Pozovite » (+381) (0)24 535-533

markaVrlo brzo po „pronalasku“ poštanske marke (2. svibnja 1840. godine u Engleskoj) filatelija je postala sakupljačka strast. Krenulo je sa sakupljanjem maraka, trgovcima, časopisima, klaserima, katalozima. Na našem teritoriju prvi pomen filatelije je iz 1870. u Dubrovniku kao „Circolo filatelico di Ragusa“, ali je vjerovatno po smrti osnivača prestalo djelovati. Tek 1890. postoje podaci o osnutku Societa Philatelia u Zagrebu. Hrvatsko filatelističko društvo osnovano je 1. lipnja 1896. godine. 
U takovom ozračju pojavila se klica filatelije (sakupljanje maraka) i u Subotici koju su donijeli prvi visokoškolarci iz europskih gradova sa studija. Ta klica se razvila najvjerovatnije i kod njihovih roditelja koji su pristupili, kao deveta podružnica, Hrvatskom filatelističkom društvu u Zagrebu (Sarajevo, Tuzla, Zemun, Osijek, Brod na Savi, Sisak, Mostar, Vinkovci i konačno Subotica).
Završetak I. svjetskog rata, osnutak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca kao i gospodarski i povijesni događaji utjecali su na petnaest subotičkih sakupljača da osnuju Društvo 8. listopada 1920. godine.

Filatelističko društvo Bačka

Subotički filatelisti svoje društvo nazvali su Filatelističko društvo Bačka i takva Pravila podnijeli su Magistratu, tj. velikom kapetanu grada. Ministarstvo unutarnjih djela Kraljevine SHS je prihvatilo Pravila tek 9. travnja 1921. godine. U tadašnjem tisku pojavio se samo jedan kratak poziv u Nevenu od 17. travnja za sastanak u restoranu National na izbor nove uprave. Kako je u novim Pravilima bila određena djelatnost na polju obrazovanja i organiziranja društva, stalo se na stanovište da je potrebno izdavati neki stručni časopis koji je publiciran već početkom svibnja 1921. O ovom stručnom časopisu prvi podatak potječe tek iz Bácsmegyei Naplóa od 26. siječnja 1936. povodom proslave 15 godina postojanja. 
U prvo vrijeme je bilo dosta stagniranja, ali agilnošću Lea Weisa i Mirka Armsteina okupio se mladi kadar sakupljača, a pogotovo djelovanjem i pisanjem Ladislava Fišera u Bácsmegyei Naplóu došlo je do velike aktivnosti u Filatelističkom društvu. Nekoliko izložbi, filatelističkih manifestacija i burzi podiglo je ugled filatelije u Subotici i šire. Takvim radom Subotica je zaslužila da se rujna 1936. g održi IV. kongres Jugoslavenskog filatelističkog saveza u Subotici. Ovom kongresu i proslavi 15 godina od osnutka, te filatelističkoj izložbi velikih razmjera pod pokroviteljstvom kraljevića Andreja Karađorđevića, te bana Dunavske banovine Svetislava Rajića prisustvovali su ministar prometa Mehmed Spaho i generalni ravnatelj Jugoslavenskih željeznica Naumović te izaslanik ministra Pošte, rukovodilac novosadske Pošte Gustović sa svojim suradnicima. Sličnog karaktera je bila i Privredna nedjelja i filatelistička izložba 1938. godine, koja je održana u prostorijama Udružene banke (današnja Žuta kuća).
Ratne i poratne godine

