Pozovite » (+381) (0)24 535-533

vojvođanski hrvati u ZG promocija knjigeU Hrvatskoj se od 2012. godine održava nacionalna manifestacija Noć knjige čiji je cilj potaknuti kulturu čitanja i uvažavanja knjige kao civilizacijskog i kulturnog dosega te dati poticaj razgovoru o statusu i važnosti knjige u suvremenom društvu. Povod za ovu manifestaciju su Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dan hrvatske knjige (22. travnja).
U program obilježavanja uključene su knjižnice, odgojno-obrazovne ustanove, ustanove u kulturi i znanosti, zatim nakladnici i knjižari, lokalne samouprave, udruge...

Ovogodišnja Noć knjige održana je 23. travnja 2019., a u bogatom programu, među ostalim, predstavljene su knjige i publikacije Hrvata iz Srbije. Naime, u okviru programa koji je ovom prigodom priredila Hrvatska matica iseljenika u Zagrebu održana je promocija knjige Vivisekcije književnosti: vojvođanske i ine teme hrvatske Tomislava Žigmanova, a u okviru izložbe časopisa hrvatskih manjina iz Srednje i Jugoistočne Europe, predstavljeni su časopisi iz naklade Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ iz Subotice. Također, u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu predstavljena je zavičajna monografija Moj Nenadić HKUD-a Vladimir Nazor iz Sombora, uz prigodnu izložbu o povijesti toga Društva.

Mjesto u matičnoj književnosti

O knjizi Tomislava Žigmanova Vivisekcije književnosti: vojvođanske i ine teme hrvatske, uz autora, u HMI-ju su govorili i zamjenik ravnatelja HMI-ja dr. Ivan Tepeš, recenzent prof. dr. sc. Vinko Brešić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Mirko Ćurić, predsjednik Ogranka Društva hrvatskih književnika slavonsko-baranjsko-srijemskog. Knjiga je tiskana u nakladi Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika Pula i Hrvatskog akademskog društva Subotica.
Na promociji je istaknuto kako je u susjedstvu Hrvatske, pa tako i u Srbiji, odnosno Vojvodini, nastajao i nastaje zanimljiv dio korpusa hrvatske književnosti. Pitanje kritičke i znanstvene recepcije ovih tekstova još je aktualnije za javnost u matičnoj Hrvatskoj i matičnoj literaturi, jer do njihova pozicioniranja unutar književnoga hrvatskoga korpusa bez takvih aktivnosti uopće ne može doći. Upravo zato je ova knjiga vrijedan napor i prilog kritičkom sagledavanju književnih djela i tako mogućem upućivanju na njihovo mjesto s obzirom na književnu produkciju na hrvatskome jeziku, kazao je na predstavljanju, među inim, zamjenik ravnatelja HMI-ja dr. Ivan Tepeš.
Kako je ocijenjeno, i o ovoj se zbirci Žigmanovljevih rasprava i kritika može govoriti kao o respektabilnoj monografiji koja na visokoj razini registrira i problematizira aktualne kulturne, u prvome redu književne teme vojvođanskih Hrvata te pridonosi kritičkome usustavljivanju nacionalne baštine. Vivisekcije su inače nagrađene Nagradom Julija Benešića za najbolju knjigu književnih kritika u 2018. godini.
Predstavljanju knjige su, među ostalim, nazočili predstavnici Ministarstva obrazovanja i znanosti Hrvatske, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Grada Zagreba, te HMI-ja.

