Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Snimanje filma tamburasi2016 1 mNakon ostvarenja Od zrna do slike, koji se bavi slamarkama i njihovim stvaralaštvom, redatelj Branko Ištvančić se ponovno vraća svome zavičaju, u nastojanju da u filmskom mediju zabilježi još jedan dio kulturne baštine bunjevačkih Hrvata. Riječ je o dokumentarnom serijalu (od dvije ili tri epizode) o bunjevačkim tamburašima iz Subotice i okolice koji se snima za Hrvatsku televiziju (HRT), odnosno za potrebe njihova Uredništva emisija pučke i predajne kulture. Tim povodom, ekipa HRT-a je od 31. ožujka do 4. travnja 2016. godine boravila u Subotici i Tavankutu, gdje je snimila prvi dio materijala za spomenuti serijal, čiji je radni naziv Zaboravljene pisme, zaboravljeni ljudi.

Snimanje filma tamburasi2016 4Serijal će nastojati ispričati priču o tamburašima od 20-ih godina prošloga stoljeća do danas. „Osim pojedinaca, bojim se da o zaštiti ove vrste glazbenog stvaralaštva institucije slabo ili nedovoljno skrbe. A neki fenomeni, pa i vrijednosti, polako nestaju“, kaže za Hrvatsku riječ redatelj Branko Ištvančić. „Dio priče bit će posvećen Peri Tumbasu Haji koji je legenda tamburaške glazbe s ovih prostora. Razgovarat ćemo s najstarijom generacijom živućih tamburaša, od kojih su neki svirali s Hajom. Pratimo i druge generacije, sve do današnjih generacija koje se bave tamburaškom glazbom. Siguran sam da će film imati dobar prijem kod publike“, dodaje on.

Urednik emisija pučke i predajne kulture na HRT-u Aleksej Pavlovsky kaže kako će se serijal baviti i društvenim kontekstima u kojima su određene stvari vezane za tamburašku glazbu nastajale ili se mijenjale. „Cilj nam je zabilježiti promjene koje su se događale, repertoar koji se mijenjao, što je bilo popularno nekad, a što sada. Zanima nas i razvoj orkestara s jedne, te bandi s druge strane. Isto tako, važno nam je progovoriti i o sudbini i identitetu bunjevačkih Hrvata, koji je prilično izražen u tamburaškoj glazbi“, kaže Pavlovsky.

Snimanje filma tamburasi2016 5Plan snimanja obuhvaćao je više sugovornika i različitih lokacija. Snimljeni su razgovori s tamburašima poput Josipa Stantića, Stipana Prćića Baće, Antuna Letića Nuneta, Vojislava Temunovića (koji je i stručni suradnik na realizaciji filma), Stipana Jaramazovića, Marinka Piukovića i drugih. „Klape“ su „pale“ i u Zavičajnom odjelu Gradske knjižnice gdje se čuvaju Hajini notni zapisi, u Muzičkoj školi na satima tambure, kao i na probama tamburaša HGU Festival bunjevački pisama i tavankutskog HKPD-a Matija Gubec. Kroz priču o tamburašima vodit će nas subotički novinar Zlatko Romić, koji se također našao pred kamerama, a bit će potpisan s dvije uloge – kao protagonist i kao narator.

Snimanje filma tamburasi2016 6Vjerojatno najzanimljiviji „set“ bio je onaj na etnoslašu Balažević u Tavankutu, gdje su se okupili svirci. Osim svirke, u njihovom se „divanu“ (kako pred uključenim tako i pred isključenim kamerama) moglo čuti puno zanimljivih priča i anegdota iz tamburaškog miljea. Bila je to prilika da se, kazano riječima čuvenog redatelja Zorana Tadića, „ukrade od života“ kako bi dokumentarac u konačnici bio što uvjerljiviji i autentičniji.

Dugi dio snimanja planiran je za rujan ove godine. Nakon toga slijedi montaža, a na „malim ekranima“ moći ćemo ga pogledati sljedeće godine. Ištvančić kaže kako postoji mogućnost da se od serijala napravi dokumentarni film koji bi poslije bio prikazivan na festivalima. Mnogi sudionici ovoga projekta slažu se da su Zaboravljene pisme svojevrsno priznanje ovdašnjim tamburašima, ali i prilika da se poveća vidljivost ovog dijela kulturnog stvaralaštva vojvođanskih Hrvata u matičnoj domovini. A Ištvančić tu ne planira stati: u planu mu je, kaže, snimiti još filmova koji za temu imaju bunjevačke Hrvate u Bačkoj.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)