Pozovite » (+381) (0)24 535-533

jasna vojnic o upisuOd početka travnja do kraja svibnja vrijeme je upisa budućih prvaka u osnovne škole. Roditelji su dužni upisati svoju djecu ukoliko ona imaju najmanje šest i pol i najviše sedam godina, odnosno svu djecu rođenu od 1. ožujka 2010. do 28. veljače 2011. Hrvati posljednjih petnaest godina na području Subotice i okolice imaju mogućnost svoju djecu upisati u odjele u kojima se nastava odvija na hrvatskome jeziku. Koje su to točno škole, kakve financijske pogodnosti Hrvatsko nacionalno vijeće daje tim učenicima i kakve su novine kod predmeta Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture razgovarali smo s dopredsjednicom Odbora za obrazovanje Vijeća Jasnom Vojnić.

U kojim školama djeca imaju mogućnost pohađanja nastave na hrvatskom jeziku?

Za sada se kao i prošle godine djeca na hrvatskome jeziku mogu upisati u pet osnovnih škola – OŠ Ivan Milutinović, OŠ Matko Vuković, OŠ Sveti Sava u Subotici, OŠ Vladimir Nazor u Đurđinu i OŠ Matija Gubec u Tavankutu i OŠ Ivan Milutinović (Subotica) u Maloj Bosni. Konačnu odluku o profilima koji će se ove godine upisivati još uvijek s nestrpljenjem očekujemo. Nadamo se proširenju broja profila na hrvatskom jeziku. Za sada su sigurni, kao i do sada, Gimnazija Svetozar Marković i Politehnička škola, a smjer ćemo potvrditi nakon izlaska natječaja. Osim redovitih osnovnih i srednjih škola postoji još mogućnost upisa u nižu glazbenu školu u Sonti, a očekivanja su da će ove godine isto zaživjeti i u Monoštoru.

Kakve financijske pogodnosti Hrvatsko nacionalno vijeće pruža djeci koja pohađaju nastavu na hrvatskome jeziku?

Hrvatsko nacionalno vijeće osim onih okom nevidljivih, a puno važnijih pogodnosti kao što su osjećaj pripadnosti zajednici, neizdvajanja i jednakih vrijednosti kako u obitelji tako i u školi, ima i cijeli niz materijalnih pogodnosti. Na prvom mjestu to su udžbenici koji se svake godine osiguraju bez roditeljske naknade, poklon bon od 10.000 dinara za prvašiće i kupovinu školskog pribora, sufinanciranje dijela srednjoškolskih autobusnih karata, sufinanciranje izleta, ekskurzija, studijskih putovanja te nagrade za najbolje učenike.

Od sljedeće školske godine ima novina u vezi s predmetom materinji jezik s elementima nacionalne kulture. Možete nam pojasniti o čemu se radi i u kojim mjestima će ga učenici moći pohađati?

Odlukom o izmjeni nastavnog plana, koju je usvojio Nacionalni prosvjetni savjet, od ove godine izbor ovog predmeta će biti omogućen svim učenicima bez obzira na nacionalnu pripadnost. Problem koji se do sada javljao prilikom odluke o izučavanju materinjeg jezika u smislu „nadmetanja“ s informatikom, sada je otklonjen. Budući da je postignut dogovor s Ministarstvom, nadamo se da ove godine neće biti nedoumica prilikom anketiranja učenika i roditelja i da će predmet materinji jezik s elementima nacionalne kulture, odnosno svih 14 predmeta, biti ponuđeni na području čitave Srbije u svim osnovnim školama bez obzira na dosadašnju rasprostranjenost ovoga predmeta.

Zašto je bitno da se djeca školuju na materinskom jeziku?

Važno je iz više razloga. Prije svega, tako se osnažuje vladavina prava u Srbiji, daje se podrška manjinskim politikama i ostvarivanju manjinskih prava, a čime se doprinosi europskim integracijama Srbije. Ono što je nama važnije jest da se tako razvija i čuva identitet i nacionalna svijest, njeguje kultura i tradicija i razvija prijeko potreban osjećaj pripadnosti. A daleko iznad svega najvažnije svakom roditelju jest kvalitetno obrazovanje i odgoj.

Antrfile

Dio ovogodišnjeg izvješća Zavoda za vrednovanje kvaliteta rada u obrazovanju sa završnog ispita glasi ovako: „Od svih testova iz materinskog jezika koji su rješavali pripadnici nacionalnih manjina, najviši skor je zabilježen na testu iz hrvatskog jezika.... Kao i ranijih godina. Učenicima je test iz matematike bio najteži. Samo su učenici pripadnici hrvatske manjine u prosjeku uspjeli riješiti polovinu zadataka testa, dok je svim ostalim učenicima to bilo nedostižno.“ Eto još jednog razloga zašto bi nam trebalo biti bitno: da dostignemo nedostižno!

Izvor: Hrvatska riječ (J. Dulić Bako)