Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Gupcev bal2013-1Vrijeme je poklada i dani kada se ljudi vole zabavljati i veseliti, stariji ljudi vole pričati kako je to kadgod bilo, a mladima ostaje da tu prošlost zamišljaju. Jednu pokladnu večer u veselju s najdražim prijateljima proveli su i članovi Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva „Matija Gubec“ 9. veljače 2013. godine, na V. Gupčevom balu. Prilika je to da se okupe i zajedno provesele svi oni koji tijekom godine rade na realizaciji brojnih projekata te da se rezimira sve ono što je u prethodnoj godini postignuto, ali i da se stekne pozitivna energija za ono što dolazi u novoj godini.

Gupčev bal se organizira povodom dana Seljačke bune, a koju je predvodio Matija Gubec u Stubičkom kraju 9. veljače 1573. godine. Taj dan i lokalna osnovna škola „Matija Gubec“ obilježava kao dan škole.

Gupcev bal2013-2Bal je otvorio predsjednik društva Ladislav Suknović pozdravivši prisutne uzvanike: konzulicu Generalnog konzulata R. Hrvatske u Subotici Vesnu Njikoš Pečkaj, predstavnika Zagrebačke županije, pročelnika Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu Vjerana Štublina, predstavnicu Hrvatske matice iseljenika Mariju Hećimović, ravnateljicu mjesne osnovne škole Stanislavu Stantić Prćić, predstavnike Hrvatskog nacionalnog vijeća Darka Sarića Lukendića i Anđelu Horvat, predsjednika Subotičke podružnice DSHV-a Martina Bačića, menadžericu kulturnih aktivnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarinu Čeliković, predsjednicu  Hrvatske čitaonice Bernadicu Ivanković, župnika Franju Ivankovića te predstavnika mjesne vlasti Tomu Vojnić Mijatova.

Dva tamburaška sastava, „Klasovi“  i  „Biseri“, pridonijeli su veseloj atmosferi večeri, a publiku su razveselili natjecateljski plesni parovi koji su od gledatelja i svojih navijača izmamili ovacije i veliki pljesak. Svi su oni nagrađeni, no osobite su simpatije povjerenstva dobili Katarina Čeliković iz Subotice i Ivica Stantić iz Tavankuta.

Gupcev bal2013Ugodan provod trajao je do jutarnjih sati, zahvaljujući ekipi koja već nekoliko godina s uspjehom nosi teret organizacije, a koju predvode Sanda Benčik, Kristina Križan, Dalibor Križan, Kristina Kovačić, Ivana Buljovčić i Daniel Križan. Oko njih su se okupljali brojni suradnici, a osobito i sponzori koji su osigurali i lijepe tombole.

Svoje dojmove s nama je podijelila i Marija Hećimović, predstavnica Hrvatske matice iseljenika: „Pošto potječem iz Tavankuta drago mi je da se već tradicionalno pet puta organizira bal. Zadovoljna sam odzivom broja ljudi koji se zanimaju za Gupčev bal. Pošto sam ja na svih pet balova bila mogu slobodno reći da se uvijek lijepo osjećam, jer je veselo. Osobito mi je drago što se ta mladež organizira i samoinicijativno svake godine osmisli novine koje goste uvijek oduševe, a kao predstavnik institucije iz Hrvatske koja ima dugogodišnju suradnju s Hrvatima u Vojvodini, svakako smatram kako je ovo jedan od načina da se naša zajednica drži na okupu. Poručila bih mladoj ekipi da i dalje slijedi svog jednako mladog predsjednika te da budu i dalje inovativni. S nestrpljenjem očekujem idući Gupčev bal.“

Jedna od organizatora Sanda Benčik rekla je da je aktivna u organizaciji svih dosadašnjih balova, te umor koji nastane tijekom rada nestane prilikom susreta sa svim dragim ljudima, pa nakon toga ne manjka želje da se sve ponovi i sljedeće godine.

