Pozovite » (+381) (0)24 535-533

kolonizacija hrvataO kolonizaciji Hrvata u Vojvodinu govorio je predsjednik HKD-a Vladimir Nazor Ivan Karan, koristeći podatke koje je objavio Mario Bara, znanstvenik iz Zagreba rodom iz Stanišića. „Prvotnim planom bilo je predviđeno da se od 9.000 obitelji iz Hrvatske u Vojvodinu naseli 5.500 hrvatskih i 3.500 srpskih obitelji. Kriteriji za dodjelu kvota bili su angažiranost pojedinih područja u ratu, agrarna prenapučenost, mogućnost namirenja zemljom u matičnim krajevima, kao i broj prvoboraca iz krajeva iz kojih su dolazile molbe za kolonizaciju. Lika je prema prvim planovima trebala dobiti kvotu od 3.000 obitelji, Dalmacija 2.500, Kordun 1.600, Gorski kotar 1.000, hrvatsko primorje 600 i Banovina 300 obitelji. Iz nekih krajeva, kao što su Lika i Kordun, stizalo je više molbi, a recimo s Hrvatskog primorja bilo ih je manje od planiranih kvota“, kazao je Karan.

Naseljavanje Vojvodine

Prvi vlak s kolonistima u Vojvodinu je stigao je iz Like rujna 1945. godine u Bački Brestovac i Filipovo, a do kraja te godine u Vojvodinu je došlo ukupno 28 transporta s kolonistima.

„Najviše Hrvata iz Dalmacije doseljeno je u Stanišić i Riđicu. Prvi transport od 150 obitelji bio je predviđen za naseljavanje Riđice i to kolonista s područja Šibenika, Obrovca, Knina i Sinja. Prvi transport, čija je odrednica bio Stanišić, s oko 1.500 ljudi s područja Sinja i Splita, stigao je 19. prosinca 1945. godine“, kazao je Karan.

Treći transport, u kome su pretežito bile obitelji iz kotora Knin, stigao je siječnja 1946. godine. Krajem siječnja stigao je i četvrti transport s oko 160 obitelji iz raznih krajeva Dalmacije. Posljednji transport s 150 obitelji pristigao je u jesen 1946. godine iz raznih krajeva Dalmacije. I nakon toga bilo je doseljavanja u manjim ili većim grupama. Ukupno je naseljeno 1.029 obitelji, odnosno 5.430 članova. Kolonistima je dodijeljeno 11.500 jutara obradive zemlje, a u ovisnosti o broju članova i zasluga u ratu obitelji su dobivale od šest, pa do 14 jutara. Što se tiče Riđice kolonisti su došli u tri organizirana transporta i kasnije u nekoliko manjih grupa. Hrvatske obitelji bile su sa zadarskog i šibenskog područja i otoka. Prema popisu iz 1948. godine u Stanišiću je bilo 2.480 Hrvata (ukupno 7.740 stanovnika), a u Riđici 473 (od ukupno 4.163). Broj koloniziranih Hrvata bio je veći, ali se dio njih, napose onih koji se nisu bavili poljoprivrednom, vratio u stari kraj. U Vojvodini se nakon 1948. zadržalo oko 7.000 doseljenih Hrvata.

Sinj sve bliži

Dio koloniziranih Hrvata u Stanišiću je iz sinjskog kraja, pa je to i razlog što je uspostavljena suradnja sa Sinjom. Osim što su ove godine priredili izložbu slika i skulptura i sudjelovali u večeri ikavice, gosti iz Sinja predstavili su i rječnik starih riječi iz sinjskog kraja.

„U suradnji s autorom Joškom Kontićem, ravnateljem radio postaje Hit radio i portala Ferata.hr predstavljamo knjigu Sinjanje. Ona je nastala tako što su se slušatelji radija uključivali u program i javljali stare riječi i izraze kojih su se još sjećali. Sve to bilježilo se i rezultat je knjiga Sinjanje koja je doživjela i drugo izdanje. Prvi dio su riječi, drugi izreke i poslovice, a treći dio su stari sinjski recepti“, kazao je Vito Perić, v.d. ravnatelja Kulturno-umjetničkog središta iz Sinja.

Susret sa Sinjanima bio je prigoda i da se progovori o mogućnostima proširenja suradnje i konkretnim projektima s kojima bi se moglo sudjelovati na natječajima za osiguravanje sredstava.

„Ovdje postoje ljudi koji se bave proizvodnjom meda, jaka pčelarska udruga postoji i u Sinju, pa nam je zamisao da ih spojimo. Prvo kroz druženje i razmjenu iskustava“, kazao je Perić. Jedan od mogućih vidova suradnje može biti i povezivanje umirovljenika, a predsjednik sinjske udruge umirovljenika Petar Perajica o tome je razgovarao s Milivojem Nenadovim, koji vodi udrugu umirovljenika u Somboru. Ono što već funkcionira je kulturna suradnja, a poslije izložbe radova sinjskih umjetnika želja domaćina iz Stanišića je da se u Sinju vide slike s dosadašnjih kolonija HKD-a Ivan Gundić Ćiso Dalmata.

Sinjani su spremni u Stanišiću izvesti i cjelovečernji kulturni program sa specifičnim nijemim kolom iz Dalmatinske zagore. Prema riječima Vite Perića u Sinju su već završeni projekti koji su podnijeti na natječaje kako bi se osigurala sredstva za daljnju suradnju sa Stanišićem.

 

                                                                                                                                                                   Izvor: Hrvatska riječ (Z. Vasiljević)