Pozovite » (+381) (0)24 535-533

bandas i bandasica u sv. roku s krunom-mIspraćaj bandaša i bandašica iz „kolijevke" Dužijance

Središnja proslava Dužijance 2010. započela je u nedjelju, 8. kolovoza, pozdravom mons. Andrije Anišića, župnika subotičke župe sv. Roka, koji je iz kolijevke Dužijance ispratio ovogodišnje nositelje svečanosti, bandaša Martina Matkovića i bandašicu Martinu Dulić, malog bandaša Igora Nimčevića i malu bandašicu Kristinu Matković, te bandaše i bandašice iz Bajmoka, Tavankuta, Ljutova, Đurđina, Žednika, Male Bosne, Sombora i Svetozara Miletića, kerske kraljice predvođene s. M. Jasnom Crnković te mlade odjevene u narodnu nošnju i okupljene vjernike.

ulazak kardinala i biskupa u crkvu sv. roka-mDa je ovogodišnja, 100. po redu Dužijanca bila posebna, svjedoči i to da su bandaše i bandašice svojim dolaskom prvi puta počastili ovogodišnji gost vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, te domaći biskup Ivan Pénzes, u čijoj su nazočnosti župnik Anišić i predsjednik Organizacijskoga odbora Dužijance 2010. Davor Dulić na bistu Blaška Rajića u predvorju crkve položili logotip Dužijance 2010. - 2011.

Naime, 1911. godine tadašnji župnik mons. Blaško Rajić u suradnji s Katoličkim divojačkim društvom priredio je i proslavio prvu Dužijancu u crkvi. Izražavajući svoju radost i ponos zbog kardinalova sudjelovanja u slavlju Dužijance, a čiji dolazak godine 1996. na proslavu 100. obljetnice župe dobro pamte župljani te župe, župnik je rekao kako ništa nije slučajno.

„Božja providnost i vaša ljubav prema Hrvatima Bunjevcima dovela vas je danas ponovno u Suboticu, ali i u ovu župu. Hvala vam na toj ljubavi", rekao je mons. Anišić. Tom je prigodom uime svih Hrvata Bunjevaca zahvalio i domaćem biskupu što je već 21. put kao biskup na Dužijanci.

kardinal na sv misi-mEuharistijsko slavlje u katedrali-bazilici sv. Terezije Avilske

Čestitajući svima jubilarnu Dužijancu, kardinal Puljić je u propovijedi na misnom slavlju u katedrali istaknuo kako nas veže puno toga, u prvom redu Krv Kristova po sakramentu krštenja, ali i to da smo isti narod, jezik i kultura te da vučemo korijene s rijeke Bune s koje je došao i njegov otac.

„Čestitam vam da ste se othrvali svim promjenama vremena, sačuvali ovu lijepu tradiciju koja je iznikla iz vjere - zahvaliti Bogu. Ona je na neki način prožela i izgrađuje vašu kulturu, hrvatskog naroda Bunjevaca na ovim prostorima", rekao je propovjednik.

„Zemlja je dar Božji povjeren čovjeku, on ju obrađuje, iz nje klija život od kojega beremo i od kojega živimo, a to je kruh naš svagdašnji. Ako rad nije blagoslovljen, čovjek neće imati što ubrati. Danas zahvaljujemo za taj dar od kojega živimo, i zato nije čudno da je čovjek zemlju nazvao majkom, jer ono što ona rađa Božje je davanje. Uvijek će zemlja kruh davati", rekao je kardinal.

Upozoravajući na današnja „napredna vremena" u kojima nikad nismo imali bolju tehniku i više učenih glava no što imamo danas, kardinal je ustvrdio kako u isto vrijeme moramo priznati da nismo nikad imali toliko laži, prijevara, nesigurnosti i ugroženosti čovjeka.

misa_narod1-m„Čovjek nije svjestan dara pa zloupotrebljava dar života. Kad čovjek izgubi vezu s Bogom postaje ugrožen i kad izgubi svijest da je sve što ima i što jest dar Božji, ugroženi su i međuljudski odnosi. Toliko se mržnje sije, toliko je ratova i sukoba", naznačio je.

Govoreći o sve većem problemu gladi u svijetu, kardinal Puljić prisjetio se i riječi starih koji su upozoravali da mrvu kruha koja padne na zemlju ne treba pogaziti nego poljubiti i ostaviti.

„Ali danas su kante pune kruha. Koliki umiru od gladi, a čovjek se rasipa i baca kruh. Koliko je samo znoja i žrtve utkano u njega, a još više to je Božji dar. Čovjek više ne zna cijeniti život, jer vidimo da danas izglasavamo zakone da se smije ubiti dijete prije rođenja, da se smiju dijeliti pilule koje će ubiti začeto dijete. To je demokracija. Donijeli smo zakone da se smiju ubiti starac i starica prije prirodne smrti jer ne trebaju i ne koriste nam. A tako smo osuđivali sve one fašizme i 'izme' koji su ubijali ljude, a mi demokratski donosimo zakone da se ljudi smiju ubijati. Čovječe, vrati se svom dostojanstvu, cijeni život - Božji je dar", potaknuo je kardinal Puljić.

