jest da ima novošivene nošnje“ kazao je jedan od organizatora Ivan Piuković i dodao: „Ljudi su postali svjesni da originali koji postoje nisu za upotrebu jer se brižno čuvaju zbog starosti i dotrajalosti. Upravo zbog toga mi je osobito drago što se vodi računa što se i kako šije. Dakle, modeli koji se šiju su skidani s originala i jedina razlika jest u materijalu, koji se pažljivo bira kako bi bio prikladan.“ Za ovu priliku korištena je i nošnja iz HKC Bunjevačko kolo, kao i iz obiteljskih zbirki. (Ž. V.)

Tute - pokladni običaji u Plavni

Tute Plavna2015-1HKUPD Matoš u Plavni organizirao je od 15. do 17. veljače 2015. osmu po redu manifestaciju pokladnih običaja – Tuta. Tute su prigoda da se, maskiranjem i raznim pratećim običajima, na kratko vrijeme obrne svakodnevni život naglavačke. Iako ovaj običaj u sebi nosi ostatke magijskih rituala, on je usko povezan s crkvenim kalendarom, odnosno kršćanskom vjerom, koja ga oplemenjuje i obogaćuje.

Manifestacija je započela u pokladnu nedjelju, 15. veljače, svetom misom u župnoj crkvi sv. Jakova. Misnom slavlju su nazočile lipe tute, obučene u narodno ruho, koje su poslije mise prošetale središtem sela. Ove godine bile su to samo djevojčice, članice folklornog odjela Matoša. U ponedjeljak, 16. veljače, kostimirana dječja povorka malih tuta prošetala je ulicama Plavne uz uobičajenu potporu mještana i promatrača. Tijekom ove ophodnje male tute su toplo dočekane i počašćene kod obitelji Marice Andrić. Ove je godine, po prvi puta, toga dana navečer za njih organiziran maskenbal i druženje.

U utorak, 17. veljače, krenula je uz pjesmu i svirku iz središta sela skupina gadnih tuta koja je obišla ulice sela. Ove su tute na razne načine zabavljale prolaznike izazivajući smijeh i veselo raspoloženje. Navečer, po ustaljenom običaju, u Vatrogasnom domu priređena je večera, druženje i zabava, kojoj su nazočili mještani Plavne, okolnih sela, kao i gosti iz Vukovara i udaljenijih mjesta.

I dalje ostaje pitanje što toliko privlači ljude na ovu večer. Kriju li se iza paprikaša, vina, plesa, tombole, tamburaške glazbe, pokapanja bege(ša) i neki dublji razlozi? Zabava je trajala do ponoći kada je pokapanjem i oplakivanjem bege završeno pokladno vrijeme, a započela korizma. „Z. Pelajić“

Premundureni dani u Golubincima

Mackare Golubinci2015-1U organizaciji Hrvatskog kulturnog prosvjetnog društva Tomislav iz Golubinaca, a pod pokroviteljstvom općine Stara Pazova, kao i brojnih sponzora iz Golubinaca i ostalih mjesta u Srijemu, tijekom tri dana, 14. 15. i 16. veljače, održana je tradicionalna manifestacija Golubinačke mačkare. Tradicija održavanja ove manifestacije u ovom srijemskom mjestu duga je preko 200 godina, a od 1963. godine Golubinčani nastavljaju tradiciju kroz oživljavanje novih formi manifestacije, maskembala i karnevala, koji su iz godine u godinu sve brojniji i posjećeniji. A tako je bilo i ove godine.

Prvog dana u dvorani 23. oktobar počeo je maskembal kada su izabrane najljepše maske, dok je centralni događaj održan drugog dana kada je nekoliko stotina sudionika u raznobojnim, prelijepim maskama, prodefiliralo ulicama sela. Čini se da je broj sudionika ove godine bio mnogo veći, a kreativnost i maštovitost ogledala se na svakoj maski, kako na onim najmlađim sudionicima tako i na nešto starijima. Tako su se mogli vidjeti mali štrumfovi, cvjetići, dinosauri, mali tamburaši, male vile, princeze, životinje... Sve je odisalo pozitivnom energijom, veseljem i osmijesima na licima svih nazočnih toga dana. Čini se da su Golubinčani postigli davno zacrtani cilj, a to je da ovom manifestacijom privuku što veći broj posjetitelja.

