Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Ivan Benes malaDigitalizacija hrvatske kulturne baštine u Vojvodini naziv je projekta s čijom je realizacijom Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata započeo prije oko godinu dana. Na poslovima digitalizacije knjiga, periodike, notne građe i fotografija radi informatičar i stručni suradnik ZKVH-a Ivan Beneš, koji je za ove potrebe prošao posebnu obuku te sudjelovao na više predavanja i seminara na ovu temu.

Uz angažman u ovom istinski značajnom poslu Ivan Beneš u slobodno vrijeme pušta glazbu na jednom internetskom radiju, a izrađuje i plakate čija je izložba priređena 2. rujna ove godine u Domu Mjesne zajednice Novo selo.

Kako je započeo Vaš angažman na digitalizaciji arhivske, knjižnične i muzejske građe Hrvata u Vojvodini?

U Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata angažiran sam kao vanjski suradnik od 2009. na poslovima sistem administratora. Sudjelovao sam u projektiranju, instalaciji i postavljanju računala i računalne mreže. Tijekom devet godina održavam informatički sustav i njegova je funkcionalnost bila besprijekorna tijekom svih ovih godina. Spremno sam odgovorio i novom izazovu – digitalizaciji knjižne građe, a vjerujem da je to i zbog mog velikog informatičkog iskustva.

Za ove potrebe prošli ste obuku na Prirodnomatematičkom fakultetu u Beogradu, te tijekom ovih godinu dana sudjelovali na više seminara posvećenih digitalizaciji. Koliko Vam je to poslužilo u Vašem radu?

Na Prirodnomatematičkom fakultetu u Beogradu krajem 2013. godine upoznao sam se s radom na profesionalnom skeneru, po preporuci Zavoda. Fakultet je imao Book Drive Pro skener koji se smatra najboljim u svojoj klasi. Tijekom jednodnevne obuke samostalno sam skenirao rukopise Ivana Antunovića. To je bilo ujedno i moje „vatreno krštenje“ vezano za poslove digitalizacije. Tijekom 2016. i 2017. godine prisustvovao sam na nekoliko seminara u Hrvatskoj gdje sam se upoznao s praktičnim iskustvima sudionika seminara, što uspješno primjenjujem u svom svakodnevnom radu.

Tijekom rada susreli ste se s veoma vrijednim i značajnim dokumentima.

Držeći ih u rukama, knjige iz 17. i 18. stoljeća, itekako su izazvale veliko uzbuđenje i strahopoštovanje. Strah da se tako vrijedne knjige ne oštete tijekom skeniranja u mojim rukama bio je prisutan sve vrijeme. Po obavljenom poslu bio sam ponosan što su tako vrijedne knjige u digitalnoj formi postale dostupne svim budućim zainteresiranim čitateljima.

Koji je po Vama značaj digitalizacije?

O digitalizaciji se danas naširoko piše i govori u svim medijima. Nekako je postala i pomodarski hit. Ustanove kulture su digitalizacijom dobile na značaju, a ujedno i obvezu da svoju baštinu digitaliziraju i postave na internetske portale. To ujedno omogućava svakom pojedincu s bilo koje točke na zemaljskoj kugli putem interneta pristupiti ovim portalima i pogledati digitalizirane sadržaje.

Početkom rujna je u Domu Mjesne zajednice Novo selo priređena izložba Vaših plakata. O kakvim je plakatima riječ?

Izložba plakata pod nazivom Digitalni romantizam predstavila je plakate nastale u razdoblju 2015. – 2017. godine koji su bili najava mojih glazbenih radijskih emisija. Tijekom spomenutog razdoblja dizajnirao sam više od 40 plakata, a za izložbu je izabrano 15. Nakon otvaranja izložbe u drugom dijelu programa posjetitelji su se podsjetili, pa mogli i zaplesati na ritmove glazbe iz legendarne diskote Aquarius. Uz igru disko svjetala i lasera plakati su zajedno s posjetiteljima „zaplesali“. To je bilo iznenađenje kako za mene tako i za prisutne. Naime, pod određenim spektrom disko svjetala pojedini dijelovi plakata su mijenjali svoju boju kao da su „oživjeli“. To je dalo novu dimenziju izložbi.

Autor ste i glazbene emisije na jednom internetskom radiju. Kakav je njen koncept odnosno kakva se glazba može slušati po Vašem izboru?

Otkada znam za sebe glazba je stalno prisutna u mom životu. U prošlosti sam se oprobao i kao glazbenik ali i kao disk-džokej. Biti voditelj glazbene emisije na radiju je za mene bio novi izazov, u čemu sam se, po mom skromnom mišljenju, uspješno oprobao u tom svojstvu na jednom internetskom radiju u Mađarskoj. Tijekom dvije godine (2015./16.) bio sam autor više od 150 radijskih emisija posvećenih disko, funky, rock i blues glazbi. Glavni naglasak je na glazbi protkanoj mojim šaljivim erotskim horoskop prognozama. Moram napomenuti da su emisije bile na mađarskom jeziku. Zahvaljujući slušateljima i njihovoj pomoći, usavršio sam svoje ranije znanje mađarskog jezika. To je za mene bio još jedan novi benefit.

Izvor: Hrvatska riječ (Ivana Petrekanić Sič)