„Ako imaš više, imaj srca za one koje nemaju. Ako nemaš, hrabro u život pa će Bog dati blagoslov da možemo preživjeti. Zato vas, uz čestitku Dužijance koju 100. puta obilježavate, želim hrabriti - čuvajte svoje korijene, tradiciju i vjeru, istinski Bogu zahvaljujte, svoju grudu ljubite, kruh cijenite, božanskim se hranite kruhom da ovaj zemaljski život tako proživite da se u nebu nađemo u radosti, u kraljevstvu Božjem", zaključio je kardinal Puljić.

prinos darova na msiis_bandas i bandasica-mUslijedio je prinos darova u kojemu su, među ostalim, bandašica Martina i bandaš Martin na oltar prinijeli hostije za misu zahvalnicu odnosno krunu ovogodišnje Dužijance koju je u tehnici slame izradila Jozefina Skenderović, a koja simbolizira 100. dužijancu u čijem su središtu vijenac, kruna i križ. Misa zahvalnica završena je svečanom pohvalnicom „Tebe Boga hvalimo" te euharistijskim blagoslovom. Pjevanje je i ove godine predvodio Katedralni zbor „Albe Vidaković" pod ravnanjem s. Mirjam Pandžić.

Među brojnim gostima ovogodišnje Dužijance bili su predstavnici Gradske uprave, gradonačelnik Saša Vučinić, dogradonačelnik Pero Horvacki te ostali članovi Lokalne samouprave. Uime Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici bila je nazočna generalna konzulica Ljerka Alajbeg sa suradnicima, savjetnica u Veleposlanstvu RH Beogradu Svetana Božinović, iz Hrvatske matice iseljenika (Zagreb) Marija Hećimović te predstavnici pokrajinske Vlade i Skupštine, kao i brojni gosti - predstavnici županija i gradova iz Republike Hrvatske i Republike Mađarske te predstavnici državnih, društvenih, kulturnih i vjerskih institucija.

Svečana povorka i predaja kruha gradonačelniku

kraljice 2010-mSvečana povorka u kojoj su ulicama grada najprije prošli ugledni gosti na čelu s kardinalom Puljićem, krenula je nakon euharistijskoga slavlja od katedrale do glavnoga gradskoga trga. U povorci su među ostalim bila i kulturno-umjetnička društva iz Subotice, Mađarske, Hrvatske, Crne Gore i Poljske.

U povorci su se među mnoštvom narodnih nošnja, mogli vidjeti raritetni primjerci bunjevačke narodne nošnje koja više nije uporabi te se može vidjeti samo na Dužijanci. Primajući iz ruku bandašice Martine kruh od novoga brašna i pokazujući ga na četiri strane grada, gradonačelnik Vučinić rekao je kako je Dužijanca jubilej vrijednih, zahvalnih ljudi i blagdan zajedništva.

predaja kruha-m„Zemlja se udružila sa znojem ovdašnjih risara i njihovim krvavim žuljevima, s nebom koje im je darovalo sunce i kišu i s Božjim blagoslovom. Potom su se risari udružili sa susjedima i prijateljima da se taj plod ubere i sačuva i tako osigura plodonosnu i bogatu godinu. Takva Dužijanca živjet će i narednih sto godina, dokle god bude ovih mališana koji su danas defilirali u povorci i koji to njeguju u svojem srcu", rekao je gradonačelnik.

Polaganje vijenca od žita na grob Blaška Rajića

Jedna od dužnosti bandaša i bandašice jest i posjet grobu Blaška Rajića. U pratnji župnika župe sv. Roka mons. Andrije Anišića, bandaš i bandašica su iz crkve sv. Roka ponijeli vijenac od žita i cvijeće i položili ih na Rajićev grob. U prigodnom programu kod njegovog groba, župnik je pozdravio prisutne, koji su se ove godine u većem broju okupili da počaste tog velikana hrvatskog naroda i bunjevačkog roda. On je zahvalio Bogu što je našem narodu podigao takvog pastira i takovog narodnog vođu kao što je bio Blaško Rajić, a njemu je zahvalio za sve što je učinio za naš narod, napose što nam je u baštinu ostavio Dužijancu koja traje već čitavo stoljeće. Katarina Čeliković, djelatnica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, pročitala je odlomak iz pisma Blaška Rajića, koje je iz zatvora uputio svojim nećacima. Davor Dulić, predsjednik Organizacijskog odbora pročitao je Božju riječ, a potom je župnik predmolio molitve vjernika i blagoslovio grob. Ovom svečanom činu prisustvovala je i rodbina Blaška Rajića.

vecer folklora 1Bandašicino kolo

Na prepunom gradskom trgu u večernjim satima održano je tradicionalno Bandašicino kolo. Kardinal Puljić istaknuo je kako je skup u Bandašicinu kolu primjer globalizacije Dužijance.

„Dužijanca je poniknula u obitelji kao znak zahvalnosti Bogu za završetak žetve i kruh svagdašnji, zatim je prenesena i u Crkvu i tako je dobila još dublju i širu dimenziju zahvale Bogu na najizvrsniji način u euharistijskom slavlju da bi se onda proširila i u svijet kulture i narodnoga veselja kakvo je i Bandašicino kolo", rekao je kardinal.

Bandaš i bandašica su u znak sjećanja na sudjelovanje kardinalu predali sliku izrađenu u tehnici slame koja prikazuje bunjevački salaš na kojem je Dužijanca, kao čin zahvalnosti Bogu za „ris", te knjige o Dužijanci.

Veliko mnoštvo ljudi ostalo je u igri i veselju dugo u noć uz sviranje više tamburaških ansambala.

