Pozovite » (+381) (0)24 535-533

jasna vojnic 2Nakon sedmomjesečnog rada stručnog tima za izradu, te četiri javne rasprave, na protekloj sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća usvojena je Strategija obrazovanja na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji za razdoblje od 2017. do 2021. O strategijskim ciljevima, načinu njihove provedbe, te mogućim rješenjima do kojih su došli razgovarali smo s koordinatoricom tima Jasnom Vojnić.

Kao prvi strateški cilj navedeno je podizanje kvalitete odgoja i obrazovanja rada na hrvatskom jeziku. Na koji način je planirano njegovo ostvarenje?

Podizanje kvalitete odgoja i obrazovanja na hrvatskom jeziku jeste prvi i najvažniji cilj Strategije i on podrazumijeva s jedne strane podizanje kvalitete i kompetenciju kadra u nastavi na hrvatskom jeziku, a s druge podizanje kvalitete procesa odgojnog i obrazovnog rada. Kada je riječ o podizanju kvalitete kadra u prvom redu se misli na podizanje jezičnih kompetencija kadra budući da je mali broj jezično stručnog kadra u nastavi na hrvatskom jeziku. Svega 30 posto odgojitelja, nastavnika i profesora ima razvijene jezične kompetencije u nastavi na hrvatskom jeziku. Podizanje jezične kompetencije planirano je kroz osnutak katedre za hrvatski jezik kao prvog prioriteta, zatim iznalaženje mogućnosti pohađanja posebnog kolegija na različitim fakultetima gdje će se moći usvojiti termini vezani za pojedinačna područja na hrvatskom jeziku kao i uspostavljanje sustava polaganja ispita poznavanja hrvatskog jezika. Jezične kompetencije kao i motivacija uposlenih u nastavi na hrvatskom jeziku će se također podizati sustavom stručnog usavršavanja, stručnim seminarima, stručnim aktivima, timovima, te organiziranjem dodjele priznanja uposlenima koji su ostvarili zapažene rezultate. Osim ovih zadataka potrebno je i akreditirati programe formalnog i neformalnog obrazovanja, te izraditi plan zadržavanja stručnjaka u državi. Izuzetno je važno pomoći mladima nakon stečene diplome da se zaposle i nađu svoje mjesto u zajednici.

U svezi s osnivanjem katedre za kroatistiku, ima li nekih konkretnih pomaka koji upućuju na njezino ostvarivanje u dogledno vrijeme ili je to i dalje samo ideja, odnosno naša želja?

Način realizacije osnutka katedre će podrazumijevati izradu elaborata te inzistiranje na provođenju zakona u kojem decidirano stoji da hrvatska zajednica ima pravo osnovati katedru na hrvatskom jeziku. Osnutak katedre je također predviđen i akcijskim planom za poglavlje 23 za nacionalne manjine tako da vjerujemo da će se i ova aktivnost, kao i neke druge koje su se počele realizirati iz akcijskog plana, biti ostvarena.

Ukoliko se uvede mogućnost lektorata na fakultetima u Srbiji, hoće li to značiti da HNV više neće poticati učenike na studiranje u Hrvatskoj?

Strategija obrazovanja je svakako dokument koji je podložan promjenama. Trenutno u strateškom planu se nalaze aktivnosti koje potiču učenike na studije u Hrvatskoj, kako bi stekli potrebne jezične kompetencije, a nakon toga se i vratili u Vojvodinu. U ovim okolnostima to je jedini način da osnažujemo kadar po pitanju jezičnih kompetencija, ali već od momenta uvođenja kolegija na kojem će se moći učiti i polagati stručna terminologija iz pojedinih područja, težište i potpora se prebacuje na studente koji će studirati u Srbiji.

Kao cilj navedeno je i osiguranje srednjoškolskih udžbenika. Kada se može očekivati njihovo kompletiranje?

Prošle školske 2015./16. godine potpisali smo trojni sporazum s Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Zavodom za izdavanje udžbenika, te izradili sve nedostajuće udžbenike za osnovnu školu. Ove školske godine poslali smo u Ministarstvo listu prioriteta za izradu nacionalnih dodataka i udžbenika za izučavanje hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture, a potpisivanje aneksa Memoranduma očekujemo vrlo uskoro. Isti takav sporazum za srednjoškolske udžbenike, Ministarstvo je obećalo u nastavku, dakle najvjerojatnije školske 2017./18.

Drugi strateški cilj podrazumijeva povećanje obuhvata djece u odgojnom i obrazovnom sustavu. Na koji način je planirano njegovo ostvarenje?

Strategijskim planom smo predvidjeli, s jedne strane povećanje mogućnosti upisa u nastavu i programe na hrvatskom jeziku povećavajući broj odgojnih skupina, odjela i srednjoškolskih profila, a s druge strane uspostavljanjem sustava poticaja za upis u nastavu na hrvatskom jeziku. Sustav poticaja će se odnositi na plan studijskih putovanja koji će točno definirati destinacije za svaku generaciju te obuhvat djece kako bi sva djeca imala jednake mogućnosti, organiziranje natjecanja kao i aktivnosti s djecom koja nisu u sustavu obrazovanja na hrvatskom jeziku.

Velika je zainteresiranost djece za predškolske ustanove na hrvatskom jeziku. Kako obrazlažete to?

Trenutno je nastavom na hrvatskom jeziku u Subotici obuhvaćeno oko 20 posto djece hrvatske nacionalnosti. Međutim, cilj i zadatak jeste preslikati situaciju u predškolskoj ustanovi gdje je od ukupnog broja djece samo 64 posto djece hrvatske nacionalnosti, a ostatak su djeca mađarske, srpske i bunjevačke nacionalnosti. Roditelji djece u predškolskoj ustanovi su izjavili da su djecu upisali u ove vrtiće samo zbog kvalitetnog kadra, uvjeta rada i opremljenosti vrtića te da im nije predstavljalo prepreku što se taj program izvodi na hrvatskom jeziku. Preslika takve situacije bi bila idealna i na školsku razinu.

