Pozovite » (+381) (0)24 535-533

franjevci 300. obljetnica sl.1Franjevačka rezidencija sv. Mihovila u Subotici ove godine obilježava 300 godina od osnivanja. Tijekom proslave obljetnice organizirano je nekoliko događaja u vidu znanstvenih skupova, predavanja i umjetničkih večeri, a središnji dio programa bio je znanstveni skup održan 3. listopada 2017. godine, na temu 300. obljetnica franjevačke rezidencije sv. Mihovila u Subotici. Istoga dana, kao kruna obilježavanja obljetnice, priređena je velika liturgijska proslava uoči blagdana sv. Franje, a prikazan je i obred preminuća ovoga sveca.

Osa razvoja

Prema riječima gvardijana franjevačkog samostana fra Zdenka Grubera obilježavanje ovoga događaja važno je za cijeli grad, jer su franjevci u XVIII. stoljeću bili promotori i središte obnove u graditeljstvu, umjetnosti, obrazovanju, administraciji i dušobrižništvu.

„Ovdje je bila prva crkva u gradu, prva župa, prva škola; ovdje je nastala subotička gimnazija i održana prva kazališna predstava u našem gradu“, rekao je gvardijan i dodao da franjevci u Subotici imaju što predstaviti javnosti zbog svoje bogate povijesti, ali i kulturnog blaga u vidu knjižnice i umjetničke zbirke.

Danas u franjevačkom samostanu djeluju tri franjevca. Iako ih je toliko bilo i prije tri stoljeća, kada je rezidencija osnovana i kada je prostor na kojemu su djelovali imao značajno manje stanovnika, oni danas pastoral vrše na dva jezika: hrvatskome i mađarskome, a pored svakodnevnih služenja misa, ispovijedi i molitvenih susreta za djecu, mlade i odrasle, surađuju i s drugim vjerskim zajednicama.

Franjevački samostan u Subotici od 1923. godine pripada Hrvatskoj franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu, a njezin provincijal o. Ilija Vrdoljak napominje da samostan u povijesnom pogledu ne pripada samo spomenutoj provinciji s obzirom na to da je bio dio i Ugarske franjevačke provincije Presvetog Spasitelja (Salvatorijanska provincija).

Znanstveni skupfranjevci 300. obljetnica sl.2

U okviru međunarodnog znanstvenoga skupa održanog u Pastoralnom centru Subotičke biskupije Agustinianum desetak predavača iz Srbije, Hrvatske i Mađarske govorilo je o povijesnim prilikama u kojima su franjevci djelovali na prostoru Subotice (prvenstveno do 1759. kada je rezidencija postala samostan), ali i o rezultatima njihova rada te što se od njih dalje očekuje.

Jedan od organizatora obilježavanja obljetnice, predsjednik Hrvatskog dokumentacijsko-istraživačkog centra mr. Bela Tonković govorio je o razvitku franjevačke redovničke obitelji u tzv. Rezidencijalnom razdoblju (1717. – 1759.), te njihovom značaju u razvitku školstva u Subotici.

„Na kapitularnoj skupštini u Segedinu osnovana je 4. srpnja rezidencija franjevaca u Subotici, što znači da od tada franjevci stalno borave u gradu. Za prvoga poglavara imenovan je Jeronim Guganović rodom iz Ludoša, a pri osnutku rezidencije u njoj je živjelo tri svećenika redovnika. Njihov broj se vremenom povećavao, a zbog veličine prostora na kojemu su djelovali nisu svi ni živjeli u samostanu, već po novoosnovanim župama“, rekao je mr. Tonković.

Što se tiče školstva, istaknuo je da je na inicijativu franjevaca u Subotici otvorena prva srednja škola, preteča gimnazije 1747. godine, te da su Građansku školu za žensku mladež vodile trećoredice sve do 1945. godine. Osim školstva, franjevci su dali veliki doprinos i razvitku glazbene kulture u Subotici u XVIII. stoljeću što je predstavio glazbenik Miroslav Stantić. Franjevci su grad zadužili i s najstarijom subotičkom maticom krštenih koja se čuva u katedralnoj župi sv. Terezije Avilske, a još uvijek nije dostupna javnosti. O detaljima u svezi Matice govorio je katedralni župnik mons. Stjepan Beretić.