Mackare Golubinci2015-2Nakon defilea preko 500 maskiranih sudionika koji su uz glazbu i pjesmu prošli ulicama Golubinaca, ispred porte katoličke crkve u Golubincima gostima se obratio predsjednik HKPD Tomislav Golubinci Zlatko Ćaćić, izražavajući svoje zadovoljstvo zbog velike posjećenosti i zahvaljujući svima koji su, svatko na svoj način, pridonijeli da karneval iz godine u godinu bude sve uspješniji: „Drago mi je što ove godine ima mnogo više maski, mnogo više gledatelja nego prethodnih godina. Također, mogu izraziti zadovoljstvo što smo mogli uživati u preko 500 prelijepih kreacija naših mještana i gostiju, koji su se potrudili da naprave što ljepše maske“, rekao je Zlatko Ćaćić ističući da oni kao organizatori nastoje da karneval poprimi etno karakter, kako bi na karnevalu sudjelovale ne samo karnevalske grupe nego i obični ljudi. A u tome su i uspjeli. Jer ove godine su pored Golubinačana sudjelovali i gosti iz Surduka, Surčina, Zemuna, kao i više organiziranih skupina i gostiju iz Republike Hrvatske i Mađarske. „Ovo je jedinstvena prilika da se svi malo izludujemo tijekom četiri dana, ili kako mi Golubinačani volimo kazati, da se malo premundiramo“, rekao je Ćaćić.

Mackare Golubinci2015-3Osim velikog broja sudionika i gostiju, manifestaciji su prisustvovali i predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća i Zavoda za kulturu Vojvođanskih Hrvata, koji su kako su rekli, potaknuti izvanrednim ozračjem u Golubincima, željeli dati i svoj skromni doprinos pa su se i sami maskirali. „Kada je u pitanju baština koja pripada nematerijalnoj kulturi, sigurno da na prostoru hrvatske kulture u Vojvodini, Golubinci zauzimaju prvo mjesto kada su u pitanju pokladni običaji zbog obima događaja, broja sudionika, gostiju iz drugih mjesta Srijema i zbog cijele organizacije. Znademo da pokladnih običaja ima i kod šokačkih i bunjevačkih Hrvata, ali Golubinci se izdvajaju svojom originalnošću, masovnošću i kvalitetom. Bilo bi dobro da poradimo, i o tome dosta razmišljamo, da Golubinačke mačkare budu smotra pokladnih običaja svih Hrvata u Vojvodini“, rekao je ravnatelj Zavoda za kulturu Vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.

Organizirane skupine ove godine stigle su iz mnogih mjesta, a između ostalih i iz Surčina, skupa sa svojim župnikom Markom Kljajićem. „Surčinci su ovdje i prije dolazili, ali više po rodbinskoj liniji i da uživaju o ovom spektaklu. Ove godine su prvi puta došli kostimirani i mislim da su upečatljivi i prepoznatljivi. Vjerujem da će ova manifestacija postati zasigurno prepoznatljivi srijemski brand“, rekao je vlč. Marko Kljajić.

Mackare Golubinci2015-4Prema svemu rečenom i viđenom, nije ni čudo što ovu manifestaciju nazivaju veličanstvenom, po kojoj su Golubinčani prepoznatljivi. Punu potporu manifestaciji pružila je i ove godine općina Stara Pazova čiji su predstavnici najavili da će ju i ubuduće podržavati. „Nadamo se da će karneval iz godine u godinu biti sve masovniji nevezano za teritorijalnu i nacionalnu pripadnost. Dugujemo veliku zahvalnost HKPD Tomislav za ovako lijepo organiziran karneval, jer Golubinci ne bi bili to što jesu da nema ove manifestacije“, istaknuo je savjetnik predsjednika općine Stara Pazova Goran Savić.

Lijepo vrijeme, dobro raspoloženje, veliki broj sudionika, samo su još više išli u prilog tome, da i ovogodišnji karneval u Golubincima bude još jedan u nizu uspješnih. A Golubinčani su i ove godine pokazali da daju sve od sebe da se mačkare kao lijep tradicijski običaj Hrvata u ovom dijelu Srijema, očuvaju. (Suzana Darabašić)

Pokladno jahanje u Golubincima

Pokladno jahanje2015-1Običaj pokladnog jahanja potječe još iz davnina, te je organiziranje tog starog običaja hvalevrijedno nastojanje očuvanje hrvatske tradicije i običaja. I ove su se godine, trećeg dana manifestacije Mačkara u Golubincima, konjanici okupili u središtu sela i potom krenuli u pokladno jahanje ulicama sela. Očuvanje ovog običaja od posebnog je značaja za Golubinčane, pogotovu za Hrvate koji žive u tom mjestu, a prihvatili su ga i ostali stanovnici.

