Pozovite » (+381) (0)24 535-533

dani a g matosaPlavna, maleno selo, blizu granice, s tek nešto više od tisuću stanovnika, od čega je Hrvata manje od 300. Za to selo, dijelom svojega života i rada, vezana su dva značajna hrvatska kulturna djelatnika – književnik Antun Gustav Matoš i glazbenik i književnik dr. Josip Andrić. Ponositi su na to Šokci iz Plavne, pa su zato za svoju najznačajniju manifestaciju odabrali Dane A. G. Matoša i Josipa Andrića. Prigoda je to da se riječju i pjesmom podsjeti na ove hrvatske velikane, a ove je godine manifestacija (održana 6. i 7. svibnja) bila u znaku obilježavanja 50. obljetnice smrti dr. Josipa Andrića.

„Zahvaljujući odličnoj suradnji koju imamo sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, ove godine tiskan je katalog o životu dr. Josipa Andrića. Što da vam kažem? Vremena su teška, Hrvata je sve manje, ali mi se trudimo da opstanemo. Naša udruga svoju budućnost i opstanak našeg naroda može graditi samo ako ulažemo u našu djecu i njihovo obrazovanje. Zato već sada smijemo najaviti Etno kamp, koji će biti organiziran početkom sedmog mjeseca u suradnji s Hrvatskom čitaonicom, ZKVH-om i HNV-om“, kazala je u ime organizatora Dana, predsjednica HKUPD-a Matoš Kata Pelajić.

Živo sjećanje

Na svečanoj akademiji, o značaju Andrićeva djelovanja govorio je ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov.

„Svih ovih devet godina valjalo je činiti velike napore i organizacijske i one koji se tiču promišljanja i samoga rada da bi se sjećanje na Matoša i Josipa Andrića učinilo živim. Josip Andrić je preminuo prije 50 godina, u prosincu 1967. godine. Rođen je 1894. godine u Bukinu, a njegova mati Eva Fabry rodom je iz Plavne. Za života je sproveo tri stvari, koje mogu biti i nama upute za život. Prvo, bio je posvećen nečemu vrijednom i tomu bi trebao težiti svaki čovjek. Stvarao je od rane mladosti komponirajući i bilježeći ono što je slušao, među Šokcima u Baču i okolici, ali i u drugim mjestima šokačkog Podunavlja. Zabilježio je nekoliko stotina narodnih melodija, tekstova i pohranio trajno u arhive u Zagrebu. Isto tako je i komponirao i radio na popularizaciji tamburaške glazbe. Htio je pokazati da ono što dolazi iz naroda može iznijeti i ono najsloženije, kada je u pitanju glazba i zato je skladao i simfonije i druga djela najsloženijih struktura i formi. Ne samo da je to sebično stvarao, već je za to isto budio interes i kod drugih. Vi Plavanci dobro znate o čemu govorim. Svakoj kući koju je pohodio nešto je ostavio, bilo da je to bila kajdanka s notama ili knjige. Stvarati, biti posvećen vrijednom, buditi interes i poticati druge – to su te tri linije u životu Josipa Andrića“, kazao je Žigmanov i dodao da je zato važno baš u Plavni svake godine govoriti o veličini Andrića, kako bismo i mi u našim životima činili to isto.

A iz kataloga o životu Josipa Andrića izdvajamo da je od 1943. do 1958. godine, kao vanjski suradnik zagrebačkog Instituta za narodnu umjetnost i HAZU, radio na popisu bunjevačkih i šokačkih pjesama iz Srijema, Bačke i Slavonije, a 1953. godine izvedena je njegova, takozvana prva bunjevačka opera Dužijanca. Dvije godine poslije njegove smrti u Plavni je ispred crkve podignuta spomen bista, ali je već 1972. godine po usmenom nalogu vlasti srušena. Ponovno je postavljena 2007. godine.

Neizbrisiv trag

„Na polju tamburaške glazbe Andrić je ostavio veliki trag, a to su kompozicije od velikih muzičkih formi, pa do onih malih koje ste mogli danas čuti. Nisu to kola kao plesovi, već male minijature koje je on pisao za tamburaške orkestre. Taj dio notnog materijala koji je on nama ostavio, a koji mi sada prikupljamo, značajan je za razvoj tamburaške glazbe. Ne smijemo zaboraviti da je postavio temelje institucija na kojima mi danas gradimo i unapređujemo tamburašku glazbu“, kaže dopredsjednik HGU-a Festival bunjevačkih pisama Vojislav Temunović.

U programu svečane akademije sudjelovali su, osim domaćina, i UG Tragovi Šokaca iz Bača, HGU Festival bunjevačkih pisama i solistica Martina Čeliković iz Subotice te Josip Dumendžić Meštar, pučki pjesnik iz Bođana. IX. dani A. G. Matoša i Josipa Andrića bili su dvodnevna manifestacija, a prvoga dana, 6. svibnja, priređena je likovna kolonija na kojoj su sudjelovali članovi HLU-a Croart iz Subotice i održana je dječja radionica koju je vodila Katarina Čeliković. Drugog dana, osim svečane akademije, priređena je izložba u povodu 50. obljetnice smrti Josipa Andrića i izložba radova nastalih na likovnoj koloniji.

Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)