Pozovite » (+381) (0)24 535-533

hrvatska rijec 1Na današnji dan prije 15 godina, 8. svibnja 2002. godine, većinom glasova zastupnika Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine usvojena je Odluka o osnutku Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“, što je jedan od najvažnijih događaja u području informiranja na materinjem jeziku u suvremenoj povijesti Hrvata u Vojvodini. Nositelj inicijative za osnutak NIU „Hrvatska riječ“ bilo je Hrvatskom akademsko društvo, a tadašnji zastupnik Hrvatskog narodnog saveza u Skupštini APV-a Kalman Kuntić istu stavlja sredinom 2001. u skupštinsku proceduru i operativno je provodi unutar složenih i, relativno, sporih procedura unutar Skupštine AP Vojvodine.

Zahvaljujući razumijevanju potrebe za informiranjem na hrvatskome i djelatnom zauzimanju tadašnjeg zastupnika Lige socijaldemokrata iz Subotice Stipana Stipića, prije svega putem lobiranja kod predsjednika Skupštine AP Vojvodine Nenada Čanka, i mekšanjem s početka odbijajućeg stava Demokratske stranke, zbog koalicijskih obveza prema DSS-u koji se žestoko protivio listu na hrvatskom jeziku, na čemu je radio Kalman Kuntić, predsjednik Odbora za informiranje vojvođanske Skupštine Đorđe Subotić koncem 2001. godine mogao je intenzivirati aktivnosti na osnutku „Hrvatske riječi“, napose na planu izrade temeljnih dokumenata.

One su urodile prvim ozbiljnijim plodom nakon više od šest mjeseci – Skupština AP Vojvodine je, naime, na sjednici održanoj 8. svibnja 2002. donijela „Odluku o osnivanju Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ“, čime su se stekli prvi valjani formalno-pravni uvjeti za daljnji konkretni rad na osnivanju, u smislu izrade konstitutivnih pravnih akata i poduzimanju radnji neophodnih za njezino registriranje. Uslijedile su zatim intenzivne konzultacije unutar hrvatske zajednice i aktivnosti na planu procesa institucionalne izgradnje Ustanove, kojehrvatska rijec 2 su uspješno okončane pojavom prvoga broja tjednika „Hrvatska riječ“ 31. siječnja 2003. godine.

Osnutkom NIU „Hrvatska riječ“ htjelo se po uzoru na druge nacionalne manjine u Vojvodini stvoriti prikladan institucionalni okvir za ostvarivanje prava na informiranje građana hrvatske nacionalnosti u tiskanome mediju na vlastitome jeziku, koji bi bio financiran iz proračuna AP Vojvodine. Ujedno, osnutkom jedne takve ustanove htjelo se pridonijeti afirmaciji kulturnog, znanstvenog i književnog stvaralaštva vojvođanskih Hrvata kroz časopisnu i knjišku produkciju. I ovom svečarskom prigodom ističemo kako su oba spomenuta segmenta od presudnog značaja za svaku manjinu, što onda vrijedi i za Hrvate u Vojvodini: prvim se, naime, osigurava vlastiti prostor javnosti, što je osnovna pretpostavka za postojanje svake nacionalne zajednice, a drugim se otvaraju mogućnosti za dublje i svestranije svjedočenje i tematiziranje vlastitog života.

Ovim putem Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata na čelu s ravnateljem Tomislavom Žigmanovim čestita Upravnom odboru, menadžmentu na čelu s ravnateljem Ivanom Ušumovićem te novinarima i suradnicima na čelu s glavnom i odgovornom urednicom tjednika „Hrvatska riječ“ dr. sc. Jasminkom Dulić, čestita ovu vrijednu obljetnicu. Tijekom proteklih 15 godina NIU „Hrvatska riječ“ je jedina samostalna profesionalna novinska ustanova koja izdaje istoimeno tiskano informativno glasilo Hrvata u Srbiji i samim tim je njegova povijesna uloga velika kako u informativnom području tako i povijesnom jer bilježi sve događaje, zbivanja i procese Hrvata u Vojvodini i Republici Srbiji. Tim prije je uspjeh veći trajati cijelo desetljeće i pol u ne uvijek povoljnim okolnostima, u čemu vidimo i hrabrost i želju za očuvanjem samobitnosti i postojanja hrvatske zajednice na ovim prostorima.

Bila vam svima 15. obljetnica osnutka Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“ poticaj za još zauzetiji rad na informiranju cijele hrvatske zajednice u Vojvodini, odnosno Republici Srbiji, uz želju da se vašim informativnim sadržajima koristi što veći broj čitatelja.

                                                                                                                                                                               Tomislav Žigmanov,

                                                                                                                                                                                ravnatelj ZKVH-a