Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Materinji jezik, rodni ili prvi jezik, kako se najčešće označava prvi jezik koji neka osoba nauči u obitelji, važan je za očuvanje nacionalnog identiteta. U višejezičnim sredinama, u kojima žive Hrvati u Srbiji, napose je važno njegovati svoj materinji jezik, svoj materinji govor. Ne zaboravimo da su Hrvati šezdesetak godina bez obrazovanja na svom materinjem jeziku te su skloni asimilaciji više od drugih nacionalnih zajednica s kojima žive. Važno je naglasiti kako smo upravo preko svog jezika pripadnici svog matičnog naroda - hrvatskoga, ali se moramo truditi njegovati svoj regionalni ili subetnički govor, jer je književni jezik, zbog nepostojanja vlastitih obrazovnih institucija, premalo u aktivnoj uporabi.

Bez očuvanja svoga materinjeg jezika ubrzano se gubi i nacionalni identitet. Jezik nas identificira i kao osobe i kao pripadnike određene nacionalne zajednice. Stoga je pravo na školovanje na materinjem jeziku jedno od esencijalnih ljudskih prava za ukupni obrazovni i intelektualni razvoj djeteta.

Život u višejezičnim sredinama je veliko bogatstvo jer se narodi u svom prožimanju, jezičnom i kulturnom, bolje poznaju i kvalitetnije komuniciraju. To se napose ističe u onim sredinama u kojima pojedinci govore dva ili više jezika, svjesni da im je potreban i jezik većinskog naroda i vlastiti na kojem se razmišlja i stvara. Vojvodina se može pohvaliti jezicima u službenoj uporabi, srpskim, mađarskim, hrvatskim, rumunjskim, slovačkim, rusinskim, ukrajinskim i drugim, a koji su ujedno i materinji jezici naroda koji ovdje žive. Premalo se ovaj dan obilježava u javnosti, napose u manjim gradovima i mjestima gdje žive pripadnici manjinskih nacionalnih zajednica i u školama. Važno je ovu jezičnu raznolikost približiti djeci koja vrlo lako prihvaćaju druge i kasnije i sami svjedoče ljepotu različitosti.

unesco

Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima je 1999. godine donijela odluku da se 21. veljača proglasi Svjetskim danom materinjeg jezika. Tada je Generalna konferencija, kao najviši organ UNESCO-a, istaknula presudni značaj uloge materinjeg jezika u razvoju komunikacijskih vještina i oblikovanju i formiranju svijesti, pojmova i kreativnosti, kao i da je materinji jezik glavni pokretač u stvaranju kulturnog identiteta ličnosti.

Po izvješću UNESCO-a mjesečno se u prosjeku ugase po dva jezika u svijetu gdje se još uvijek govori oko šest tisuća jezika. Zanimljivo je da 95 posto postojećih jezika u cijelom svijetu rabi samo četiri posto svjetske populacije. Dominacija tzv. velikih jezika i proces anglizacije, kao i zamjena autentičnog duhovnog i kulturnog nasljeđa standardiziranom međunarodnom kulturom, ne ugrožavaju samo pojedine narode, već i cjelokupnu suvremenu civilizaciju.

Tekst: Katarina Čeliković