Posljednja manifestacija Dužijance održat će se 28. i 29. kolovoza kada će biti održano tradicionalno proštenje u Marijanskom svetištu na Bunariću. Nakon što smo ove godine proslavili 100. Dužijancu, već sada možemo promišljati o sljedećoj godini kada ćemo s ponosom proslaviti 100. obljetnicu Dužijance.

vecernja_donos krune-mVečernja u katedrali

„Mi danas i sutra želimo još više na jedan vanjski način dati Bogu hvalu za sve što dobijemo, bilo dobro bilo zlo, jer nas je Krist naučio da uvijek trebamo zahvaljivati i za jedno i za drugo, na korist nama, našim obiteljima i cijeloj našoj zajednici. Stoga, budimo Bogu zahvalni za sve što primamo iz njegove ruke", rekao je subotički biskup mons. dr. Ivan Pénzes, u subotu, 6. kolovoza, na svečanoj Večernjoj koju je u katedrali-bazilici sv. Terezije Avilske predvodio katedralni župnik mons. Stjepan Beretić, zajedno s desetak svećenika.

Mons. Beretić u svojoj je propovijedi (čiji je veći dio objavljen u Zvoniku, kolovoz 2010.) na poseban način pozdravio predvoditelje 100. Dužijance, bandaša Martina Matkovića i bandašicu Martinu Dulić koji su tijekom Večernje pred oltar prinijeli krunu ovogodišnje Dužijance koju je izradila Jozefa Skenderović, a koja simbolizira 100. Dužijancu u čijem su središtu vijenac, kruna i križ. Pjevanje je predvodio Katedralni zbor „Albe Vidaković" pod ravnanjem s. Mirjam Pandžić. Svečanoj Večernjoj nazočio je i dogradonačelnik Subotice Pero Horvacki.

Poslije Večernje, na putu prema glavnom gradskom trgu gdje je održana Risarska večer, risari i risaruše su se zaustavili kod biste Blaška Rajića, koja se nalazi u parku kod Gradske kuće, gdje su ih dočekali katedralni župnik mons. Beretić i mons. Anišić, a potom je na bistu stavljen vijenac od žita.

 

100 godina duzijance-m100. Dužijanca

Drevni obiteljski običaj zahvale Bogu za završetak „risa" (žetve) župnik župe sv. Roka, mons. Blaško Rajić u suradnji s „Katoličkim divojačkim društvom" 1911. godine prvi put je organizirao i održao i u crkvi. O prvoj crkvenoj Dužijanci časopis „Neven" je objavio vijest pod naslovom „Dužijanca", u rubrici „Visti iz mista": Blaž Rajić, plebanoš sv. Roke priredio je 6. o. m. (kolovoza) zahvalnu svečanost prilikom dovršetka žetve. Oko trideset konjanika su dopratili iz polja krasno pleten vinac od žita u crkvu, gdi su ga dočekale enge sa plebanošom koji je posli toga sakupljenoj gomili rekao lipu pridiku. Uveče je pak bila zabava u dvoranama „Pešte", kao nastavak dužijance. Zabava je bila dosta krasna i mladež je provela vrlo dobro (NEVEN, 1911., str. 60).

Kad se žetva prestala obavljati ručno, tj. risom, Dužijanca je malo pomalo prerastala u narodni običaj Hrvata Bunjevaca koji žive u Bačkoj. U vrijeme komunističkog režima, Dužijancu je Crkva slavila posebno u okviru svojih mogućnosti sve do 1993. kada je zahvaljujući hrabrim ljudima iz Crkve, Hrvatskoga kulturnog centra i subotičkih gradskih vlasti, ponovno postala jedinstvena manifestacija s brojim duhovnim i kulturnim zbivanjima. U središtu proslave Dužijance je euharistijsko slavlje kojim Hrvati Bunjevci i danas zahvaljuju Bogu na završenoj žetvi ali i na kruhu svagdanjemu. Tako se u jednom slavlju veliča Boga, ljudski rad i kruh kao plod zemlje i rada ruku čovjekovih.


Dužijance u okolnim mjestima

zednik_bandasi-m... u Starom Žedniku

Dužijanca u Starom Žedniku, zahvala Bogu za kruh svagdašnji, održana je u nedjelju, 11. srpnja. Sveta misa zahvalnica počela je svečanom povorkom koja je krenula iz župnoga stana. Mladi u narodnoj nošnji, narod i svećenici sačekali su ovogodišnje nositelje Dužijance, bandaša Davora Skenderovića, bandašicu Nikoletu Dožai, malog bandaša Matiju Perčića i malu bandašicu Sandru Poljaković.

Na ulasku u crkvu prošlogodišnji bandaš i bandašica predali su predvoditeljima krunu ovogodišnje Dužijance, sliku u tehnici slame koju je izradila Ana Milodanović.

Nakon ulaska u crkvu kod oltara je zapjevana kraljička pjesma Đule Milodanović, koju je za ovu prigodu s djecom uvježbala Anica Čipak. Svetu misu predvodio je fra Ivan Cvetković uz koncelebraciju vlč. Lazara Novakovića i župnika domaćina vlč. Željka Šipeka, a gost na svetoj misi i sudionik na oltaru bio je paroh novožedničko-čantavirski o. Dalibor. Misno slavlje su svojim glasovima uzveličali Zbor svetoga Marka i VIS „Markovi lavovi".

