Pozovite » (+381) (0)24 535-533

skupstina hrv.knjizKnjižnica: fizički, virtualni i pravni prostor za usluge i korisnike bila je tema 41. Skupštine Hrvatskoga knjižničarskoga društva koja je od 12. do 15. listopada održana u Primoštenu. Poznato je da knjižnice u svijetu imaju značajnu ulogu u kulturnom, obrazovnom i društvenom razvoju. U okviru Europske unije imaju posebno mjesto zbog postulata razvoja i razumijevanja raznolikosti i interkulturalnog dijaloga, slobode izražavanja, ljudskog dostojanstva, solidarnosti i tolerancije.

Nova uloga

Knjižnice se danas nužno mijenjaju iz tradicionalnih čuvarica znanja u moderne institucije koje nude informacije dostupne na različitim medijima i u kojima je usmjerenost na korisnika i slobodan pristup informacijama najvažnije usmjerenje. Tako one postaju dio multikulturalnog društva i znače demokratski, kulturni, obrazovni i društveni razvoj. Nova uloga knjižnica u digitalnom dobu vrlo je jasno naznačena još 2000. godine u Smjernicama za zakonodavstvo i knjižnice u Europi koju je donijelo Vijeće Europe i Europski ured za knjižnice, informacijske i dokumentacijske udruge (EBLIDA) što kasnije potvrđuje i Manifest za digitalne knjižnice. Međutim, još uvijek ima sredina gdje se smjernice ne primjenjuju i gdje Knjižnice nisu prepoznate kao važan čimbenik u društvenom razvoju sredine.

Subotički projekt

U radu 41. Skupštine Hrvatskoga knjižničarskoga društva sudjelovalo je oko 280 knjižničara iz cijele Hrvatske i inozemstva među kojima su bile i djelatnice Gradske knjižnice Subotica – Bernadica Ivanković i Nevena Mlinko. U svom izlaganju naslovljenom Knjižnica kao prostor flanerije one su predstavile rad Čitateljskog kluba Flâneuri koji već godinu dana djeluje na hrvatskom jeziku te okuplja tinejdžere u skupstina hrv.knjiz.drustva 2zabavnu šetnju nepoznatim putom“ (Matoš). Cilj Kluba je pustiti mlade da dožive knjižnicu po vlastitoj mjeri – u slobodi, stvaralaštvu kroz pisanu i druge oblike umjetnosti i kreativnosti, pri tome razvijajući gastronomiju oka i duha. Jer Flâneur je radoznali promatrač grada koji luta s jednim ciljem – da doživi neočekivano, otkrije nepoznato, iskusi nešto novo i stvori nešto svoje, a Knjižnica je pravo mjesto za to. Iako je u svijetu pojam flâneura poznat po Baudelaireu, a u Hrvata ga uvodi Matoš, nije dovoljno poznat i rasprostranjen. Otuda je i izlaganje subotičkih knjižničarki s konkretnim primjerima u praksi bilo veoma zapaženo.

Ovogodišnja Skupština Hrvatskoga knjižničarskoga društva je okupila najznačajnija imena iz ovog područja. Plenarna pozvana izlaganja su održali Jukka Relander, predsjednik EBLIDA-e i Kaspars Rüklis, voditelj odnosa s javnošću iz Latvijskog instituta. Rad su pratili i predsjednici te predstavnici knjižničarskih društava iz Latvije, Mađarske, Austrije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije. Skupština je bila i izborna pa su delegati potvrdili još jedan mandat dosadašnjoj predsjednici Društva, dr. sc. Dunji Holcer, knjižničarskoj savjetnici. 

 

Antrfile

Mjesec hrvatske knjige

Rad 41. Skupštine HKD-a zaokružen je otvorenjem Mjeseca hrvatske knjige koji je upriličen u Šibeniku, gradu koji obilježava nekoliko značajnih obljetnica (950 godina od prvog spomena grada u ispravi vladara hrvatske države Petra Krešimira IV., 150. obljetnicu Narodne slavjanske čitaonice u Šibeniku te 400 godina od objave knjige Fausta Vrančića Machinae novae). Središnja tema i moto ovogodišnje manifestacije je Čitam 100 na sat. Tijekom Mjeseca hrvatske knjige bit će održano oko 2.000 programa u knjižnicama diljem Hrvatske, a bit će zatvoren 15. studenoga izvlačenjem nagrada u okviru Nacionalnog kviza za poticanje čitanja u kojem sudjeluju i djeca koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku u Subotici i okolici.

 

 

Izvor: Hrvatska riječ