Pozovite » (+381) (0)24 535-533

fbKao što je bio slučaj i s našim popisom od prije 15 godina, i danas najveći broj internetskih stranica (i na hrvatskome jeziku) postoji unutar Katoličke crkve u Srbiji – s Radio Marijom i Zvonikom ukupno ih je 29. Katolička crkva najrazvijenija je institucija s najširom mrežom organiziranoga djelovanja koja je izravno navezana na Hrvate u Srbiji, pa je ovdje registriramo, jer se sukladno svojoj misiji i nauku, obraća na različite načine pastvi kojoj je povjerena misija – katolicima hrvatske narodnosti, a među njima su i internetske stranice! Naravno, vizualni izgled stranica, vrsta i aktualnost sadržaja, količina podataka, (narav) jezik(a) objave, uređivačke politike i informativnost unutar njih posve su različiti.

Najveći broj informacija i činjenica o Katoličkoj crkvi u Srbiji imaju, razumljivo, stranice većih organizacijskih cjelina Crkve, to jest biskupijske internetske stranice: (mađarsko-englesko-hrvatska uz dio na latinskome) Subotičke: www.suboticka-biskupija.info, (hrvatsko-engleske) Srijemske: www.srijemskabiskupija.rs, (mađarsko-hrvatsko-srpske) Zrenjaninske: www.catholic-zr.org.rs i (englesko-srpsko-hrvatske) Beogradske nadbiskupije: www.kc.org.rs. Stranica s najmanje sadržaja jest ona Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda: www.ceicem.org, no nije aktivna od 2008. Ono što nekako prvo pada u oči jest činjenica da svaka (nad)biskupija u Srbiji ima vlastito rješenje adrese svoje internetske stranice, pa se stječe dojam kao da nisu iz iste države. Istu praksu, naime, nismo zabilježili u drugim državama. Vjerojatno su bile pravljene bez ikakvog usuglašenog strateškog pristupa ne samo po ovome pitanju. Tomu govore u prilog, čini se, i jezici objave – nije uvijek jasno zašto se neka informacija ili sadržaj objavljuje na nekom jeziku a na nekom ne, pri čemu je hrvatski – u Zrenjaninskoj i Beogradskoj visoko podzastupljen.

Internetske stranice (nad)biskupija

No, sve su one u tehničkom smislu zahtjevne i veoma bogate sadržajima, a vizualno-grafički se u pozitivnom izdvajaju stranice Beogradske nadbiskupije i Srijemske biskupije. Sve posjeduju tražilice, to jest pretražive su, što onda olakšava njihovo korištenje. S druge strane, kao što smo već napomenuli, postoje posve različiti pristupi kada je riječ o jeziku objave sadržaja – o dosljednoj objavi svih sadržaja i na hrvatskom, kada je riječ o Srijemskoj i Subotičkoj biskupiji, do samo dijela sadržaja, i to onog koji se odnosi na povijest kod Zrenjaninske, na hrvatskome, pa do prevage objava sadržaja na srpskom jeziku, kao što je slučaj s internetskom stranicom Beogradske nadbiskupije.
Ovo nam se činilo važno spomenuti, jer najveći broj katolika rimskog obreda Slavena na teritoriju Srbije, a napose u Vojvodini, jesu upravo Hrvati. Naravno, ovim se ne osporava pravo i potreba da se komunikacija Katoličke crkve odvija i na srpskom jeziku ne samo iz ekumenskih perspektiva, budući da se tako javnosti doznačavaju sadržaji na jeziku većine u državi, no valjalo bi, čini se, isto tako voditi računa da se vjerujući puk opslužuje na internetskim stranicama i na njihovom materinjem jeziku. Pri tomu, spomenut ćemo kao kuriozitet da po broju vjernika Hrvata najveća biskupija u Srbiji, ona Subotička, nema aktivnu internetsku stranicu – više od šest godina je bez novih informacija, veliki broj podataka nije ažuriran, a i dalje kao jedan od njezinih urednika stoji ime osobe koja slovi za prvog meštra masonske lože Orijent Hrvatska (sic!).
Načelno promatrano, svaka od četiri navedene internetske stranice ima sličnu strukturu i vrstu sadržaja – informacije koje se ne mijenjaju – one iz povijesti (nad)biskupije, biografije (nad)biskupa, osnovne činjenice o svakoj župi, povijesti župnih i filijalnih crkava, župnicima, o prisutnosti muških i ženskih redova na teritoriju biskupije i njihovom sadašnjem djelovanju, crkvenih ustanova, medija… od kojih su one, kao što smo rekli, u većem ili manjem omjeru (i) na hrvatskom jeziku. U svezi s tim, konstatirat ćemo kako je, s obzirom na ovu vrstu sadržaja, njihovo postojanje u virtualnome svijetu dragocjeno i prava je šteta što se više i češće ne koriste kao izvor u prostorima javnosti hrvatske zajednice.
Osim internetske stranice Subotičke biskupije koja, kao što smo istaknuli, nije „živa“, svaka od biskupijskih ima i određenu aktualnu informativnu dinamiku najava i vijesti o događajima, no osim Srijemske, preostale dvije svoje najave događaja i vijesti objavljuju pretežito na srpskom jeziku, napose one koje sami proizvode. Još ćemo reći kako je broj vijesti ne samo na hrvatskome o događajima iz mjesne Crkve koje se objavljuju na internetskim stranicama (nad)biskupija relativno mali, a informacije iz opće Crkve preuzimaju se s katoličkih internetskih stranica na hrvatskom jeziku iz Hrvatske i Vatikana, a veoma rijetko iz Bosne i Hercegovine. Na svima je relativno malo pastoralnog ili drugih sadržaja teološkog procedea.