Tekst i fotografije: Ivica Dulić

Tamburasko prelo2013-1Objekt Križevačkog trgovačkog centra u Subotici ugostio je u navečer 2. veljače 2013. sudionike prvog Velikog tamburaškog prela. Nekoliko stotina okupljenih ljubitelja tamburaške pjesme zabavljali su TS „Ringišpil“ iz Vinkovaca te domaći TS „Klasovi“ i Ansambl „Hajo“ iz Subotice. Bile su angažirane i cure iz udruge, ali su one u nošnjama dočekivale goste i uljepšavale prelo.

Pozdravljajući okupljene u ime organizatora – Hrvatske glazbene udruge „Festival bunjevačkih pisama“ – primarijus dr. Marko Sente istaknuo je kako je do realizacije ovog prela došlo na inicijativu i zalaganjem Tomislava Kujundžića, Vlatka Vojnića Purčara te Mire i Vojislava Temunovića.

„S obzirom da večeras neće biti konferanse, najavio bih vam program. Neće biti izbora najljepše prelje jer računamo da je svatko doveo svoju najljepšu prelju. Neće biti niti izbora najljepše preljske pjesme, jer je tako odlučio Upravni odbor kada su saznali da se i ja spremam pisati preljsku pismu. Neće biti ni klasične tombole, jer su vam ulaznice već numerirane pa će se temeljem njih dijeliti darovi koji su uračunati u cijenu. No, bit će krumpirače i kiselog kupusa, a fanki kako ispadnu vidjet ćemo u ponoć. Konobari su tu da vam donose piće, a njihova zadaća je da vam ne pomognu da se napijete“, rekao je dr. Sente.

Tamburasko prelo2013-2Prvo po redu Tamburaško prelo bio je ugodan doživljaj u kojem su sudionici imali prigodu opušteno se družiti. Kako su organizatori i najavili, cilj je bio stvoriti dobru preljsku atmosferu, a to im je očito i uspjelo. Grgo Kujundžić je Tamburaško prelo posjetio sa suprugom i najbližim prijateljima.

„Bio sam sudionik obiteljskih prela. Zatim sam bio sudionik prvog Velikog prela održanog u Narodnom kazalištu 1969. godine. Nakon toga sam bio sudionik prela koje je proisteklo iz organiziranja Dužijance i iz čega je proisteklo osnivanje HKC-a ‘Bunjevačko kolo’, kao i prela koje je 1971. godine održano u Dvorani sportova. Ratnih godina je bilo opasno, ali smo organizirali prelo u ‘Bunjevačkom kolu’. Bojali smo se neće li neki ljudi doći i napraviti neugodnosti. Oni koji su tada bili protivnici tadašnjeg organiziranja sada su sudionici na raznim prelima kojih ove godine čini mi se samo u Subotici ima osam. Dobro smo posijali to sjeme, dobro se umnožilo. Naša su prela – prela dobrote, kulture i veselja, i raduje me da ih mladež prati.“

Branislav Borović je također došao na prelo kako bi se proveselio s najbližima: „Volim posjećivati prela, prije svega smatram važnim očuvanje tako lijepog običaja. Ljudi dobre volje se okupe i provedu se, vide se. Imam dobro društvo s kojim dolazim i smatram se dijelom ove cjeline.“

Tamburasko prelo2013-3Kako je večer odmicala, glazba, ples i raspoloženje uzeli su maha, a kulminacija je bila podjela nagrada s tombole. Treću nagradu – umjetničku sliku akademskog slikara Nikole Kneževića dobio je Ivan Dulić, drugu nagrada – bicikl dobio je Ivica Babijanović, dok je prvu nagradu, a to je bila tamburica, izvukao Mladen Džaba, koji ju je odlučio u humanitarne svrhe dodijeliti nekom darovitom učeniku Hrvatske glazbene udruge.

Među mnogim poznatim osobama iz svijeta poljoprivrede, biznisa, kulture i umjetnosti posebno su pozdravljeni dužnosnici: generalni konzul RH u Subotici Dragan Đurić, zastupnik u Skupštini Srbije Petar Kuntić, gradonačelnik Subotice Modest Dulić, zamjenik gradonačelnika Subotice Blaško Stantić, predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić, članica IO HNV-a Anđela Horvat, te ravnatelj Zavoda za kulturu Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.