Izložba časopisa

U okviru izložbe časopisa hrvatskih manjina, u HMI-ju su predstavljeni i časopisi iz naklade NIU Hrvatska riječ iz Subotice.
Kako su u Matici ocijenili, subotička Hrvatska riječ plijeni raznovrsnošću tematskih cjelina i grafičkom preglednošću. Ustanova postoji punih 17 godina, a najvažnije izdanje je spomenuti informativno-politički tjednik Hrvatska riječ s dosad objavljenih 836 brojeva na čijim je stranicama pisano o svim događanjima (kulturnim, političkim, društvenim, vjerskim, gospodarskim i sportskim) među Hrvatima u Srbiji, dok posebnu pozornost sustavno posvećuje praćenju ostvarivanja prava nacionalnih manjina i analizi njihova položaja kroz članke, intervjue, razgovore, reportaže i ostale tematske napise. Tjednik kroz objektivno, nepristrano i pravodobno informiranje o procesima i događanjima u hrvatskoj manjinskoj zajednici i njenim institucijama nastoji omogućiti da bude javni prostor za kontinuirani dijalog unutar same hrvatske zajednice.
Ustanova je dosad objavila više od 70 knjiga, a u sunakladništvu sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata izdaje i časopis za kulturu i umjetnost Nova riječ.
Među časopisima, osmišljenom uredničkom koncepcijom i bogatim sadržajem ističe se i tjednik Hrvata u Mađarskoj Hrvatski glasnik, a među tridesetak časopisa hrvatskih manjina Srednje i Jugoistočne Europe najstarije su Hrvatske novine, tjednik kojega već 109 godina objavljuje Hrvatsko štamparsko društvo iz Željeznog u Austriji. Naraštaji čitatelja koji danas žive od Gradišća do zapadne Mađarske i oko Bratislave doživljavaju ga kao važan društveni komunikacijski medij. Pridružuje im se i Tjednik Gradišćanskih Hrvatov, koji izlazi pod geslom Sloga je moć, a koji se može smatrati kulturnim dobrom gradišćanskih Hrvata i hrvatskoga naroda uopće.

Moj Nenadić u knjižnici HAZU-avojvođanski hrvati u ZG promocija knjige 2

U sklopu manifestacije Noć knjige, u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, predstavljena je zavičajna monografija Moj Nenadić, koja je prošle godine objavljena u nakladi HKUD-a Vladimir Nazor iz Sombora. O knjizi su govorili akademici, autori, kao i predstavnici Grada Sombora.
„Ovom monografijom članovi HKUD-a Vladimir Nazor, mještani Nenadića žele budućim generacijama prenijeti ono što su oni čuvali stoljećima – kulturu, nošnju, običaje, obrazovanje, tradiciju i na kraju krajeva hrvatski identitet. Zahvaljujemo autorima što su ispričali u ovoj knjizi priču svog života i čestitamo im na ovom projektu“, kazao je na početku promocije potpredsjednik HAZU-a, akademik Frano Parać.
Iz pera salašara

„Kada govorimo o ovakvoj knjizi, takozvanoj lokalnoj, uvijek se sjetim dragog prijatelja Ante Sekulića, koji je rekao da se mora istraživati i pisati i to moraju raditi ljudi iz tog kraja, jer će se inače zaboraviti da smo na tim prostorima nekada bili. On je to doista i stručno radio i vjerujem da je na tom tragu i ova knjiga koja po meni ima osobitu vrijednost, jer su na njoj radili zaljubljenici u salaše, jer su javnosti prezentirali građu koje sigurno nema u arhivima i muzejima. Ta građa koja je sada objavljena, da nije objavljena, uskoro bi bila zaboravljena. Ovo je veći spomenik od svih spomenika koji ste mogli podići svojim ljudima koji su tu živjeli“, kazao je akademik Dragutin Feletar.
Predsjednik HKUD-a Vladimir Nazor Mata Matarić upoznao je prisutne na promociji s poviješću toga Društva, a osvrnuo se i na promoviranu monografiju.
„Cilj ove knjige je da ne ostane spomenar autora već da je prisvoje svi koji je pročitaju, a prepoznaju sebe, svoje susjede, rođake, pretke u opisanim štivima. Mnoštvo fotografija dokumentirano potvrđuje tekstualni dio. Neka se o ovoj prvoj knjizi o somborskim salašima napisanoj od njenih žitelja priča, neka se hvali i kritizira ali neka se i priprema drugo izdanje, jer život na salašima Nenadić teče dalje s novim naraštajem“, kazao je Matarić.