Ratne prilike i okupacija zemlje nisu bile prepreka za pojedine filateliste koji su imali sreću da ne odu u rat. Stevan Dobo je od 1. prosinca 1941. godine do 1. prosinca 1942. izdavao redovito, tijekom 13 mjeseci stručni filatelisički časopis Bélyeghíradó (Filatelistički glasnik). Istovremeno je držao i filatelističku radnju u zgradi današnje Gradske knjižnice u Ulici cara Dušana 2. Tijekom 1942. godine trojica subotičkih filatelista dr. Sima Mučalov, Vladimir Márkus i Mihály Schiller su sudjelovali na filatelističkoj izložbi KISTEXT u Budimpešti. Dr. Mučalov i Schiller su nagrađeni brončanim medaljama za svoje izloške.
Završetak II. svjetskog rata je bio isto tako uspješan na polju propagiranja filatelije. Oslobođenje Subotice i radost da se bliži kraj rata rezultirao je da grupa sakupljača maraka obilježi ovaj datum. Vezom i trudom dr. Andrije Šarčevića pribavljena je od Pošte izvjesna količina nerabljenih maraka i grupa ljudi: Stevan Dobo, Ladislav Fišer, Ljudevit Vujković Lamić st., Stipan Stipić s nekolicinom tiskara iz Gradske tiskare izvršili su na mađarskoj marci od 1 filera pretisak „Subotica je slobodna 11. X. 1944. + pengova“.     
Velikom „brigom“ žbirova, ili denuncijanata, upala je policija u tiskaru i zaplijenila cijelu tiražu pretiskanih maraka, a svega 5-6 primjeraka koji su ostali u tiskarskom stroju je sačuvano. 
Poslijeratno vrijeme nije ukinulo rad Filatelističkog društva i došlo se na ideju da se tiska okružnica – pilot broj Filatelističkog društva Bačka za okupljanje i rad u društvu. Pokrenut je ovom prilikom stručni časopis Filatelistički pregled koji je kasnije promijenio naziv u Filatelistički glasnik i izlazio je redovito od ožujka 1946. do svibnja 1949. godine, najčešće na 16 strana, ali nažalost u nepoznatoj tiraži. Ovaj stručni časopis je bio jedini u novostvorenoj državi, osim Filatelije, koja je izlazila u Zagrebu. Tek u rujnu 1949. godine osnutkom Saveza filatelista Srbije i Jugoslavije počeo je izlaziti časopis Filatelista, koji izlazi i danas, ali samo povremeno.
Filatelističko društvo u Subotici tijekom svog postojanja vodilo je brigu za obilježavanje značajnih datuma iz povijesti grada i države, tekovina revolucije te značajnim godišnjicama obilježavajući ove datume izdavanjem prigodnih omotnica i žigova koji su korišteni na Pošti 1. Tako je izdano oko pedesetak raznih omotnica kao i 127 raznih prigodnih žigova. Omotnice i žigove najčešće je ilustrirao i osmislio Gustav Matković Gušto na prijateljskoj osnovi kao veliki štovatelj lijepih šarenih papirića koje se zovu marka. Tijekom cijelog perioda održano je niz filatelističkih izložbi i smotri maraka. Subotički filatelisti bili su poznati i u inozemstvu, jer su Julije Korhec, Oskar Watz, dr. Andrija Šarčević, Petar i Nada Šarčević, Klara Lendvai, Ljudevit Vujković Lamić st. i Ljudevit Vujković Lamić ml. svojim sudjelovanjem na inozemnim izložbama predstavljali naš grad i zemlju i osvajali velika priznanja i medalje na tim izložbama. 

Subotica na poštanskim markama

Subotica prije rata nije bila interesantna i nije niti jednom predstavljena na poštanskim markama. Samo su taksene marke tiskane na lokalnom nivou 1923. i u nekoliko propagandnih izdanja. Poslije II. svjetskog rata su u dva navrata tiskane taksene marke 1952. i 1955. godine s motivima iz Subotice. Prva marka s motivom iz Subotice tiskana je 28. 11. 1971. i to je ikona s ikonostasa iz crkve sv. mučenika Dimitrija u Aleksandrovu, tiskana je na marci u seriji Umjetnost na tlu Jugoslavije. U sljedećim godinama tiskane su marke na kojima je prikazan Palić, slika Žeteoci Vesne Paunković za Radost Europe, vitraž Gradske kuće, 100 godina telefonske veze Subotica – Novi Sad – Zrenjanin, avion Ivana Sarića, četiri životinje iz ZOO vrta na Paliću, čaplja s Ludaškog jezera, bunjevačka nošnja, Danilo Kiš, 100 godina od prvog leta Ivana Sarića, sjenica u seriji Gradske ptice, 100 godina Dužijance, 100 godina od izgradnje Gradske kuće, ponovo za 50 godina od održavanja manifestacije Radost Europe su izabrani crteži djece iz Subotice Rite Kavai ( 8 g., OŠ J.J. Zmaj) i Noela Sarića (7 g., OŠ Széchényi István, Kelebija) te na kraju ponovo Gradska kuća, odnosno marka tiskana povodom obnove Sinagoge.

Izvor: Hrvatska riječ ( LJ. V. L.)