Tekst: Nikola Perušić

MarinBal2013-1U Lemešu je 2. veljače 2013. godine održan Marin bal. To je tradicionalno okupljanje u pokladama, koje datira još s kraja XIX. stoljeća. Ova manifestacija preživjela je mnoge države i režime dokazujući svoju vrijednost i postojanost. Organizator i domaćin bio je HBKUD „Lemeš“.

Kako priliči svakom domaćinu, pripremljen je kulturno-umjetnički program – recitatorice Kristina Kemenj, Antonija i Elizabeta Ileš govorile su stihove na temu prela, folklorni odjel je pokazao svoje umijeće plesanja bunjevačkih plesova, glumački trio Ilija Ezgeta, Kristijan Kovač i Milan Popović imali su četiri skeča. Bile su to burleske na zadanu temu s pet zadanih riječi od strane gostiju u fazonu „»državni posao“ RTV Novog Sada. Mora se priznati kako su se odlično snašli i oduševljenje gostiju i pljesak nije izostao.

MarinBal2013-2Goste je zabavljao tamburaški sastav „Boemi“. Tijekom večeri priređena je tombola, a glavni je zgoditak bilo putovanje za dvije osobe. Sretne ruke je bio Atila Antal, dok je drugu nagradu, pladanj proizvoda UG „Lemeški kulen“, odnio Lajčika Kemenj, a treću i najslađu – tortu, Mirjana Dujmović.

Kako se mnogo plesalo bio je tu i ples srca. Kao najbolji plesači pokazali su se Tamara Brkić i Danijel Kanjo. Da bi ova večer bilo ovako lijepa i uspješna pobrinuli su se mnogobrojni sponzori. Gosti su se uz dobar lemeški paprikaš, fanke na „pantljiku“ i dobru glazbu zabavljali do ranih jutarnjih sati.

MarinBal2013-3

Tekst i fotografije: Lucia Knezi

Danica2013Narodno-crkveni kalendar „Subotička Danica“ predstavljen je 1. veljače 2013. godine u Hrvatskom domu u Somboru. Bila je to prigoda da se od urednika „Danice“ mons. Stjepana Beretića čuje o bogatoj povijesti kalendara, čiji je prvi broj tiskan 1884. godine i o sadržaju koji donosi ovogodišnja „Danica“.

„Uređivačko usmjerenje Subotičke Daniceje nikoga ne osuditi, nikoga ne napadati, ne politizirati ni s kim, već poučiti i savjetovati. Tako živo pohvaliti dobro da neplemenito i zlo ostane u pozadini. ‘Danica’ nosi osmijeh mladih i radost djece. ‘Danica’ je osmijeh optimizma ovoga naraštaja čiji su djedovi propatili Drugi svjetski rat, čiji su roditelji proživjeli tamu komunizma. Taj osmijeh je znak da je naraštaj koji je proživio cijelo desetljeće straha, bombi i blokade, naraštaj otvoren budućnosti kojoj se treba radovati“, kazao je urednik „Danice“.

Od izlaska prvog broja „Subotička Danica“ je više puta mijenjala ime, bila je gušena i zabranjivana, ali uvijek je bila okrenuta svim bačkim Hrvatima. Prema riječima mons. Beretića „Subotička Danica“ izlazila je od 1884. do 1914. godine, pa od 1919. do 1941. godine. Izišla je „Danica“ i za 1945. i 46. godinu, a onda je zabranjena.

„Potreba za ‘Danicom’ nije se nikada ugasila, pa su subotički svećenici 1971. godine ponovno pokrenuli ‘Danicu’. Glavni i odgovorni urednik bio je tadašnji župnik subotičke župe svetog Roka Blaško Dekanj. Tiskana je Danica’ i za 1972. godinu, ali je zabranjena distribucija. Međutim, hrvatski svećenici Subotičke biskupije odlučili su ponovno pokrenuti ‘Danicu’ i to na stotu obljetnicu izlaska prvog broja. Od tada do danas Subotička Danica’ izlazi redovito“, kazao je urednik „Danice“.