Internetske stranice Katoličke crkve u Srijemu na hrvatskome

Osim župe sv. Petra u Beogradu, koju vode svećenici Družbe Isusove hrvatske provincije, ni jedna župa Katoličke crkve u tzv. užoj Srbiji i u Banatu nemaju vlastitu internetsku stranicu na hrvatskom jeziku. To jest, velika većina ih uopće i nema! Stranica www.svetipetar.com je relativno bogata sadržajima, od kojih je daleko veći broj onih koji su trajni (redoslijed bogoslužja i druge redovite pastoralne aktivnosti u župi te sadržaji nabožnog i teološkog sadržaja), a neznatan broj je najava i informacija o događajima, no cijeli sadržaj je na hrvatskom.
Ukoliko nema sadržaja na srpskom, za internetske stranice Katoličke crkve u Srijemu vrijedi da su jednojezične. Od tridesetak župa u Srijemskoj biskupiji registrirano je četiri župne internetske stranice: župa u Rumi www.kacruma.weebly.com, u Novom Slankamenu www.zupasvetogmihovila.weebly.com, u Surčinu www.zupasurcin.com, dok tri župe – u Čereviću, Beočinu i Srijemskoj Kamenici imaju zajedničku stranicu www.zupe-cerevic-beocin-srkamenica.dx.am. Za sve vrijedi da, osim začudnih domena svojih adresa, jednostavnih tehničkih i vizualnih rješenja, sadrže korisne informacije iz povijesti župa i mjesne Katoličke crkve, a premalo je sadržaja vezanih uz teološke teme. Nekoliko godina ni jedna od njih nema objavljenih novih informacija.
Dva marijanska svetišta u Srijemu, što je za pohvalu, imaju svoje internetske stranice: ono u Moroviću www.svetistemorovic.weebly.com i ono u Tekijama kraj Petrovaradina www.tekije.com. Obje su jednostavnih rješenja, sadrže osnovne informacije o povijesti svetišta, a mali broj je informacija o događajima, koji se vrlo rijetko objavljuju (nema, na primjer, godišnjeg programa događaja na svetištu).
Jedina „redovnička“ internetska stranica u Srijemu jest ona franjevačkog samostana u Zemunu: www.franjevci-zemun.com – ona je bila prva koja je uopće postojala u Srbiji: od 1997.! I danas je relativno bogata sadržajima o aktivnostima franjevaca i vjernika, a informativnu vrijednost stranice povećava redovito objavljivanje Tjednog listića, što nismo zabilježili ni na jednoj internetskoj stranici. Kao neku vrstu kurioziteta ovdje ćemo, u kontekstu redovništva, navesti da ni jedna ženska redovnička samostanska zajednica, ne samo u Bačkoj, nema svoju internetsku stranicu na hrvatskome.
I biskupijska ustanova – Caritas Srijemske biskupije ima svoju internetsku stranicu: www.caritas-srem.rs. Najveći broj sadržaja, koji je nevelik – osim o ustanovi, donacijama, projektima, volonterima i onih koji se odnose na aktivnosti, objavljen je na srpskom jeziku. Takva je i adresa domene!