Navečer je održano Bandašicino kolo, kojem je prethodio prigodni program, nastup sudionika Dječje dužijance, zatim dodjela nagrada najljepšim vrtovima u Starom Žedniku, o kome je računa vodio Ekološki forum žena Starog Žednika. Glazbena podrška proslavi bio je ansambl „Hajo" koji je otvorio prvo kolo u nizu ove godine, koje je trajalo do kasno u noć.

bajmok_bandasi-m...u Bajmoku

Svečanost Dužijance u Bajmoku održana je 11. srpnja u crkvi svetog Petra i Pavla. Žetveno slavlje započelo je dolaskom bandaša i bandašice, Bojana Galića i Gordane Balažević, koje je ispred župne crkve dočekalo mnoštvo djevojaka, momaka i djece u narodnim nošnjama. Predvoditelji risara i risaruša donijeli su sliku od slame, na kojoj je ovoga puta predstavljena bajmočka crkva.

Misno slavlje predslavio je vlč. Josip Kujundžić iz Vajske, uz koncelebraciju mjesnog župnika vlč. Zsolta Bendea i mladomisnika Dragana Muharema. Predvoditelj misnog slavlja vlč. Kujundžić u svojoj je propovijedi ukazao vjernicima na važnost Božje riječi, koju trebaju prihvatiti i živjeti, te da tako u svakom trenutku, i najmanjom gestom, mogu činiti velika djela. On je tom prigodom također istaknuo značaj molitve i svakodnevne zahvalnosti za Božju milost. Misno je slavlje uljepšano pjevanjem župnog zbora i mladih u narodnim nošnjama, koji su se ujedno uoči Dužijance redovito okupljali čistiti žito, kako bi ukrasili crkvu vijencima ispletenim od žita.

A kako mladi vjernici svoju tradiciju čuvaju i glede narodnih plesova, nakon svete mise, u dvorištu župe pokazali su mještanima da se znaju i proveseliti na način kako su to činile njihove „majke" i „dide". Žetveno slavlje u Bajmoku nastavljeno je navečer, kada je održano Bandašicino kolo, koje je uvijek prigoda za okupljanje i druženje velikog broja vjernika i ljubitelja žetvenih svečanosti.

tavankut1-m...u Tavankutu

Svečanost svršetka žetvenih radova, obilježena je u Tavankutu 18. srpnja. Povorkom do župne crkve Srca Isusova mnoštvo mladih i djece odjevenih u narodne nošnje, risari i risuraše na karucama okićenim novim žitom, te bandaš i bandašica Jasmin Iršević i Sunčica Kopunović, došli su zahvaliti Bogu za darovani kruh.

Misno slavlje predslavio je mjesni župnik preč. Franjo Ivanković, uz koncelebraciju župnika iz Male Bosne Željka Augustinova. Preč. Ivanković u svojoj je propovijedi ukazao na vrijednost poštenoga rada, za čije plodove treba svakodnevno zahvaljivati Bogu. „Danas svojom prisutnošću svjedočimo vjernost Bogu i rodu. Na prvim stranicama Biblije, Božje i ljudske stope polaze istim stazama, a tek nakon grijeha Božji koraci plaše čovjeka i on se skriva, bježi, traži neki svoj put. No, ne mogu Bog i čovjek jedno bez drugoga. Međutim, nije samo čovjek pogođen grijehom, nego je i rad ponižen grijehom i stoga ne donosi uvijek željene rezultate. Rad se danas premalo vrednuje i postaje područje mržnje. Današnji čovjek ne voli raditi, a najviše zarađuju oni koji najmanje rade. Isus nam poručuje kako je rad važan, ali isto tako i da nas ne smije udaljiti od Boga. Zahvalimo Bogu i čista srca prinesimo darove naše plodne Bačke. U Njega smo se pouzdavali kroz prošlost, i Njemu povjeravamo svoju sadašnjost i budućnost", zaključio je preč. Ivanković.

Misnom slavlju, među ostalim, nazočili su i dogradonačelnik Subotice Pero Horvacki, predsjednik Organizacijskoga odbora Dužijance Davor Dulić kao i gradski bandaš i bandašica Martin Matković i Martina Dulić. Proslava Dužijance nastavljena je navečer u dvorištu župe, gdje je priređeno Bandašicino kolo, koje je kao i svake godine okupilo brojne ljubitelje ove žetvene tradicije. (Marija Matković)

lemes_bandasi-m...u Svetozaru Miletiću

Središnja manifestacija Dužijance u Lemešu proslavljena je u nedjelju, 25. srpnja, svetom misom koju je u mjesnoj crkvi Rođenja BDM predslavio župnik iz Bačkoga Monoštora Goran Vilov uz koncelebraciju domaćega župnika Antala Egedija. Nositelji manifestacije bili su bandaš Mario Brkić i bandašica Bernanda Jurić.

Bandaš i bandašica donijeli su kruh i krunu na oltar, a mali bandaš i bandašica klasje i izrezani kruh koji je poslije blagoslova podijeljen nazočnim vjernicima. Pjevanje na misnom slavlju predvodili su župni zbor pod vodstvom Željka Zelića i djevojački zbor „Musica viva" pod ravnanjem Marite Topić. Poslije svete mise svi sudionici Dužijance zajedno su išli do križa kod crkve zahvaliti Bogu za sva dobročinstva. U pratnji tamburaškog orkestra iz Bača pod stručnim rukovodstvom Miše Ćosića, povorka je krenula u Mjesnu zajednicu gdje ih je dočekao predsjednik Mjesnog vijeća A. Vidaković kojemu je predana kruna Dužijance i kruh od novoga žita. Slavlje je potom nastavljeno u Domu kulture gdje je priređena večera „kod baće i nane" i druženje do duboko u noć.