Tradicijski je to događaj od posebne vrijednosti za Golubinčane, koji vuče korijene još iz vremena kada su graničari na Savi, čuvali granicu od Turaka. Tadašnji su graničari svečano odjeveni, išli u obilazak svojih pajdaša na graničnim postajama noseći im pokladno jelo i piće i u povratku su okupljali i trajbali poklade. Ovaj se običaj počeo održavati u Slavoniji, da bi se vremenom proširio i u Srijemu, baš u Golubincima prije pet godina na inicijativu Hrvata stanovnika ovog lijepog srijemskog sela. Tada su članovi HKP Tomislav iz Golubinaca u razgovoru s predstavnicima Konjičkog kluba Jadran dogovorili da skupa trećeg dana tradicionalne manifestacije održe pokladno jahanje cijelim selom. Do tada su konjanici iz Golubinaca, članovi KK Jadran, jahali tijekom proslave velikih blagdana, tako da nije bio problem da još jedan datum uvrste u svoj kalendar jahanja. Od tada se u Golubincima organizira pokladno jahanje kroz selo kako bi se očuvao jedan od važnih običaja kod Hrvata.

Pokladno jahanje2015-2Skup jahača sa svojim konjima ove je godine bio organiziran ispred povijesnog dvorca Šlos, gdje su povorku s konjima formirali osim Golubinčana i gosti iz Beške, Slankamena, Dobanovaca i Pećinaca. Prelijepi konji sa svojim jahačima strpljivo su čekali da se formira kolona konjanika kako bi krenuo defile kroz selo. Skupa su krenuli u pokladno jahanje ulicama sela, svraćajući kod gostoljubivih domaćina jer tako običaji nalažu. Konjanici se posluže jelom i pićem, a ne izostane ni pjesma. Običaj je prihvatio veliki broj mještana. Tom je prigodom predsjednik KK Jadran iz Golubinaca Stevan Vidović – Brica rekao kako su prvi put običaje vezane za pokladno jahanje članovi tog kluba vidjeli u Republici Hrvatskoj u Slavoniji prije nekoliko godina: „To je bila jedna bogata kulturno-turistička manifestacija, koja se nama jako svidjela. Kada smo se vratili iz Slavonije, u dogovoru s članovima HKPD Tomislav organizirali smo se da skupa jašemo osim na Božić i velike svece i u vrijeme poklada u sklopu Mačkara. Svake godine broj jahača i konja je sve veći, a i konji su sve kvalitetniji i bolji. Jašemo kroz cijelo selo i svraćamo u nekoliko kućanstava gdje se počastimo i porazgovaramo. Pokladno jahanje počelo je prije 25 godina u Sikirevcima, selu u Republici Hrvatskoj koje se nalazi na putu Đakovo – Sarajevo. U vrijeme pokladnog jahanja, u tom mjestu progovara narodni duh, sva raskoš i ljepota, kako narodnih nošnji tako i prelijepih konja. Poželjeli smo da tako bude i kod nas u Srijemu. I evo uspjeli smo“, kaže Brica.

Pokladno jahanje2015-4Običaj je prihvaćen od strane svih stanovnika Golubinaca jer svima je motiv isti i povezuje ih zajednički hobi – uzgoj konja i velika ljubav koju osjećaju prema njima. „Njegovanje i očuvanje ovog običaja počelo je iniciranjem nekoliko momaka pripadnika hrvatske zajednice iz Golubinaca. Oni su već imali svoje konje i bili članovi KK Jadran i na naše veliko zadovoljstvo ta inicijativa je zaživjela i evo njeguje se već nekoliko godina. To je običaj hrvatske zajednice, ali i sve ostale nacije s nama sudjeluju u ovoj manifestaciji, što mi je posebno drago jer nam je cilj i bio uključiti što više ljudi bez obzira na nacionalnu pripadnost. Okupljaju se naši jahači i na drugim manifestacijama i drago mi je što mogu da ustvrditi da je iz godine u godinu sve veći broj zaljubljenika konja i štovatelja ovog lijepog običaja. Nakon svih događanja članovi naše udruge, konjanici, gosti i mještani okupe se na zajedničkom objedu gdje se poslužuju tradicionalna jela, jer već sljedećeg dana mečkari idu kroz selo i podsjećaju ljude da se sklanja sve što je mrsno. Vjerujem da će se ovaj običaj održati dugi niz godina, jer nam se priključuje sve veći broj mladih ljudi što govori da će netko i poslije nas nastaviti njegovati ove lijepe naše običaje“, ističe predsjednik HKPD Tomislav Vlado Ćaćić.

Ono što krasi Golubinčane, po čemu su oni jedinstveni, prepoznatljivi i vrijedni hvale njihova su nastojanja da očuvaju i njeguju običaje Hrvata, u čemu su se nebrojeno puta i dokazali posebice u sada već tradicionalnoj manifestaciji Mačkara, gdje pokladno jahanja zauzima važno mjesto. (Suzana Darabašić)

Tekst i fotografije: Hrvatska riječ