Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Mladen ŠimićHrvatska zajednica u Srbiji je nedavno dobila još jednu udrugu – Hrvatsku kulturnu udrugu Antun Sorgg iz Vajske. Njihova osnivačka skupština održana je 16. srpnja 2017. godine u Vajskoj. Prema Statutu, udruga je osnovana s ciljem očuvanja tradicije, običaja i govora šokačkih Hrvata u Vojvodini. Povodom osnutka, razgovarali smo s predsjednikom udruge Mladenom Šimićem. Šimić je rođen 1969. u Vajskoj. Po obrazovanju je bravar, a radi u lokalnom komunalnom poduzeću. Bio je jedan od osnivača HKUPD-a Dukat iz Vajske 2002. godine.

„Preteča osnivanju nove udruge Antun Sorgg bila je Šokačka večer u Vajskoj koju smo organizirali u veljači ove godine u restoranu Bački Dvor na jezeru Provala. Nastupili su tada poznati tamburaški sastav Dike iz Vinkovaca, operna diva Antonija Mirat iz Hrvatske i pjevačka skupina iz Babine Grede. Na našu veliku radost, imali smo dosta gostiju. To je prva takva manifestacija u Vajskoj i mi želimo da ona preraste u tradiciju. Ideja za organiziranjem ove večeri potekla je od Daria Bošnjaka, Dalibora Šebića i mene, a mi smo i osnivači HKU Antun Sorgg. Želim dodati i to da su nam u organizaciji Šokačke večeri pomogli HNV i DSHV“, kaže naš sugovornik na početku razgovora.

Kažite nam tko je bio Antun Sorgg, po kojem vaša udruga nosi ime?

Antun Sorgg je bio svećenik, župnik u Vajskoj. Umro je 1926. godine. Razlog zbog kojega smo udruzi dali njegovo ime je taj što je Sorgg puno pomagao hrvatski narod u Vajskoj, stao je uz njih kada su osnivali ogranak Hrvatske seljačke stranke. Udruga će se, među ostalim, baviti i istraživanjem njegova života i djela.

Koliko članova ima udruga, imate li sekcije?

Mi smo tek osnovani, imamo pedesetak članova. Sekcije još nemamo, ali nećemo imati folklornu ili tamburašku sekciju. Za takve sekcije treba dosta sredstava, mi ćemo se više baviti organizacijom događanja.

Imate li prostorije za rad, kako se financirate?

Prostorije za rad nemamo. Što se tiče prostora u selu koji su u vlasništvu lokalne samouprave, oni su, kao primjerice Vatrogasni dom, u zapuštenom stanju, pa nećemo ni tražiti takvo nekakvo rješenje. Za sastanke ćemo koristiti župni ured u selu, a za manifestacije bismo iznajmljivali prostorije. Imamo potporu mjesnog župnika Vinka Cvijina.

Glede financiranja, javljat ćemo se na natječaje koji su dostupni hrvatskim udrugama u zemlji i Hrvatskoj. Imamo članove koji su sposobni pisati projekte za natječaje. Planiramo također otvoriti i facebook stranicu udruge.

Kakav je život hrvatske zajednice u Vajskoj?

Prema posljednjem popisu stanovništva, u Vajskoj ima 310 građana hrvatske nacionalnosti od ukupno preko dvije tisuće stanovnika. Na nedjeljnoj misi na hrvatskom jeziku u crkvi sv. Jurja bude oko 120 vjernika. Želimo da Hrvati u Vajskoj budu bolje organizirani, poput Hrvata u Plavni, gdje djeluje HKUPD Matoš. To je, po meni, najjača hrvatska udruga u Općini Bač. Imamo dobru suradnju s njima, oni su nam pomogli oko organizacije Šokačke večeri u Vajskoj. S drugim hrvatskim udrugama u Općini Bač za sada nemamo još neku suradnju. Što se tiče javnog očitovanja hrvatske nacionalne pripadnosti, koliko ja znam, nema više razloga za strah.

Vajska nije veliko mjesto. Kako to da onda imate tri hrvatske udruge, uz vašu to su i ranije osnovane HKUPD Dukat i HKPU Zora?

Niste prvi koji me pita – zašto u Vajskoj ima tri udruge? Moje je mišljenje, kada bi svi Hrvati u Vajskoj bili uključeni u rad udruga, tri udruge ne bi bilo previše. No, ipak moram reći da su druge dvije udruge u Vajskoj, po mojem mišljenju, praktički neaktivne i ne pojavljuju se u javnosti. Mi smo takoreći jedna nova skupina ljudi koja želi probuditi entuzijazam i osjećaj nacionalne pripadnosti kod Hrvata u Vajskoj.

Planovi udruge?

Za početak želimo urediti grob svećenika Antuna Sorgga na mjesnom groblju koji je u zapuštenom stanju. Da ljudi vide gdje je on pokopan i pobrinuti se ujedno i da, oni koji ne znaju, saznaju tko je bio Sorgg. Jedan od planova za iduću godinu nam je organizirati okupljanje Hrvata koji su živjeli u Vajskoj, a koji su se iselili u inozemstvo. Najviše njih je iselilo u Hrvatsku, kad je bio rat, dosta njih je mijenjalo kuće. Plan nam je organizirati i književne večeri hrvatskih autora iz Vojvodine.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)