Pozovite » (+381) (0)24 535-533

jasna melvingerU Hrvatskome društvu pisaca (HDP) u Zagrebu, 17. studenoga održan je znanstveni skup u povodu 70. obljetnice rođenja Jasne Melvinger, pjesnikinje, esejistice, prozaistice i jezikoslovke.

Jasna Melvinger napisala je petnaest knjiga i autorica je opsežnoga i sofisticiranoga poetskog opusa, rekao je uvodno predsjednik HDP-a Velimir Visković.

Riječ je o prominentnoj lingvistici, a oni koji su njezin rad pratili 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća znaju je i kao voditeljicu književnih tribina te urednicu književnih časopisa. Kao osoba koja je osvijestila ulogu pjesnika u društvu, autorica je i eseja i rasprava o poziciji suvremene poezije.

Njezina proza pokazuje vezanost za vojvođanski zavičajni pejzaž, za rodni Petrovaradin, rekao je Visković, napominjući da je u svojoj poeziji uspjela spojiti jezik suvremene poezije i elemente srijemskoga govora.

Akademik Tonko Maroević podsjetio je da je u dodir s poezijom Jasne Melvinger došao 80-ih godina, kada se javila ironijom, jetkošću i humorom. Stihovi njezinih novijih zbirki bave se etapom odrastanja i života, a lirska narav zaustavlja se na vrhovima stabala, rijekama, pijesku, rekao je Maroević, koji drži da njezino pjesništvo pokriva relevantno mjesto u hrvatskoj književnosti iako ono nije dovoljno zastupljeno.

O kritičko-teorijskoj poziciji Jasne Melvinger govorio je Cvjetko Milanja, a Miroslav Mićanović o ulozi prostora u njezinu pjesništvu. Mićanović razlikuje zavičaj i prostor kod pjesnikinje te ističe kako je zavičaj nešto što određuje egzistenciju, a prostor poeziju, riječ, literaturu.

Branimir Bošnjak podsjetio je na prvu zbirku pjesama iz 1959. „Vodeni cvijet", koja je bila zapažena među znalcima pjesništva. Bitna oznaka njezina stiha je lirsko prizivanje prirodnosti, rekao je, ističući da „njezine kasnije knjige bilježe tvrdoću svijeta i ljudsku potrebu za nježnošću".

Jasna Melvinger (1940.) rodila se i živi u Petrovaradinu. Gimnaziju i studij južnoslavenskih jezika i jugoslavenske književnosti završila je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, gdje je 1969. magistrirala. Doktorirala je 1981. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1964. objavljuje znanstvene radove iz područja lingvističke stilistike i poetike te gramatike i leksikologije. Napisala je više udžbenika za osmogodišnju školu, srednju školu i sveučilište te mnoge znanstvene radove iz lingvističke stilistike i poetike, sintakse standardnoga hrvatskog jezika, povijesti hrvatskoga književnoga jezika, frazeologije, terminologije i dr. Dobitnica je, među ostalim, Oktobarske nagrade grada Novoga Sada 2006. i Goranova vijenca. Dobitnica je i Odličja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za iznimni doprinos u kulturi 2009.

Izvor: Hina