Trodnevno obilježavanje Dužijance započelo je 23. srpnja, u Velikoj dvorani Mjesne zajednice gdje je predstavljen deveti svezak „Leksikona podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca", a predstavili su ga glavni i odgovorni urednik dr. sc. Slaven Bačić iz Subotice i sveučilišni profesor u Kragujevcu dr. sc. Ivan Gutman.

U lemeškom Domu kulture 24. srpnja održana je Risarska večer. Bandaš Mario i bandašica Bernanda donijeli su vijenac od žita domaćici Marini Lobodi i domaćinu Marku Viliću, da ga sačuvaju do sljedeće godine. Mala bandašica Sandra Šandor i mali bandaš Luka Vilić preuzeli su svoju obvezu za narednih godinu dana. Gosti programa bili su ME „Német László" i djevojački zbor „Musica viva" iz S. Miletića.

mala bosna_bandasi-m...u Maloj Bosni

Dužijanca u Maloj Bosni proslavljena je 25. srpnja u crkvi Presvetoga Trojstva. Proslava Dužijance započela je svečanom svetom misom u župnoj crkvi ukrašenoj novim žitom, gdje su mladi mještani u narodnim nošnjama, risari i risaruše, dočekali ovogodišnje predvoditelje - bandaša Marka Dulića i bandašicu Ivu Stantić, te malog bandaša i bandašice, Antuna Lešnjakovića, Ivanu Tikvicki i Anicu Lulić.

Misno slavlje predslavio je vlč. Dragan Muharem uz koncelebraciju mjesnoga župnika Željka Augustinova. U prigodnoj propovijedi, vlč. Muharem je rekao vjernicima da je Dužijanca radost i da unatoč životnim nedaćama, nisu siromašni jer za Boga znaju i čovjeku se raduju.

„Danas, kada slavimo Dužijancu, želimo da nam ova svetkovina postane izraz radosti i zahvalnosti Bogu za zlato naših bačkih njiva. I mi smo s razlogom sretni, jer znamo da Dužijanca nije samo povorka i narodna nošnja, nije samo „pokazati se", već je i blagdan obitelji i radost jer je žetva završena. Dužijanca su sklopljene ruke i molitva iz duše. Bog nas poziva da odjenemo blagdansko ruho, ali napose nas poziva na ljubav svagdašnju. I možda nije ništa preče i vrjednije od toga da mi, mladi naraštaji, osjetimo da je došao red na nas da preuzmemo brigu za naš hrvatski rod, brigu za vjeru i to ne samo veseljem i radošću, nego i kolijevkom i radom", naglasio je vlč. Muharem.

Žetveno slavlje nastavljeno je navečer u dvorištu župe gdje je održano Bandašicino kolo.

djurdjin_bandasi-m...u Đurđinu

Dužijanca u Đurđinu obilježena je 1. kolovoza, misnim slavljem koje je u župnoj crkvi sv. Josipa Radnika predslavio župnik iz Staroga Žednika Željko Šipek zajedno s domaćim župnikom Lazarom Novakovićem.

Mnoštvo djece i mladih odjevenih u narodnu nošnju dočekalo je u crkvi ovogodišnjeg bandaša Marka Tumbasa i bandašicu Marijanu Dulić. Oni su kao zahvalu donijeli sliku od slame, rad Marije Vidaković, i kruh od ovogodišnjega žita. Misnom slavlju, među ostalim, nazočili su dogradonačelnik Subotice Pero Horvacki, kao i gradski bandaš i bandašica Martin Matković i Martina Dulić.

Proslava Dužijance nastavljena je u večernjim satima akademijom na kojoj su recitatori govorili pjesme posvećene Dužijanci i žetvenim radovima, a zbor mališana uz pratnju tamburaša HKPD „Đurđin" svojom je pjesmom uljepšao akademiju. Sudjelovalo je tridesetak djece. Nakon toga uslijedilo je Bandašicino kolo u župnom dvorištu.

ljutovo-m...u Ljutovu

Svečanost Dužijance proslavljena je 1. kolovoza u Ljutovu. Domaćini ove svečanosti bili su već tradicionalno Ruža i Antun Juhas, iz čijeg su doma mladi odjeveni u narodnu nošnju, predvođeni bandašom Miroslavom Vojnićem Zelićem i bandašicom Ivanom Vuković te malim risarima Kristijanom Matićem i Ivanom Jurić, uputili k mjesnom Domu kulture gdje je slavljena sveta misa.

Predvoditelj misnoga slavlja bio je biskupijski tajnik mr. Mirko Štefković zajedno s tavankutskim župnikom preč. Franjom Ivankovićem. U prigodnoj propovijedi, vlč. Štefković je istaknuo da sve što ljudi rade predstavlja suradnju s Bogom.

„Dužijancom zapravo slavimo suradnju između Boga stvoritelja i čovjeka stvorenja, radnika. Puno je ljudi danas bez posla, ali nažalost, nema niti puno vrijednih i marljivih ljudi. Posao nam pomaže u samoostvarenju i tada smo radosni i zadovoljni te znamo zahvaliti Bogu. Ako naš rad ide u drugom smjeru, onda to predstavlja besmisleno zgrtanje i nema svog cilja, što čovjeka zatvara u samoga sebe i on ne podiže pogled k Bogu. Bog nikada ne prestaje iznova pristupati svakom čovjeku i neka ova Dužijanca bude znak Božje blizine i zahvale", rekao je propovjednik.

