Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Slamarska izložba Dužijanca 2017Izložba slika od slame nastalih na XXXII. sazivu Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu otvorena je u petak, 11. kolovoza 2017., u predvorju Gradske kuće, a čast da ju otvori ovoga puta imao je zagrebački filmski redatelj Branko Ištvančić, koji je boravio u svom rodnom kraju u povodu nastavka, odnosno završetka snimanja dokumentarnog filma o najvećoj žetvenoj svečanosti bunjevačkih Hrvata – Dužijanci.

Otkrivanje svita

„Otkako sam krenio koracat na jednom salašu u Tavankutu, počeo sam otkrivat svit. Prvo otkriće svita bilo je dakle na salašu, a drugo kad sam pogledo kroz filmsku kameru. Virujem da i naše slamarske otkrivaju svit na svoj način, radeći prekrasne slike od slame; radeći na tako jedan fini, filigranski način, nikim posebnim umićem kog imate samo ode u Subotici. Kad sam radio dokumentarni film o njima Od Slamarska izložba Dužijanca 2017 sl.2zrna do slike, koji je obašo cili svit i nalazi se u pojedinim velikim svitskim muzejima, bio sam oduševljen kad smo počeli dobivat niz „mailova“ koje sam im slao od razni svitski stručnjaka i nikad neću zaboravit kad me je jedan od nji pito: „Znate l’ vi da mi znamo za vas i znate l’ da ste vi najoriginalniji na cilom svitu?“ To je jako lipo i zato mislim da naše slamarke triba podržavat. Ako štogod nije snimljeno jel naslikano, onda to i ne postoji. Tako i one zapravo oslikavaju život nas bunjevački Hrvata na ovom području i iza nji će ostati svidočanstvo u slikama od slame, ostat će zabiluženo štogod što je vridilo ode“, rekao je, među ostalim, Branko Ištvančić.

Značaj salaša i salašara

Voditeljica slamarske sekcije HKPD-a Matija Gubec u Tavankutu i članica Organizacijskog odbora Prve kolonije naive u tehnici slame Jozefina Skenderović ovom je prigodom rekla nekoliko riječi o značaju salašara i salaša, s kojih smo, kako je istaknula, u neku ruku svi potekli.

„Krenimo prvo od ove prilipe Gradske kuće. U njenim temeljima i zidovima uloženo je jako puno znoja i rada salašarskog. Sto dana, dok se ona gradila, salašari su bresplatno radili, o svom kostu, s konjima i volovima koje su također morali naranit. Ovo misto zato svakako zaslužuje da ugosti maketu jednog salaša. Salaš je također važan, jel je on misto rođenja naše Dužijance. Prve obiteljske dužijance su bile na salašima. Salaš i salašari su zaslužni što svake godine imamo kruva. I konačno, fala salašima i salašarima, što osim žita imaju i slamu pa mi imamo od čega pravit radove od slame.“

Izložena i maketa salaša

Osim slika i radova od slame, na izložbi je bila postavljena maketa salaša, koju je izradio i čiji je idejni tvorac Nemanja Temunović. Izrada maketa njegov je dugogodišnji hobi, a na ovoj je radio oko šest godina. Većim dijelom ju je izradio sam, a pomogli su mu obitelj i prijatelji.

„Ovo je moja zamisao salaša, sadrži kuću s ambetušom, garaže, čardak, josag, živinu, radne mašinerije koje su popularne u ovo vrime (kombaj, prskalice, prikolice, plug, obrtač) i poslidnje što sam napravio je moderna verzija silosa. Osim mašinerije, svi dilovi makete napravljeni su od prirodnog materijala“, opisao je maketu Nemanja, koji se ujedno zahvalio predsjedniku HKPD-a Matija Gubec Ladislavu Suknoviću što mu je dopustio da ju izloži u okviru izložbe, slamarkama koje su mu pomogle kad je bila nestašica žita pa su mu dale vlaće te svima koji su mu na bilo koji način pomogli.

Maketa je prvi puta izložena, a moći će se pogledati i 30. rujna u Tavankutu za Festival voća.

Izložba radova od slame koje su izradile slamarke, članice slamarskog odjela HKPD-a Matija Gubec u Tavankutu, mogla se pogledati do nedjelje navečer, a tko je propustio vidjeti njihove slike nastale na ovogodišnjoj koloniji, može to učiniti u tavankutskoj Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame.

Izvor: Hrvatska riječ (Ivana Petrekanić Sič)