Povjesničar dr. Robert Skenderović predstavio je društveno-političke i crkvene prilike u prvoj polovici XVIII. stoljeća u Subotici, dr. Géza Czékus epidemiju kuge u istome razdoblju, a arhitektica Kristina Miljački Matak nastanak franjevačkog kompleksa od turske utvrde. Restauratorica iz Gradskog muzeja i jedna od organizatora obljetnice dr. Zsuzsanna Korhecz Papp govorila je o nekadašnjem trokatnom baroknom oltaru franjevačke crkve, prof. dr. Marina Vinaj usporedila je baštinske riznice franjevačkih knjižnica u Subotici i Osijeku, a dr. Károly Orcsik je predstavio filijale subotičke župe sv. Mihovila i pastoralni rad franjevaca u novonaseljenim mjestima u prvoj polovici XVIII. stoljeća. Predavanje na temu Segedinski franjevački samostan – majka subotičkog samostana segedinski gvardijan o. Mátyas Wertheim otkazao je zbog bolesti, a prof. dr. o. Danijel Patafta govorio je kako povijesna perspektiva može biti poticaj za budućnost franjevcima u Bačkoj i Srijemu. „Franjevci su uvijek uspijevali pomiriti i uskladiti različite narode te pastoralno i kulturno djelovati u takvim sredinama. Uvijek su bili fleksibilni i otvoreni izazovima novoga vremena“, rekao je o. Patafta, aludirajući na povijesne prilike Bačke i Srijema kao, kako ih je etiketirao, vječito rubnih dijelova različitih carstava, te ulogu franjevaca na tim prostorima.

Rekao je da franjevci djeluju u kontinuitetu u jugoistočnoj Europi već 800 godina upravo iz razloga jer su uvijek znali prepoznati potrebe novoga vremena. On je upozorio i da je trenutačno u svijetu zastupljeno stajalište pravca postmoderne, te da se franjevci trebaju okrenuti prema prošlosti, „prisjetiti se identiteta i oblikovati ga u suvremenosti na tradicijama i značajkama prošlosti“.

„Mi na ovim prostorima, gdje smo prisutni osam stoljeća, moramo dati odgovor na pitanja tko smo, što ovdje značimo i zbog čega smo ovdje. Radi toga trebamo zaviriti u svoju prošlost i vidjeti što smo značili u jednoj ovakvoj pluralnoj sredini i u etničkom i u vjerskom pogledu“, poručio je o. Patafta.

Svi radovi predstavljeni na skupu bit će objavljeni u Zborniku radova čije izdavanje je najavljeno do kraja godine.

franjevci 300. obljetnica sl.3Konstantno prisutni

U večernjim satima u franjevačkoj crkvi služena je svečana sveta misa, koju je uz koncelebraciju brojnih svećenika i predstavnika Srpske Pravoslavne Crkve predvodio subotički biskup Ivan Pénzes. Biskup je propovijedao na mađarskom jeziku, dok je na hrvatskome propovijed držao o. Ilija Vrdoljak. Provincijal Vrdoljak govorio je o 300 godina koje su franjevci proveli u Subotici – rekao je da je za to vrijeme grad bio podvrgnut mnogim društvenim i povijesnim promjenama, ali da su franjevci sve to vrijeme opstali i činili konstantu i stvarnost ovih prostora.

„Ne možemo, a da za te godine ne kažemo hvala i Bogu koji nas je vodio i zagovoru sv. Franje kojemu se uvijek iznova utječemo i onim vrijednim trudbenicima koji su svoj život, znanje, sposobnosti i darove koje im je Bog podijelio ugradili u ove prostore“, rekao je o. Vrdoljak i istaknuo što je poslanje franjevaca: „To je ono što franjevac u sebi nosi, ono poslanje, gdje ga Bog šalje da odlazi svakome čovjeku i da znade gdje god došao kako ne postoji tuđa zemlja i tuđi ljudi, već da je sve to jedna velika Gospodinova zemlja i svi su ti ljudi njegova braća i sestre.“

Na kraju euharistijskoga slavlja prikazan je obred preminuća sv. Franje prilikom kojega su svećenici i braća s upaljenim svijećama prišli oltaru sv. Franje te mu molitvom i pjesmom ukazali počast.

Organizatori projekta obilježavanja 300 godina franjevačke rezidencije u Subotici su Franjevački samostan Subotica, Gradski muzej Subotica, Hrvatski dokumentacijsko-istraživački centar Subotica, te Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Izvor: Hrvatska riječ (J. Dulić Bako)