Pozovite » (+381) (0)24 535-533

dan hrvatske kulture u somboruUdruga građana Urbani Šokci organizirala je 23. studenog 2018., u okviru svog redovitog programa Dan hrvatske kulture u Somboru, Međunarodni okrugli stol O Šokcima je rič i glazbenu večer. U radu okruglog stola sudjelovali su znanstvenici, etnolozi, teoretičari glazbe iz Osijeka, Monoštora, Berega, Sombora i Mohača, a u glazbenom dijelu programa Kraljice Bodroga iz Monoštora i mješovita klapa Prvi komin Snježanin iz Zagreba.

Rič o Šokcima

Govorilo se o jeziku, o čuvanju tradicije i običaja kroz rad šokačkih udruga, Šokcima i glazbi, tzv. seoskim Šokcima u Mađarskoj i desetogodišnjici rada Udruge građana Urbani Šokci
„Svaki život se odražava na leksiku, izboru riječi, a slavonski dijalekt nalazi se uz velike rijeke Dravu i Dunav, uglavnom u seoskim sredinama. Pogrešno je misliti da je to siromašan rječnik, jer je vezan za seoske sredine. Dapače, taj rječnik jako je bogat, ali riječima koje odražavaju životne potrebe ljudi s tih prostora. Rječnik slavonskog dijalekta vezan je uz način života obitelji, poslove i u tom smislu je vrlo bogat i razgranat, a rječnici koji se u posljednje vrijeme objavljuju nastaju iz potrebe da se prikaže rječničko blago, da se sačuva bogatstvo određenoga mjesta”, kazala je prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić s Filozofskog fakulteta u Osijeku, koja je recenzirala nekoliko rječnika šokačkih govora. 
O govoru Šokaca u Baču govorila je doc. dr. sc. Silvija Ćurak koja je sa svojim studentima radila terensko istraživanje govora Šokaca na prostoru Bača. 
„Tradicijski leksik govori o tome kako su ljudi živjeli, čime su se bavili i iz te leksike može se sagledati život Šokaca u prošlosti. Međutim, tradicijski leksik izumire, a to smo vidjeli i u Baču. Ja sam taj leksik podijelila na četiri značenska polja. Prvo je zemlja, poljodjelski radovi i alat, drugo je hrana i piće, treće kuća i okućnica i četvrto obrt i ručni rad. Upravo za ova značenska polja dobili smo najviše podataka od naših kazivača“, kazala je dr. Ćurak.
„Seoski Šokci koji žive uz cestu koja povezuje Pečuh i Mohač bliski su bošnjačkoj skupini Hrvata koja je nastanjena u Pečuhu i okolnim selima. To se vidi po plesovima, pjesmama i nekim dijelovima nošnje. Utjecaj je to suživota, susretanja, preuzimanja dijelova nošnje. Sela su dalje od centara i danas su skoro opustjela. Nažalost, ni mađarska vlada ranije nije potpomagala opstanak Šokaca na tim prostorima. Politika je sada drugačija i postoje manjinske samouprave koje barem jednom organiziraju neku manifestaciju i jačaju međusobne veze šokačkih mjesta“, kazala je Milica Klaić Tarađija, novinarka iz Mohača.
Teoretičarka glazbe Milica Lerić iz Berega govorila je o Miki Ivoševu Kuzmi, poznatom glazbeniku iz Berega, a Sonja Periškić Pejak, etnologinja i pedagoginja iz Monoštora, o tome kako se kroz rad KUD-a Hrvata Bodrog čuvaju govor, nošnja i običaji.

Prvih deset godina

Drugi dio programa bio je prilika da se podsjeti na desetogodišnji rad Urbanih Šokaca i svima onima koji su pomogli rad Udruge dodijele zahvalnice.
Udruga građana Urbani Šokci za fokus svojega rada odabrala je trajno čuvanje tradicijskog naslijeđa, prije svega kroz pisanu riječ. 
„Fotografije, nosači zvuka, pisana riječ... načini su da se za budućnost sačuva naše naslijeđe. Tu smo mi našli prostor za rad naše udruge. I meni osobno to više leži. Polako sam počela istraživati našu povijest kroz priče ljudi iz moje generacije, starijih ljudi koji su živjeli povijest vremena koje je nama najbliže za pamćenje“, riječi su predsjednice Udruge Marije Šeremešić. 
A Udruga je, među ostalim, objavila knjigu pjesama Tajanstvenosti trag Stipana Bešlina. U njoj je 71 pjesma ovog rano preminulog pjesnika iz Monoštora, a dvadesetak njih su pjesme davno izgubljene zbirke Tamna cesta  i prvi put su objavljene. Tiskan je rječnik monoštorskog govora Bile riči, a više od polovine šokačkih riječi u tom rječniku više nije u uporabi. Udruga je objavila i dvije knjige o Monoštoru – Monoštor u povijesti 1 i 2 i Stare šokačke svatovske pisme iz Berega,  Monoštora, Sonte, Plavne i Bača koje su se pjevale prije 100 i više godina i snimljene su na nosaču zvuka. 
U suradnji s Gradskim muzejom Sombor organizirano je nekoliko tematskih međunarodnih izložbi kao što su izložbe starih vjenčanih fotografija, izložba tradicijske obuće i originalnih svečanih nošnji. U suradnji sa Šokačkom granom iz Osijeka Urbani Šokci iz Sombora bili su organizatori znanstvenog okruglog stola Urbani Šokci. Ovaj znanstveni skup okuplja profesore, književnike, etnologe studente, a svake godine odabire se nova tema kojoj je zajednička poveznica Šokadija. Svi radovi izlagani na tim međunarodnim okruglim stolovima koji su održavani u Somboru i Osijeku tiskani su u zborniku. UG Urbani Šokci više ne sudjeluje u tom projektu, ali zato već četiri godine u okviru Dana hrvatske kulture priređuje okrugli stol O Šokcima je rič.

Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)