U kojim osnovnim školama je u planu otvaranje novih odjela? Planira li se otvaranje odjela u Srijemu, Podunavlju?

Na javnim raspravama u Sonti i Monoštoru smo razgovarali o toj mogućnosti i predstojećim koracima. U tim naseljima gdje je i veliki broj Hrvata, a i djece koja pohađaju izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture velika je vjerojatnoća da bi se ovakvi pothvati i mogli uspješno realizirati. Osim dobrobiti djece i roditelja, korist od otvaranja odjela u tim školama bi imao i sam nastavni kadar te škola kojoj se otvaranjem odjela na hrvatskom jeziku može osigurati dugoročnija opstojnost.

Postoji li mogućnost otvaranja novih obrazovnih profila već za sljedeću godinu? Koji bi to bili?

Potreba za otvaranjem novih srednjoškolskih profila uvijek postoji. Budući da smo analizom utvrdili da prilično mali broj učenika koji su završili nastavu na hrvatskom jeziku upisuju ponuđene profile, u Gimnaziji oko polovice učenika, dok u Politehničkoj svega nekolicina, broj koji Ministarstvo prosvjete odredi na osnovu broja osmaka nikako ne može matematički odgovarati broju ponuđenih profila. Oko polovice učenika koji završe osmi razred na hrvatskom jeziku su zainteresirani za druge srednje škole, a također postoji i određeni broj djece koja zbog udaljenosti škole nisu upisali nastavu na hrvatskom jeziku u osnovnoj školi.

Prema rezultatima analize i istraživanja koje ste radili za izradu Strategije, koliki broj hrvatske djece pohađa nastavu na materinskom jeziku, a koliko bi ih moglo biti? U odnosu na druge nacionalne manjine, koliko Hrvati iskorištavaju svoje pravo na obrazovanje na materinskom jeziku?

Nažalost, Hrvati svoje pravo na obrazovanje ostvaruju u daleko manjem postotku u odnosu na druge nacionalne manjine. Svega 4,16 posto djece je u obrazovnom sustavu na hrvatskom jeziku dok npr. Mađari iskorištavaju to pravo u 80 posto, Slovaci 70, Rumunji i Rusini oko 50 posto, dakle neusporedivo više. U svakom trenutku i svake godine moglo bi biti oko 3.500 djece u obrazovnom sustavu na hrvatskom jeziku naspram sadašnjih 900.

Treći cilj Strategije je jačanje strukturnih kapaciteta i utjecaja obrazovne politike Hrvatskog nacionalnog vijeća. Na koji način je planirano njegovo ostvarenje? Provođenje aktivnosti iz Strategije je nemoguće ukoliko se u njegovu realizaciji ne uključi veći broj suradnika. Strateškim planom je predviđeno uključivanje stručnjaka i svih koji mogu na konstruktivan način pridonijeti unaprjeđenju obrazovanja, obrazovanjem stručnih aktiva, timova kao i okruglih stolova i razmjene iskustava. Od izuzetno velike važnosti je i povezivanje s institucijama koje smo percipirali kao jake snage i neiskorištene mogućnosti kao što je npr. Crkva. Svake nedjelje se samo u Subotičkoj biskupiji na misi okuplja oko 20.000 vjernika, te ne smijemo zanemariti Crkvu kao snažnog partnera u provođenju ciljeva. Osim uključivanja šire zajednice u aktivnosti hrvatskog nacionalnog vijeća, ovaj cilj podrazumijeva i otvaranje zajednice kroz bolje promoviranje, informiranje i vidljivost u javnosti.

Je li odgojno-obrazovni centar ono čemu se teži u Strategiji? Kako je on osmišljen? Postoje li neki konkretni učinjeni koraci za njegovo ostvarivanje?

Odgojno-obrazovni centar je bio tema i Platforme o školovanju pripadnika hrvatske nacionalne manjine na materinskom jeziku u Srbiji koju je svojevremeno izradio Dujo Runje sa suradnicima. Analizom postojećih izazova u ovakvom sustavu obrazovanja i detaljnom analizom konteksta koji utječu na obrazovanje tim za izradu Strategije je došao do sličnog zaključka da bi stvaranje jedne jezgre, kako obrazovanja tako i svih razvojnih projekata hrvatske zajednice bilo logično rješenje. Trenutni ekonomski kontekst nam ne ide u prilog. Novac koji se izdvaja za obrazovanje i koji se još neko duže vrijeme neće povećati u Srbiji možemo nadomjestiti spremnošću Hrvatske da nam pomogne. Politički kontekst i prilike su se otvorile, kako otvaranjem poglavlja 23 tako i trenutnom postavkom u Hrvatskoj. Socijalni kontekst ne ide u prilog imajući u vidu demografski pad, mali prirodni priraštaj, te veliki udio starog stanovništva. Djece u dogledno vrijeme neće biti više, osim ako se ne okupimo na jedno mjesto. Religijski kontekst čini veliki potencijal, a i kod nas i u Hrvatskoj su otvoreni za pomoć i suradnju. Dakle, uzevši sve u obzir, odgojno- obrazovni centar je jedno od mogućih rješenja gdje sve trenutne slabosti mogu prerasti u snagu. Izrada elaborata i konkretizacija te ideje je tek pred nama.

 

                                                                                                                                                                Izvor: Hrvatska riječ (J. Dulić Bako)