Nakon misnoga slavlja uslijedio je nastavak žetvene proslave uz prigodni kulturno-umjetnički program koji su priredili Ljutovčani, nastupom svojega folklornoga i tamburaškoga odjela, nakon čega je upriličeno Bandašicino kolo.

sombor_bandasi-mSomborska „Dužionica"

U subotu 24. i nedjelju 25. srpnja, HKUD „Vladimir Nazor" proslavio je 76. Dužionicu. Nositelji ovogodišnje Dužionice bili su bandaš Šima Džinić sa Bezdanskog puta i bandašica Marija Firanj iz Nenadića.

Proslavu je u velikoj dvorani Hrvatskog doma otvorio predsjednik društva Mata Matarić koji je pozvao nazočne da minutom šutnje odaju počast nedavno preminulom profesoru Matiji Đaniću. Predsjednik Matarić pozdravio je ovogodišnje goste Dužionice KUD „Filipovčice" iz Komletinaca, koji su prikazali dio svojih običaja, narodne pjesme i igre. Cecilija Miler pročitala je svoju pjesmu „Fala", a predstavila se i pjevačka skupina društva domaćina. O novom broju lista „Miroljub" govorio je urednik Alojzije Firanj. Prigodnu pjesmu „Kosci" Marije Hornjak, pročitala je voditeljica programa Bojana Jozić.

duzionica 2010-3Središnja proslava Dužionice započela je svetom misom u crkvi Presvetog Trojstava, koju je predvodio karmelićanin o. Vjenceslav Mihetec. On je u svojoj propovijedi rekao da se oko Bogoslužnog stola okupljaju Božji prijatelji, oni koji su u krštenju s Kristom suukopani i po vjeri u snagu Boga s njime suuskrsli. Ti ljudi svim silama po riječima oca Vjenceslava pridonose da danas među ljudima vladaju nebeski odnosi.

„Ali to nije uvijek jednostavno, jer to su ljudi koji se za uspostavu evanđeoskih odnosa među ljudima danas krvavo znoje, koji su trnjem okrunjeni i na kraju raspeti. To je zato tako jer vole i jer mu vjeruju, bez Boga ne žele ništa, to su prijatelji Božji", rekao je o. Vjenceslav.

Nakon svečane svete mise, ovogodišnji kruh je u Hrvatskom domu blagoslovio vlč. dr. Marinko Stantić, koji su potom sudionici Dužionice na čelu s bandašom i bandašicom ponijeli gradonačelniku Nemanji Deliću, koji je zahvalio sudionicima i Hrvatima, kao i Bunjevcima koji su mu zajedno predali kruh.

duzionica 2010U Hrvatskom domu priređen je ručak prije kojeg se nazočnima obratio predsjednik HKUD-a „Vladimir Nazor" Mata Matarić. Na ovogodišnjoj Dužionici u Somboru su nazočili i brojni gosti, među ostalim ministar savjetnik Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu Filip Damjanović, konzulica savjetnica Generalnog konzulata RH u Subotici Vesna Njikoš Pečkaj, predsjednik DSHV-a Petar Kuntić, zamjenik pokrajinskog tajnika za upravu, propise i nacionalne manjine mr. Mato Groznica, predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, direktor NIU „Hrvatska riječ" Ivan Karan, predsjednica udruge „Šokačka grana" iz Osijeka Vera Erl, te predstavnici Crkve, hrvatskih udruga i kulturno umjetničkih društava.

bereg zetvene 2010 - procesijaOdržane XI. Žetvene svečanosti u Beregu

U nedjelju, 25. srpnja, žitelji Bačkog Brega i njihovi uzvanici okupili su se u župnoj crkvi sv. Mihovila, kako bi skladnom pjesmom i usrdnom molitvom zahvalili Bogu na ovogodišnjem daru novoga žita i novoga kruha.

U organizaciji Udruge građana Hrvata-Šokaca „Ante Jakšić" 11. put zaredom održana je manifestacija „Bereške žetvene svečanosti". Sudionici manifestacije, članovi KUD-ova „Lovor" Trnjani i „Dukat" Vladislavci, Republika Hrvatska, te domaćeg HKPD „Silvije Strahimir Kranjčević" i predstavnici KUDH „Bodrog" iz Bačkog Monoštora, odjeveni u svoje starinske narodne nošnje, u procesiji su pred oltar župne crkve ponijeli darove Bogu, darove zahvale za ovogodišnje novo žito, za ovogodišnji novi kruh.

bereg zetvene 2010 - misaDarove je primao i misno slavlje predvodio bereški župnik vlč. Davor Kovačević. S njim su suslavili prior Karmelićanskog samostana u Somboru o. Bernardin Viszmeg i trajni đakon Stipan Periškić iz Bačkog Monoštora. U nadahnutoj propovijedi župnik je govorio o kruhu našem svagdašnjem, ovozemaljskom, ali i o kruhu nebeskom.

„U obraćanju Bogu tražimo kruh svagdašnji, tražimo ono bez čega ne možemo živjeti. Isto tako, ni naše siromašne duše ne mogu živjeti bez kruha nebeskoga, koji se lomi na našem oltaru. Stoga uz zrna žita u ovoj činiji, danas u ovoj crkvi Bogu prinosimo i naše duše, danas zahvaljujemo Bogu svojom molitvom i pjesmom", rekao je među ostalim vlč. Kovačević.

