Pozovite » (+381) (0)24 535-533

bunjevci bez granicaHrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo iz Subotice bio je domaćinom treće po redu manifestacije, festivala koji nosi ime Kulturna baština Bunjevaca bez granica. Riječ je o festivalu na kojem se jednom godišnje skupa predstavljaju bunjevački Hrvati iz Srbije i Mađarske. Želja za jačom povezanošću pripadnika iste zajednice, koju su povijesne prilike razdvojile, iskazuje se ovom manifestacijom, čime se pridonosi boljoj komunikaciji, suradnji i kreiranju novih zajedničkih projekata.

Ove su godine na festivalu sudjelovali KUD Zora iz Bačaljmaša, Bunjevački izvorni KUD iz Gare, HKPD Matija Gubec iz Tavankuta, Dječji orkestar Hrvatske glazbene udruge Festival bunjevački pisama, Hrvatska čitaonica Subotica i domaćini HKC Bunjevačko kolo. Uz plesove i pjesmu, zvuke tamburice, publika je imala prigodu vidjeti i jedan igrokaz, a svoj rad na štandu predstavilo je UBH Dužijanca iz Subotice.
Večer su pozdravnim govorima otvorili opunomoćeni ministar Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu Ivan Sabolić i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić.
Spojiti razdvojeno

Zamisao o ovom festivalu začeta je u HKPD-u Matija Gubec u Tavankutu prije dvije godine. Došlo se na ideju da se na kulturnom planu okupe Bunjevci koji žive na prostoru nekadašnjeg Bajskog trokuta (Sombor – Baja – Subotica), koji je danas podijeljen državnom granicom između Srbije i Mađarske. Svake godine je neka druga udruga Hrvata Bunjevaca domaćin, a ove je godine ta čast pripala subotičkom HKC-u.
„Pokušavamo spojiti razdvojeno bunjevačko narodno i kulturno biće te se ponašati kao da granica ne postoji“, kaže Denis Lipozenčić iz HKC-a Bunjevačko kolo.
Dugi niz godina postoji suradnja sa sunarodnjacima u Mađarskoj, s njihovim udrugama, kaže predsjednik HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta Ladislav Suknović.
„Željeli smo napraviti godišnju manifestaciju pod čijim bi se okriljem svi okupili i da jedne godine to bude u Srbiji, a druge u Mađarskoj. Tako se sada i provodi organizacija. Prve smo godine obišli sve hrvatske bunjevačke udruge duž granice u Mađarskoj kako bismo uvidjeli ima li zainteresiranosti i kapaciteta za ovakvu ideju. Svi su bili oduševljeni, što je za nas bilo ugodno iznenađenje i jak motiv da napravimo ovakav festival. Treća je godina kako se održava, a pokazuje i potencijal širenja u nekim drugim poljima. Naime, neke od hrvatskih udruga u Mađarskoj takoreći nisu niti surađivale, jer nisu imale povoda niti prilike za to. Festival je divna prigoda za voditelje ovih udruga upoznati se i da članovi razmijene iskustva. To će zasigurno izroditi nove projekte koji bi bili korisni za sve“, kaže Suknović.

Asimilacija u Mađarskoj

Predsjednik Hrvatske manjinske samouprave u Gari Martin Kubatov ističe kako je najveći problem za Hrvate Bunjevce u Mađarskoj asimilacija.
„Mladi naraštaji veoma slabo govore hrvatski jezik i bunjevačku ikavicu. Nacionalno mješoviti brakovi su dominantni i već djeca ne govore jezik predaka, na što bismo trebali još više obratiti pozornost. Imamo predmet u školama gdje se izučava hrvatski jezik, ali je to nedovoljno jer od kuće djeca ne donose duh vlastita jezika.“
Selo Gara se nalazi oko 18 kilometara južno od Baje, a od granice je udaljena oko tri kilometra.
„Naše je selo tako tronarodno, uz približno po deset posto hrvatskog i njemačkog stanovništva, ostali su Mađari. Organiziramo puno priredaba, a najveća je Bunjevačko prelo, početkom veljače. Imamo i jedinstveno takozvano Muško prelo, kada dolaze samo muškarci. Koliko znam, to nigdje na svijetu ne postoji, a u Mađarskoj sigurno ne, samo kod nas. Imamo folklornu skupinu s više naraštaja, počevši od mališana iz vrtića i osnovne škole, preko mladeži pa do članova odrasle dobi“, kaže Kubatov.

Izvor: Hrvatska riječ (Siniša Jurić)