Pozovite » (+381) (0)24 535-533

niu hrvatska rijec na sajmu 1Listopad je mjesec rezerviran za knjigu, pa tako i za beogradski Sajam knjiga, čije je ovogodišnje, 61. izdanje, nosilo slogan Knjige u ruke. Najveća književna manifestacija u ex-YU regiji održana je od 23. do 30. listopada. Posjetilo ju je čak 188.000 posjetitelja, a predstavilo se 450 izlagača (od kojih 40 inozemnih), uz veliki broj promocija, tribina, sajamskih popusta... Na ovoj reprezentativnoj manifestaciji, zahvaljujući Pokrajinskom tajništvu za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne zajednice – nacionalne manjine, predstavila se i NIU Hrvatska riječ iz Subotice. Predstavljanje je održano 29. listopada u dvorani Borislav Pekić.

Bilo je riječi o tri, kako je ocijenjeno, „vrijedne i više nego potrebne knjige“ budući da čitateljima na uvid stavljaju prikaze pojedinih scena u književnosti vojvođanskih Hrvata. To su: Suvremena vojvođanskohrvatska kratka priča (priredio Vladan Čutura), Odsjaji ljubavi – panorama suvremene duhovne lirike Hrvata u Vojvodini (priredio Lazar Novaković) i U beskrajima zemlje i neba – antologija pjesništva Hrvata u Vojvodini na prijelazu tisućljeća (priredio Tomislav Žigmanov).

Nepatvorena, specifična i interesantna

V. d. urednika nakladničke djelatnosti NIU Hrvatska riječ Zvonko Sarić je u uvodnom dijelu podsjetio na definiciju filozofa Deleuzea i Guattaria, koji su pišući o Kafki ustvrdili „da je svaka manjinska književnost nužno politička, jer je takva literatura, u bilo u kojemu društvenom kontekstu, lišena moći“.

„Manjinska književnost, a koja je ostvareno univerzalno umjetnička, uvijek je čitana s povećanom osjetljivošću ka političkom, jer posjeduje potencijal subverzivnosti spram efekta utjecaja društvene prakse konkretnog, većinskog društva. Dakle, ako slijedimo Deleuzea i Guattaria, mala književnost nastaje djelovanjem jedne manjine u okviru većinskog jezika druge kulture, a po Deleuzeu i Guattariju, svaka manjinska književnost ima tu moć iskliznuća unutar tijela većinske književnosti, što jest prednost, ma kako to možda nekome čudno zvučalo, jer takva književnost stiže pred čitatelje kao nepatvorena, specifična i interesantna“, kazao je Sarić.

Neposložena scena

Govoreći o dvama knjigama, Odsjaji ljubavi i U beskrajima neba i zemlje, Tomislav Žigmanov je istaknuo kako na književnoj sceni vojvođanskih Hrvata dominira stvaralaštvo, a da su valorizacija, kritička iščitavanja i sumarno prikazivanje još uvijek nedostajući.

„Pluralna scena vrvjela je pojedinačnim opusima koji su objavljeni ili doskora samizdatno ili od strane desetak nakladnika koliko i danas broji književna scena vojvođanskih Hrvata. Tako je jedna bogata, a unutar sebe neposložena cjelina vapila da se knjige izbora pojedinih segmenata književnog stvaralaštva počnu rađati“, kazao je Žigmanov uz napomenu da je institucionalnom uokviravanju književnog života Hrvata u Vojvodini pridonio osnutak profesionalnih ustanova – NIU Hrvatska riječ i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Duhovna lirika

Odsjaji ljubavi – panorama suvremene duhovne lirike Hrvata u Vojvodini donosi više od stotinu pjesama 44 autora. Razdoblje obuhvaćeno prikazom je ono od sredine prve polovice XX. stoljeća do danas. Osim autora koji dolaze iz redova Katoličke crkve, Lazar Novaković u ovaj prikaz uvrstio je i uratke autora koji nisu službenici Crkve, a od pjesnika koji dolaze iz sfere tzv. visoke književnosti do onih pučke provenijencije.

„Ti autori su po mnogo čemu različiti, razlikuju se i po umjetničkoj relevantnosti, a ono što ih okuplja je tema duhovnosti i ono što ide uz tu sliku svijeta. Mislim da je jedna dionica velikih zadaća na ovome području učinjena: mi danas na jednom mjestu imamo panoramski prikaz svega onoga što je valjalo i bilo suvislo u tom području. Izbor je subjektivan, subjektivnost je žig ovakvih programa. Vjerujem da Lazar Novaković u svojem izboru nije načinio nijedan veliki strukturalni ili drugi funkcionalni propust i u tom smislu donosi punu sliku svega onoga najvažnijeg kada je u pitanju duhovna lirika među Hrvatima u Vojvodini“, naveo je Žigmanov.

