Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Na otoku Čiovu u 82. godini iznenada je preminuo profesor Matija Đanić, dugogodišnji urednik »Miroljuba«, lista HKUD »Vladimir Nazor« iz Sombora. Od profesora Đanića oprostili su se supruga, djeca, unuci, rodbina i prijatelji na Velikom katoličkom groblju u Somboru, u subotu 24. srpnja. U ime HKUD »Vladimir Nazor« od profesora Matije Đanića oprostio se predsjednik ovog društva Mata Matarić, koji je, među ostalim, rekao:

»Poštovani profesore, za samoprijegoran rad i veliki doprinos u afirmaciji Hrvatskog doma i naroda kojem pripada, od nas 'Nazorovaca' ste već dobili mjesto u legendi. Tako će se i vrijeme izlaženja 'Miroljuba' računati prije, za vrijeme i poslije profesora Matije Đanića. Imali smo i prije vas glavnih urednika glasila našeg Hrvatskog doma, a vi ste osigurali i nasljednika u najtežem vremenu po društvo i članstvo. Kao dugogodišnji član, vi ste tu dužnost s ponosom obavljali desetak godina. Svaki broj zračio je vašu ljubav i samozatajnost prema događajima i osobama koje ste korektno opisivali. Vaši članci ostaju kao pisani tragovi jednog razdoblja rada Hrvatskog doma u trajnoj arhivi društva. Nezaboravna su vaša predstavljanja svakog novoizašlog broja koja su bila poseban teatar za nazočne. Hvala vam.«

Zlatko Gorjanac

 

U „Leksikonu podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca", u svesku VIII., objavljena je njegova biografija napisana od strane sveučilišnog profesora Stipana Jukića, koju na našem portalu, uz dopuštenje Uredništva Leksikona, prenosimo u integralnom obliku.

matija djanic 2ĐANIĆ, Matija - Mata (Bački Monoštor, 5. I. 1929.), profesor, pedagoški savjetnik, kulturni djelatnik. Otac Stipan i majka Katica, rođ. Periškić, rano su umrli, te ga u Somboru usvaja Jaga Pašalić, rođe. Liščević. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je i završio u Somboru. Studirao je geografiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu, gdje je 1954. i diplomirao. Po odsluženju vojnog roka, zapošljava se kao profesor u gimnaziji u Somboru, gdje radi do 1968., kada prelazi u Međuopćinski prosvjetno-pedagoški zavod u Somboru na mjesto prosvjetnog savjetnika. U gimnaziji u Somboru dvije je godine (1961.-63.) bio direktor. Prisilno je umirovljen 13. studenoga 1991.

Poslijediplomski studij pohađao je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu, na grupi Stanovništvo i naselja, a 1971. je stekao zvanje magistra geografskih znanosti, obranivši tezu Dnevne migracije stanovništva prema Somboru i Apatinu i njihove socio-ekonomske posljedice. Ista je tiskana u Somboru 1972. Znanstveni rad Morfologija Sombora objavljen je u Zborniku za prirodne nauke Matice srpske u Novom Sadu 1966. Bio je suradnik drugog izdanja Enciklopedije Jugoslavije, Jugoslavenskog leksikografskog zavoda u Zagrebu, gdje su mu objavljeni prilozi za naseljena mjesta: Apatin, Bački Monoštor, Bezdan, Bogojevo i Čonoplja. Objavio je više desetina radova u domaćim časopisima - u časopisu za geografska didaktička i metodološka pitanja Globus objavio je više članaka među kojima je posebno zapažen Putovanje geografa Vojvodine u zemlje monsunske Azije (1979.). Rezultate svojih metodsko-pedagoškog istraživanja publicirao je u listu Zajednice zavoda Srbije Revija obrazovanja (Beograd, 1980.), te časopisu Školski život (Subotica 1964.), a redovito i u Zborniku radova MPPZ u Somboru. Autor je i posebnih priručnika namijenjenim nastavnicima, a zapaženi su mu radovi vezani za organiziranje nastave u školi u prirodi u sve tri velike prirodne regije tadanje Jugoslavije (primorskoj, planinskoj i ravničarskoj oblasti).

Kao prosvjetni i društveni djelatnik obavljao je niz značajnih dužnosti: bio je predsjednik stručnog aktiva prosvjetnih savjetnika geografije u Vojvodini, predsjednik u komisiji za polaganje stručnog ispita profesora i nastavnika, član redakcijske skupine Pedagoškog zavoda Vojvodine za izradu programa geografije, član Predsjedništva Pokreta nauku mladima Vojvodine, recenzent većine udžbenika, radnih svezaka i kontrolnih zadataka za geografiju Vojvodine i sl. Bio je i član Savjeta za prosvjetu, Savjeta gradskog muzeja, Učiteljske škole i Pedagoške akademije u Somboru, predsjednik Skupštine Zajednice obrazovanja, predsjednik SIZ-a za kulturu i dr.

Za svoj rad dobio je više društvenih priznanja: Društvo geografa Vojvodine dodijelilo mu je Plaketu za izuzetan rad i postignute rezultate u nastavi i nauci, Novembarsku nagradu SIZ-a za obrazovanje i vaspitanje Sombora za 1979., Spomen plaketu Srpskog geografskog društva 1980., Saveznu plaketu Narodne tehnike Jugoslavije - Plaketu nauku mladima. Prosvjetni savjet Vojvodine dodijelio mu je zvanje Pedagoškog savjetnika, a Savjet za zaštitu i očuvanje čovjekove sredine Predsjedništva PK SSRNV dodijelio mu je Zahvalnicu 1985.

U Hrvatskom kulturno-umjetničkom društvu Vladimir Nazor u Somboru bio je član Upravnog odbora nekoliko mandata, te glavni i odgovorni urednik lista Miroljub. Svojim prilozima surađivao je i u Hrvatskoj riječi, a povremeno i u Somborskim novinama. Bio je suradnik u Leksikonu podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca od osnutka.