Internetske stranice Katoličke crkve u Bačkoj na hrvatskome

I Caritas Subotičke biskupije ima svoju internetsku stranicu – www.caritas-su.org.rs, ona je četverojezična – hrvatsko-mađarsko-englesko-njemačka. Veoma mali je broj informacija objavljen o ustanovi i realiziranim projektima, a posljednja objavljena vijest je iz 2016. godine! O otvorenju pekare u zgradi Subotičke matice, najvažnije katoličko-hrvatske ustanove između dva svjetska rata, nema ni riječi.
Tri muška redovnička samostana – dva franjevačka (u Subotici i Novom Sadu) i onaj karmelićana (u Somboru) – imaju svoje internetske stranice: hrvatsko-mađarska www.franjevcisubotica.rs, hrvatsko-mađarsko-engleska www.ofmns.org.rs, te samo na hrvatskom www.sombor.karmel.hr, koja je i najbogatija sadržajima. Stranica franjevaca u Subotici informativno je najbogatija i kada je riječ o najavi događaja i kada je riječ o izvješćima s istih, i u tom smislu se može reći da ona jedino ostvaruje i svoju informativnu svrhu: omogućuje svakom vjerniku da može planirati svoje vrijeme glede mogućeg sudjelovanja na bogosluženjima i drugim vjerskim događajima te da bude informiran o istome.
Četiri župe Katoličke crkve u Subotici imaju svoje internetske stranice i na hrvatskom jeziku: hrvatsko-mađarska sv. Terezije Avilske www.suboticka-katedrala.info i sv. Jurja www.sgeorgius.org, a samo na hrvatskome sv. Roka www.zupasvroksubotica.com i Isusovog Uskrsnuća www.uskrsnuce.blog.rs. Lijepih su grafičkih rješenja, informativno su sve bogate sadržajima i sve imaju značajan broj informacija i o aktualnim vjerskim događajima, što o najavama, što o izvješćima s istih. No, izostaju informacije o drugim, veoma važnim događajima koji su neposredno vezani za župu – recimo, na stranici subotičke katedrale nema nikakvih informacija o tijeku i posljedicama obnove.
Jedina seoska hrvatska katolička župa izvan Subotice koja ima internetsku stranicu jeste ona u Monoštoru – www.zupamonostor.rs s relativno malim brojem informacija o povijesti župe, zavjetnom danu, Festivalu marijanskog pučkog pivanja. Aktualnosti stranice pridonosi učestala objava ne samo informativnih sadržaja nego i onih vezanih uz pastoral. Slično vrijedi i za dvije župe iz Sombora: www.zupapresvetogtrojstvasombor.com i www.zupa-svkriz.com.
Još dvije župe imaju svoje stranice: na hrvatsko-mađarskom ona na Paliću www.palicplebania.org.rs s najvećim brojem sadržaja na hrvatskome, te u Bačkoj Palanci www.rimkatbp.com s malom zajednicom Hrvata katolika, što onda za posljedicu ima i mali broj sadržaja na hrvatskome na stranici.
Broj hrvatskih župa ili onih s pretežitim ili velikim brojem Hrvata katolika u Bačkoj koje nemaju internetske stranice je relativno velik: Aleksandrovo, Novi grad/Kertvaroš, Zorka, Tavankut, Mala Bosna, Žednik, Đurđin, Bikovo, Bajmak, Lemeš, Bereg, Sonta, Vajska, Plavna, Bač, Apatin i Novi Sad.

Izvor: Hrvatska riječ (Tomislav Žigmanov)