Na koncu mise sve uzvanike, sudionike i vjernike pozdravio je i predsjednik udruge „Ante Jakšić" Željko Kolar, a sliku, dar HMI, župniku župe Bački Breg vlč. Davoru Kovačeviću uručio je predstojnik vukovarskog ureda HMI Silvio Jergović. Poslije mise za sve sudionike manifestacije i uzvanike priređen je svečani žetveni ručak u prostorijama mjesnog Doma kulture. Za dobro raspoloženje u vrijeme i poslije ručka pobrinuo se TS „Prima bend" iz Duboševice, Republika Hrvatska.


duzijanca 2010-logoManifestacije Dužijance 2010.

Tradicija slavljenja završetka žetvenih svečanosti - Dužijance duga stotinu godina ima brojne priredbe kulturnog, etnološkog i duhovnog sadržaja koje okupljaju velik broj sudionika i gledatelja. Nakon blagoslova žita na Markovo (25. travnja), prva i jedna od najvećih manifestacija je Natjecanje risara, potom slijedi održavanje Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu, književna večer u organizaciji Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović", konjičke utrke, predstavljanje bandaša i bandašice te izbor najljepših pratitelja, risarska večer i nastup folklornih skupina, tamburaška večer, natjecanje u aranžiranju izloga s tematikom Dužijance, Večernja molitva u katedrali-bazilici sv. Terezije Avilske, i središnja proslava Dužijance.

takmicenje risara-m„Takmičenje risara"

Manifestacija koja okuplja one koji rade ris, koji uživaju u gledanju, ali i one koji uče ponešto o razvoju i vrstama košenja žita, svakako je „Takmičenje risara" koje je održano 10. srpnja na parceli Ivana Vojnića Zelića u Starom Žedniku.

U natjecanju je sudjelovalo tridesetak parova, koji su stigli ne samo iz Subotice i okolice, već iz Gornjeg Brega, Mužlje, okolice Kragujevca, Kecela (Mađarska) i Županje (Hrvatska). Pobjednici su bili Marinko Kujundžić sa svojom risarušom Ružom Juhas, drugo mjesto pripalo je paru Perici Tikvickom i Emeri Poljaković iz Starog Žednika, a treće Peri Matkoviću i Gizi Bodić s Bikova.

Zanimljivo je da su se i ove godine u košenju oprobali i dužnosnici, među kojima je bio ministar poljoprivrede Saša Dragin, gradonačelnik Saša Vučinić i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske Josip Kraljišković...

risarski dorucak-mNi ovaj „ris" nije prošao bez prikazivanja nekadašnjeg načina košenja žita, prisutni su uživali u starim strojevima, napose kada su u pitanju vršalica i mnogi sačuvani predmeti iz ručnog „risa", a nije izostao ni „risarski ručak" s tradicionalnim jelima.

Najmlađi su našli mjesta za zabavu i igru, slikari za autentično slikanje na njivi, a brojni posjetitelji su vidjeli i slamarke na djelu.

Ova je manifestacija okupila brojnu djecu koja su neposredno sudjelovala i u natjecanju u košenju i tako upoznala ono što su njihovi stari nekada radili. Tako se „ris" najbolje prenosi novim naraštajima kako ne bi bilo zaboravljeno ono što je nekada stvaralo kruh svagdanji.

kolonija 2010XXV. saziv Prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut

Rad u Tavankutu

Tradicija okupljanja umjetnica u tehnici slame - slamarki, ove godine puni 25. godina. Otvorenje XXV. saziva Prve kolonije naive u tehnici slame upriličeno je 9. srpnja u Tavankutu u Galeriji Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Matija Gubec". Koloniju je otvorio predsjednik Društva Ladislav Suknović rekavši kako „Kolonija naive u tehnici slame zaslužuje pijedestal u kulturnom stvaralaštvu našega grada, jer je manifestacija, usprkos svih nedaća, očuvala svoj identitet i tradiciju, jer predstavlja umjetnost koja je iznikla iz ruku jednostavnih i samozatajnih žena".

kolonija 2010 2Na svečanosti otvorenja Kolonije nastupili su tamburaši i folkloraši HKPD „Matija Gubec". Izložbu slika nastalih na prošlogodišnjem sazivu otvorila je povjesničarka umjetnosti Olga Šram. Otvorenju Kolonije prisustvovali su i prijatelji Društva iz Splitsko-dalmatinske županije koji su idućega dana sudjelovali u okruglom stolu koji se svake godine priređuje za vrijeme trajanja Kolonije.

Vrijedne umjetnice radile su tijekom sedam dana, a zanimljivo je da im se pridružuju i mladi te će se ova vrsta umjetnosti sigurno nastaviti.

zatvaranje kolonije - crkvaIzložba slika nastalih na XXV. sazivu

Radovi nastali na jubilarnom, XXV. sazivu Prve kolonije naive u tehnici slame izloženi su u predvorju Gradske kuće u Subotici, u petak, 6. kolovoza.

Publiku na otvorenju izložbe pozdravila voditeljica slamarske sekcije HKPD „Matija Gubec", Jozefa Skenderović, a izložbu je otvorio mons. dr. Andrija Kopilović, koji je čestitao na srebrnom jubileju koji ove godine slavi Kolonija i istaknuo njeno „višestruko značenje zato što je to rad zajedno, rad, druženje i razvijanje vrednota koje čine jednu zajednicu zajednicom".