Izazov za daljnje iščitavanje

U beskrajima zemlje i neba – antologija pjesništva Hrvata u Vojvodini na prijelazu tisućljeća obrađuje navedeno stvaralaštvo od 1990. do danas. U izboru se našlo 30 autora od kojih 28 imaju samostalnu knjigu poezije.

„Imajući u vidu razdoblje od 25 godina, bilo je izazovno doći do svih knjiga pjesama, jer neki od autora imaju slabu vidljivost i recepciju u zavičaju. Bilo je izazovno to iščitati, vidjeti što je sve zastupljeno i onda uraditi neku vrstu izbora. Tu ste uvijek u zamci da možda niste izabrali najbolje pjesme, jer ste morali prikazati cjelinu njihovog književnog opusa, različitost u poetici. Naravno, meritum je bila umjetnička relevancija. Ovakvi prikazi, osim što imaju primarnu svrhu pokazati cjelinu scene, jesu izazov svima nama da djela iščitavamo i dalje i da se trsimo onda priređivati i druge izbore, jer je i ovaj moj izbor isto obilježen snažnim subjektivnim biljegom. To je razlog da oni koji seniu hrvatska rijec na sajmu 2 sada bave književnošću i oni koji dolaze iza nas čine iste napore“, kazao je Žigmanov.

Narativna igričnost

I Suvremena vojvođanskohrvatska kratka priča za referentnu godinu izbora ima također 1990. godinu, a donosi uratke šestorice autora. Priređivač knjige Vladan Čutura se, kako kaže, vodio s dva ključna kriterija u odabiru tekstova. Prvi je vanjski – da su tekstovi već prepoznati ranijim objavljivanjem, a drugi unutarnji i odnosi se na narativnu igričnost.

„Narativna igričnost je meni posebno zanimljiva. To je onaj moment gdje se autor zna igrati s tekstom – riječima, narativom, diskursom... Dobri pisci su dobri jer znaju baratati narativom, na zanimljiv način ispričati priču. Narativ me je zanimao i u kontekstu suvremenih znanstvenih istraživanja, koja tvrde da su identiteti ništa drugo do narativ. Čovjek je ono što priča sam o sebi“, kazao je Čutura.

Dodao je i kako je kratka priča danas popularna među čitateljima jer suvremeni, užurbani život ne ostavlja puno prostora za čitanje dužih formi poput romana, a da za poeziju suvremeni čitatelj nema puno senzibiliteta. „Kratka priča nudi jezgrovit doživljaj, ima brzinu“, pojasnio je Čutura.

Knjige vojvođanskih Hrvata

Na štandu Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne zajednice – nacionalne manjine, pod nazivom Vojvodina – više od knjige, predstavljena su izdanja hrvatskih nakladnika iz Vojvodine: osim već spomenute NIU Hrvatska riječ i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Hrvatske čitaonice, Hrvatskog akademskog društva, Katoličkog društva Ivan Antunović

Sajam nije samo slaganje knjiga na štandove, kako tvrdi ugledni domaći nakladnik Zoran Hamović, već i prilika za susret ljudi koji vole knjigu. Tako su predstavljanju NIU Hrvatska riječ, između ostalih, prisustvovali i pojedini akteri književnoga života Hrvata u Srbiji, ali i predstavnici hrvatskih udruga u Beogradu i Zemunu.

Organizirani su nastup i ove godine imali nakladnici okupljeni oko Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske (Kršćanska sadašnjost, Meandar media, Nova stvarnost, Naklada Ljevak...), a zasebne su štandove imali i Školska knjiga, Fraktura i Mozaik knjiga.

 

Antrfile

Kuzmanović: Pomoć nakladnicima

Beogradski Sajam je službeno posjetio i zamjenik pokrajinskog tajnika za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama dr. Nebojša Kuzmanović. Po njegovim riječima, to će se Tajništvo ove godine posebno usmjeriti k nakladnicima i opredijeliti više proračunskih sredstava za to područje, koje je nekoliko godina unazad bilo zapostavljeno. „U okviru natječajnog financiranja u okviru realnih mogućnosti pokušat ćemo pomoći svim nakladnicima“, rekao je Kuzmanović, najavivši i nove natječaje za nakladništvo.

 

 

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)