Potpora Grada Sombora

Tiskanje knjige Moj Nenadić financijski je pomogao i Grad Sombor, a na promociji je govorila i gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović.
„Svjesni činjenice da je Sombor jedna bogata sredina upravo zato što je multikulturalna, multinacionalna i multikonfesionalna, to naše bogatstvo potrebno je na određeni način materijalizirati. Ta materijalizacija na najbolji način prikazana je kroz knjigu Moj Nenadić u kojoj se jasno vidi identitet grada Sombora, identitet života na salašima, kojih i danas ima nekoliko desetaka na teritoriju grada, koji danas žive jednim drugačijim životom nego tada, a to upravo kroz ovu knjigu uspijevamo saznati“, istaknula je Golubović.
Prema njenim riječima, ova knjiga jedan je od načina da se afirmira hrvatska nacionalna zajednica da sačuva svoj identitet u pisanom tragu.
„Otuda se iskreno nadam da će ovo biti i zalog za budućnost nekim novim mladim generacijama koje će sačuvati svoju kulturu, tradiciju i povijest. Zbog toga ovo ocjenjujem kao prvi, ali sigurno ne i jedini ovakav pothvat HKUD-a Vladimir Nazor, ali i ostalih društava na teritoriju grada i nadam se da će ovo biti primjer dobre prakse koju će svi slijediti“, rekla je gradonačelnica.

Doprinos nacionalnom identitetu

„Po čemu je ova knjiga osobita? Za razliku od velikih monografija gdje su autori uglavnom znanstvenici, ovdje je riječ o inicijativi samih mještana Nenadića koji su napisali knjigu o svom i životu svojih predaka. Drugi važan moment je to što su oni dali vlastiti doprinos svom nacionalnom identitetu. Salaši Nenadić bili su uporište Hrvatske seljačke stranke i Stjepan Radić se jedno razdoblje skrivao u Nenadiću“, kazao je jedan od autora doc. dr. sc. Mario Bara.
Predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović je ocijenio kako je monografija Moj Nenadić posebno vrijedno djelo, jer u vremenu asimilacije, migracija, prestanka funkcioniranja nekadašnjih zajednica nestaje i baština.
„Zahvaljujući ovoj knjizi ona ostaje kao trajni spomenik, podsjetnik onima koji tu još žive, a onima koji žele proučavati kulturnu baštinu Hrvata u Bačkoj ovo je bogati izvor građe“, kazao je Vidmarović.
„Od tisuća i tisuća hrvatskih knjiga koje su tiskane i koje su nesporno važne za predstavljanje u Noći knjige u knjižnici HAZU-a odabrana je baš ova knjiga, kao dokaz vrijednosti, marljivosti, istrajnosti čudesne zajednice koja je obrađivala zemlju, njegovala stoku, borila se sa sirotinjom, ali znala razgovarati i s najuzvišenijima, znala proći najstrašnije političke nevolje, ratove“, kazao je Stjepan Sučić.
Na koncu promocije govorio je otac Mato Miloš, karmelićanin, koji je također jedan o autora u monografiji Moj Nenadić. On je govorio o proslavi stote obljetnice Karmelićanskog samostana u Somboru 2005. godine, kada je svečani objed organiziran baš na salašima Nenadić.
Osim promocije monografije Moj Nenadić u knjižnici HAZU-a priređena je i izložba koja kroz dokumente, fotografije, knjige, priznanja, predmete i dijelove nošnje i svakidašnjeg ruha predstavlja povijest HKUD-a Vladimir Nazor i svjedoči o tradiciji Hrvata u Somboru i okolici. Izložba koja je postavljenja u nekoliko prostorija bit će u knjižnici HAZU-a otvorena do kraja kolovoza.

Izvor: Hrvatska riječ (Diana Šimurina-Šoufek, Zlata Vasiljević)