Slamarkama i svima onima koji rade u tehnici slame poručio je: „Moramo biti ustrajni u radu, kvalitetni u radu, i njegovati dugu stazu na polju kvalitete rada u tehnici slame kao umjetnosti."

Iako je otvorenje izložbe pratilo olujno nevrijeme, publika je tijekom večeri mogla vidjeti vrlo zanimljive radove.

Na XXV. sazivu Prve kolonije naive u tehnici slame sudjelovale su ukupno četrdeset i dvije slamarke koje su napravile i izložile trideset i sedam slika.

Otvaranju izložbe prisustvovale su sudionice Kolonije, ovogodišnji bandaš i bandašica, članovi Organizacijskog odbora Dužijance 2010., kao i ljubitelji ove umjetnosti.

 

tijaraTijara od slame u Vatikanu

Mons. dr. Andrija Kopilović u svom je govoru na otvorenju izložbe podijelio s publikom događaj s nedavnog posjeta Vatikanu, gdje je prisustvovao snimanju dokumentarca „Od zrna do slike" Branka Ištvančića, a koji ocrtava važnost i vrijednost umjetnosti od slame:

„Tragajući za našim darovima koji su često puta bili znak našega identiteta dolazimo do najstarijeg dara od naših slamarki koji je sačuvan i koji je bio dar Papi. Znali smo da se u Sjevernoj Italiji nalazi jedna tijara koju je izradila Ana Milodanović 1963., namijenjena papi Ivanu XXIII., a nakon njegove smrti predana je papi Pavlu VI. Tijara je bila smještena u muzej u Parmi i označena da dolazi sa podneblja Kine. Pratili smo putanju kako bismo mogli točno odrediti kako se to dogodilo. Naime, Papa je poklonio tijaru Kongregaciji za širenje vjere, a oni su je poklonili misionarima iz Oceanije, Kine i Azije. Matična kuća ovih misionara je u Parmi. Bio sam silno ponosan što je na samo jednu zamolbu Vatikan otvorio trezor u kojem su izloženi najvrjedniji predmeti. Cijela straža kustosa je stajala i divila se ovoj tijari s kojom su postupali s najvećom pažnjom. Ovaj domet dokazuje kolika je vrednota umjetnosti slame. Nakon što je tijara proučena, rekao sam im: Nismo Kinezi, nismo iz Oceanije, nego iz Bačke. Natpis je tada promijenjen: u Ana Milodanović, Subotica, biskupija subotička."

Književna večer i predstavljanje fotomonografije „Sto bandaša i bandašica"

Opširnije o ovom događaju, ali i o nagrađenima u aranžiranju subotičkih izloga u duhu žetvenih svečanosti, te o dobitnicima nagrade „Ivan Antunović", možete pročitati ovdje.

Predstavljanje bandaša Martina i bandašice Martine i izbor najljepših pratitelja

Ovogodišnjeg bandaša Martina Matkovića i bandašicu Martinu Dulić, predstavio je na subotičkom Trgu slobode, 6. kolovoza, mons. dr. Andrija Kopilović koji je, govoreći o svetom Martinu, zaštitniku ovogodišnjeg bandaša i bandašice, naglasio veličinu rada, čak i u vrijeme kao što je današnje. Vrijeme u kojem, iako se žito ne kupuje, vrijedni ljudi i dalje rade i vesele se radu. „Bandaš i bandašica su radnici i predstavljaju zahvalu Bogu i zahvalu za rad. Predstavnici Dužijance su oni koji slave i zahvaljuju, ali i predstavljaju rad", rekao je dr. Kopilović te poručio svima da se ugledaju na sv. Martina koji se i na samrtničkoj postelji molio Bogu riječima „Ne bojim se rada", te je nakon ozdravljenja nastavio obavljati svoje zadatke.

Iste večeri, stručno povjerenstvo, koje su sačinjavali Nedeljka Šarčević, Ružica Šimić, Josipa Križanović, Ivan Piuković i Pere Horvacki, izabralo je najljepše pratitelje bandaša i bandašice, koji će ih pratiti na središnjoj svečanosti Dužijance. Kriteriji po kojima su se ocjenjivali pratitelji su stas, hod, izgled glave, lica i frizure, usklađenost nošnje i opći dojam.

Najljepši par Dužijance 2010. su Zdenka Lulić i Mario Milodanović, 1. pratitelji su Jasmina Kujundžić i Igor Dulić, a drugi pratitelji su Vedrana Cvijin i Dejan Skenderović.

Večer su glazbom popratili mnogobrojni tamburaški sastavi.

Risarska večer

Na Skupštini risara, 7. kolovoza na Gradskom trgu sudjelovali su risari koji su i ove godine pokazali svoje umijeće u risu (košenju žita). Nakon njihova nastupa pred brojnom su publikom nastupile folklorne skupine iz Subotice, domaćini Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo", „Mladost", „Aleksandrovo" i „Népkör", Tavankuta, Male Bosne, Bačkog Monoštora, Bajmoka, te gosti iz Hrvatske, Mađarske, Crne Gore i Poljske.

 

Tekstovi: Željka Zelić, Klara Mamužić, Andrija Anišić,
Marija Matković, Ivan Andrašić, Zlatko Gorjanac,
Anica Čipak, Lucija Tošaki, Verica Kujundžić

Priredila: Katarina Čeliković

Fotografije: Zvonik, Photonino, Hrvatska riječ