Pozovite » (+381) (0)24 535-533

hrvatski u skolama u srijemu 2Trend opadanja broja đaka prvašića, nažalost prisutan je i ove školske godine u gotovo svim osnovnim školama u Srijemu. Smanjen broj đaka razlog je i manjeg broja učenika koji u srijemskomitrovačkim školama i u područnom odjeljenju osnovne škole Sremski front u Sotu fakultativno pohađaju i nastavu hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. U pet srijemskomitrovačkih osnovnih škola učenici od 2009. godine pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. U Sotu je nastava na hrvatskom jeziku uvedena nešto kasnije i tu mogućnost učenici mogu koristiti već četiri godine.

Samo primjera radi 2014. godine u Srijemskoj Mitrovici za nastavu na hrvatskom jeziku prijavilo se 94 učenika, dok ih je iste godine u Sotu bilo pet . Danas je situacija nešto drugačija: u Srijemskoj Mitrovici ih je 59, a u Sotu samo tri prvašića.

Djece sve manje

Kako u razgovoru ističe nastavnik hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u Srijemskoj Mitrovici Dario Španović, nastava hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u Srijemskoj Mitrovici započela je redovito po programu 1. rujna i, kao i prethodnih godina, nastava se održava u svih pet srijemskomitrovačkih osnovnih škola:

„Također, započinjemo ponovno održavanje nastave za srednjoškolce koja se održava u Hrvatskom domu. Općenito, broj učenika pada, ne zato što netko ne želi pohađati nastavu hrvatskog jezika, već zato što je djece sve manje. Više osmaka ode nego što dođe prvaka. Ove godine će se nastava održavati za 59 učenika, premda po anketi ima 64 prijavljena učenika. Iz tog razloga što se nastava svakog dana održava u jednoj osnovnoj školi, imamo slučajeve gdje se dijete izjasnilo za nastavu hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, ali osmaku koji tog dana ima sedam sati ne možemo održati i taj osmi sat. Ili pak učeniku trećeg razreda koji ima pet sati, bilo bi puno da ima i šesti tako da trenutačno ne vidim neko rješenje i to je problem koji nam se javlja od 2009. godine, od samog uvođenja hrvatskog jezika u osnovne škole. Međutim, uvijek nekoliko djece može pohađati izvanškolske aktivnosti vezane za hrvatski jezik s elementima nacionalnehrvatski u skolama u srijemu kulture kao što je, primjerice, posjet Muzeju, drugim hrvatskim kulturnim udrugama u Srijemu i Vojvodini“, ističe Španović.

A što se tiče izvanškolskih aktivnosti, đacima iz Srijemske Mitrovice one ne manjkaju: „Smatram da je jako bitno da djeca i osobno vide nošnje, običaje, plesove, nego da samo o njima uče. Na taj način se mnogo bolje upoznaju s kulturom naše zajednice i bolje je upamte nego kada to vide samo na slikama i tijekom nastave.“

Sličan problem i u Sotu

Problem s manjim brojem djece prisutan je i u šidskoj općini. Kako navodi profesorica hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u Sotu Ana Hodak sve je manji broj đaka:

„To se nažalost odražava i na broj učenika koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. Već četvrtu godinu zaredom učenici se upisuju i pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku u Sotu. Kada završe četvrti razred ne mogu dalje izučavati taj predmet jer u Šidu još uvijek ne postoji ta mogućnost. Stalno se rade ankete s učenicima, ali na žalost nema dovoljnog broja đaka da bi se hrvatski jezik uveo i u višim odjelima“, navodi Ana.

„Svake godine je manji broj prvašića u školi, pa je samim tim i sve manji broj prvašića koji izučavaju nastavu na hrvatskom jeziku. Ove godine ih je samo troje.“

Ostalih problema s izvođenjem nastave kako kaže profesorica Hodak kaže, nemaju. U izvođenju nastave učenici koriste udžbenike koje im je prošle godine poslalo Hrvatsko nacionalno vijeće, a nastavu u Sotu pohađaju jedanput tjedno:

„Ti sati obuhvaćaju hrvatski jezik, prirodu i društvo, izučavanje kulture i povijesti, muzičku kulturu, dakle više predmeta skupljenih u jedan. Iako ih je manji broj, učenici se rado uključuju i zainteresirani su za izučavanje svih područja tog predmeta.“

Potpora škole

U Osnovnoj školi Jovan Popović u Srijemskoj Mitrovici najveći je broj učenika koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. Osim na hrvatskom, u ovoj školi učenici imaju mogućnost pohađati nastavu na ukrajinskom i rusinskom jeziku:

»Mislim da čak polovina učenika od ukupnog broja djece na teritoriju grada idu u ovu školu i pohađaju taj nastavni predmet. Ja sam izuzetno zadovoljan Dariovim radom unutar škole, jer slušajući djecu, to funkcionira dosta dobro. Posebno mi je drago što je Dario veoma aktivan i surađuje s hrvatskom zajednicom, a i učenici koji pohađaju hrvatski jezik često odlaze na ekskurzije, kako po Srbiji, tako i po Hrvatskoj i to je jako dobro za njih“, navodi direktor OŠ Jovan Popović Slobodan Stojiljković.

Kako ističe, nada se da će se takva praksa nastaviti i ubuduće unatoč činjenici da je iz godine u godinu broj djece sve manji. Ali, usprkos tome, uvijek postoji dovoljan broj djece koji se rado upisuju na nastavu na hrvatskom jeziku:

„Naša pedagoška služba svake godine daje anketne listiće učenicima i oni se opredjeljuju žele li pohađati nastavu na određenim jezicima. Putem anketnih listića odabiru rusinski, ukrajinski ili hrvatski nakon čega se stvaraju grupe djece koju nastavnici dalje preuzimaju i rade s njima.“

 

Antrfile

Batrovci i Stara Bingula

Batrovci, mjesto u šidskoj, i Stara Bingula, mjesto u srijemskomitrovačkoj općini, također su sela gdje su ispunjeni zakonski uvjeti za uvođenje hrvatskog jezika u službenu uporabu, a samim tim i za izučavanje hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture. Što se tiče Batrovaca, odluka na razini Skupštine općine Šid je donijeta, ali još nije poduzeta inicijativa. Slična situacija je i u mjestu Stara Bingula. S obzirom na to da se radi o mjestima gdje je također problem s brojem djece u školama, očito da osnovni razlog leži u tome, a ne u nezainteresiranosti djece za izučavanjem nastavnog predmeta hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture.

 

Izvor: Hrvatska riječ (S. Darabašić)