Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Festival Kulturna bastina Bunj2016 1Jedna skupina bunjevačkih Hrvata se prije nekoliko stoljeća naselila na području tzv. Bajskog trokuta (Subotica – Sombor – Baja). Povijesna zbivanja učinila su da ih u međuvremenu razdvoji državna granica, a tako je i danas (uz dodatak žičane ograde) kada pripadnici te skupine žive u dvjema zemljama – Srbiji i Mađarskoj. To je razdvajanje za posljedicu imalo i da veze među njima, rodbinske i prijateljske, postupno oslabe. Kako bi se ovakva situacija popravila, tj. ojačale oslabljene veze, HKPD Matija Gubec iz Tavankuta je pokrenuo projekt kojim se želi jednom godišnje na jednom mjestu okupiti sve bačke bunjevačke Hrvate. U pitanju je festival Kulturna baština Bunjevaca bez granice čije je premijerno izdanje održano 15. srpnja 2016. godine u Tavankutu.

Festival Kulturna bastina Bunj2016 2Bunjevačke Hrvate iz Mađarske na festivalu su predstavljale četiri udruge: KUD Rokoko iz Čikerije, KUD Zora iz Bačaljmaša, Folklorna skupina hrvatske samouprave iz Gare, KUD Bunjevačka zlatna grana iz Baje, te Tamburaški sastav Bačka iz Gare. Od „domaćih“ udruga na festivalu su osim spomenutog HKPD-a Matija Gubec, nastupili i HKC Bunjevačko kolo iz Subotice, njihov ogranak iz Žednika, HBKUD Lemeš iz Lemeša, te HKUD Vladimir Nazor iz Sombora.

Na zajedničkom koncertu prikazani su bunjevački plesovi, uz pjesmu i neizostavne tambure. Predstavnici okupljenih KUD-ova slažu se da je ovaj susret koristan i žele da, kako se to popularno kaže, prijeđe u tradiciju. Iako nas je sve manje, još uvijek nas ima – glasila bi neslužbena poruka ovog susreta. „Želimo pokazati da nas još ima u Bajskom trokutu, da aktivno radimo na očuvanju nacionalnog identiteta. Smatramo da ovakvo povezivanje ima smisla, cilj je u festival uključiti sve naše KUD-ove: i one u Čavolju, Đurđinu, Maloj Bosni. Također, možda i udruge kojima folklor nije jedna od glavnih aktivnosti. Plan je da festival zaživi, a razmišljamo da svake godine bude organiziran u nekom drugom mjestu u kojem žive bunjevački Hrvati, ili ovdje ili u Mađarskoj“, kaže Ivica Dulić iz HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta.

Festival Kulturna bastina Bunj2016 3Ovaj susret pokazao je i koliko društvene okolnosti utječu na život ljudi. Bunjevački Hrvati iz Mađarske, za razliku od ovdašnjih, danas slabo ili „nikako“ govore svoj materinski govor ili jezik. U to se potpisnik ovoga teksta uvjerio tražeći sugovornika u redovima gostiju s one strane granice. Međutim, iako je jezična asimilacija velika, bunjevački Hrvati u Mađarskoj nisu zaboravili svoj nacionalni identitet, neke od pjesama i plesova, kao i običaja. Uče ih i njeguju u KUD-ovima, što smo imali priliku vidjeti i na koncertu u Tavankutu.

Mirjam Filaković iz Baje spada u malu skupinu onih koji govore hrvatski jezik: „Mladi bunjevački Hrvati u Mađarskoj slabo znaju materinski jezik, ali u KUD-ovima uče narodne plesove i pjesme. Taj dio tradicije je živ“, kaže ona. Valerija Petrekanić – Koso iz Bačaljmaša navodi kako je situacija slična i u tom selu: „KUD Zora je utemeljen 1995. radi očuvanja naše tradicije. U Bačaljmašu imamo prelo, obilježavamo spomendane Ante Evetovića Miroljuba i biskupa Ivana Antunovića. Raduje nas suradnja s bunjevačkim Hrvatima iz Vojvodine“. Erhard Bende, tamburaš iz Gare kaže da su nekoliko puta svirali u Vojvodini, ali da su im ti nastupi uvijek posebni: „Granica je samo jedna linija na karti“, napominje Bende. Gosti iz Čikerije bi se teško mogli nazvati gostima, budući da su zbog blizine „zavičaja“, u Tavankutu mogli uhvatiti signal mađarske mreže na svojim mobitelima. „Trudimo se očuvati našu tradiciju. Posljednjih se godina slabije viđamo s našim Bunjevcima iz Vojvodine, te nas raduju ovakvi susreti. Ideja je dobra, drago nam je da smo tu, nadamo se da ćemo malo oživjeti tu suradnju“, kaže Krista Kujundžić iz Čikerije.

Festival Kulturna bastina Bunj2016 4Održavanje festivala Kulturna baština Bunjevaca bez granica pozdravili su i predsjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća te Hrvatske državne samouprave (HDS) u Mađarskoj. „HNV nedvojbeno podržava ovaj projekt i nadam se da ćemo, zajedno s Hrvatskom državnom samoupravom u Mađarskoj, uspjeti obnoviti koliko-toliko tu suradnju, naše veze, da proslavimo i očuvamo naše bunjevačko ime hrvatskoga roda“, rekao je predsjednik HNV-a Slaven Bačić.

„Veze trebaju funkcionirati bez obzira na granicu. Kulturna i znanstvena suradnja Hrvata s obje strane granice vrlo dobro funkcionira. Osim što ćemo uživati u lijepim nošnjama i pjesmama, zvucima tambure, imamo mogućnost i družiti se, te dogovoriti neke zajedničke projekte. Podržat ćemo vaše ideje i planove, jer zajednički nam je cilj: očuvati sve ono blago što su nam ga preci ostavili. Vjerujem da ćemo to blago na ovim prostorima još dugo čuvati“, istaknuo je prije koncerta predsjednik HDS-a Ivan Gugan.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)