U ovogodišnjoj „Danici“ 45 stranica posvećeno je narodnom blagu, pet stranica je posvećeno kućanstvu, rubriku za mlade pišu oni sami, a njima je ove godine namijenjeno 16 stranica. „Danica“ je posvećena i obitelji, a teme iz te oblasti date su na 18 stranica. Od 270 stranica „Danice“ povijesti je posvećeno 28 stranica, a duhovnosti 34 stranice.

Posljednju „Danicu“ priredilo je tridesetak suradnika. Nažalost, čitatelji koji nisu došli do svog primjerka „Danice“, ostat će ove godine bez ovog dragocjenog kalendara, jer ga više nema u prodaji.

Tekst: Zlata Vasiljević

 

ObljetnicaHR2013-1Prigodnom svečanošću i domjenkom na Otvorenom sveučilištu u Subotici 1. veljače 2013. godine obilježeno je deset godina od izlaska prvog broja „Hrvatske riječi“, tjednika na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji. Ravnatelj NIU „Hrvatska riječ“ Ivan Karan u svojem je obraćanju istaknuo kako će tijekom ove godine biti ispravljena neravnopravnost u financiranju tjednika „Hrvatska riječ“ u odnosu na ostale manjinske medije u Vojvodini s proporcionalnim brojem pripadnika.

„Problem financiranja koji je godinama opterećivao rad naše ustanove napokon će biti riješen. Tako je zalaganje Hrvata, članova srpskog izaslanstva u Međuvladinom mješovitom odboru, urodilo plodom. Još jednom zahvaljujem Slavenu Bačiću, Petru Kuntiću i Tomislavu Žigmanovu, što su ustrajno, na svakoj sjednici odbora postavljali pitanje financiranja naše ustanove“, kazao je Karan.

On je dodao kako tjednik nastoji zabilježiti sva zbivanja u zajednici, te da osim informativne ima i obrazovnu ulogu. „’Hrvatska riječ’ je bila i bit će list o Hrvatima, na hrvatskom jeziku, za Hrvate. Ona je zrcalo zajednice i vjerno oslikava događaje i prilike u njoj“, rekao je Ivan Karan.

ObljetnicaHR2013-2Odgovorna urednica tjednika dr. Jasminka Dulić istaknula je kako su se sukobi u Hrvatskom nacionalnom vijeću, koje je osnivač NIU „Hrvatska riječ“, nerijetko osjećali u ovoj novinskoj ustanovi, te izrazila nadu da takve vrste problema u budućnosti neće biti.

„Očekujem da će se odnosi i utjecaji usustaviti, ili biti vidljiviji i transparentniji kada HNV donese Medijsku strategiju, odnosno Strategiju o informiranju hrvatske nacionalne zajednice. Nadamo se da će tada biti možda i manje nekakvih nesporazuma koji su postojali između nas i njih“, rekla je Jasminka Dulić dodavši kako tjednik nastoji proširiti redakciju i stoga pozvala na suradnju sve zainteresirane koji se žele baviti novinarstvom.

Članica Izvršnog odbora HNV-a zadužena za informiranje Ankica Jukić Mandić ocijenila je kako je „Hrvatska riječ“ veliki i bitan nositelj hrvatstva u Vojvodini i Srbiji.

„Hvala vam što postojite, što se trudite i odolijevate svim neprilikama, jer ste njih imali puno više nego prilika. Hvala vam što ste svima nama pružili priliku da možemo sudjelovati u onome što stvarate i što ste osigurali i mlađim i starijim naraštajima da saznaju puno više o Hrvatima, nauče puno više o našoj povijesti i vide gdje nas sve ima na području Vojvodine, kakvi smo, kako djelujemo i odolijevamo nakon vremena koja su iza nas i kako ćemo to činiti u vremenima koja nam predstoje“, rekla je Ankica Jukić Mandić.

Predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić ukazao je na važnost bolje povezanosti svih medija na hrvatskom jeziku kako bi se unaprijedilo područje informiranja na materinskom jeziku.

Generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Dragan Đurić istaknuo je ovom prigodom kako će se tiskano izdanje tjednika morati suočiti s neminovnim promjenama, imajući u vidu stalno smanjenje potražnje za svim tiskanim izdanjima, ali da će ta promjena svakako biti na bolje.

ObljetnicaHR2013-3Svečanosti je nazočio i pomoćnik pokrajinskog tajnika za kulturu i javno informiranje zadužen za kulturu manjinskih nacionalnih zajednica i amaterizam Atilla Juhász.

„Prije deset godina, kada se ‘Hrvatska riječ’ osnivala, bio sam zastupnik u Skupštini Vojvodine i sjećam se kako se taj proces odvijao. Politički trud i ulaganje da se osnuje vaša kuća i pokrene ovaj tjednik, kako danas vidimo, isplatili su se. Hrvatska zajednica je u međuvremenu ozbiljno izgradila svoje institucije i mislim da Hrvati danas pozitivnije doživljavaju svoj nacionalni identitet. Za naše vojvođanske specifičnosti, kao što su višenacionalnost i višejezičnost, važno je da svaka nacionalna zajednica ima svoj list, da ostvaruje svoje pravo i ima mogućnost informirati se na svom materinskom jeziku“, rekao je Atilla Juhász.

Tekst i fotografije: Hrvatska riječ

Knjizevna vecer PinterovicKnjiževna večer bake Anice Pinterović održana je 31. siječnja 2013. u prostorijama župne kuće u Šidu. Ona je 2011. godine, uoči proslave jubileja 200 godina od izgradnje crkve sv. Ivana Nepomuka u Gibarcu, objavila knjigu „Da Gibarac živi“. Župnik župe Presvetog srca Isusovog vlč. Nikica Bošnjaković prepoznao je baka Aničin talent i bio je jedan od glavnih inicijatora za izdavanje ove zbirke pjesama.

„Prije četiri i pol godine, kada sam došao kao župnik u Šid, obilaskom sela šidske općine imao sam brojna iznenađenja uočivši kvalitete, talente i sposobnosti župljana.

Knjizevna vecer Pinterovic2U Gibarcu sam sreo baku Anicu i pri prvom susretu s njom saznao sam da je ona bila ta koja je u onim teškim ratnim vremenima otključavala crkvu, čuvala je i molila u njoj. Uočio sam da ima nevjerojatan dar govora. Te 2008. godine, kada se približavalo moje uvođenje u Šid kao župnika i kada je dolazio srijemski biskup, došao sam do svog prvog nadahnuća i zamolio sam baku da napiše dobrodošlicu, i to je bio prvi doživljaj nje kao pjesnikinje. Tu sam osjetio da baka ima talent od Boga, ali ne samo pisati da se piše, nego ima duha Božjeg, a to znači da piše da pouči i da prosvijetli“, kazao je vlč. Bošnjaković.

Profesorica književnosti u mirovini Vera Radivojkov istaknula je kako je baka Aničinu knjigu doživjela kao plemenito tkanje njenog čistog i velikog srca koja sebe daje ljudima, obitelji, seoskim beskućnicima, daje se svijetu ispunjenom brigama, a najviše Svevišnjem koji nas sve vodi božanskom rukom i određuje nam sudbinu.

Tekst: S. D.

 

Gupceva lipa 2012-mIz tiska je koncem siječnja 2013. godine izašla nova Gupčeva lipa za 2012. godinu, godišnjak Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Matija Gubec“ iz Tavankuta. Godišnjak ove udruge pod tim nazivom prvi put je objavljen 1998. godine. Ovogodišnja Lipa kronološki prikazuje najznačajnije momente i aktivnosti udruge koje su obilježile proteklu 2012. godinu, kao što su Festival dječjeg folklora Djeca su ukras svijeta, Noć muzeja, XXVII. kolonija slamarki, tavankutska dužijanca te druge aktivnosti folklornog, tamburaškog i slamarskog odjela.

Gupčeva lipa bilježi uključivanje ove tavankutske udruge u područje seoskoga turizma, te prati sudjelovanje u različitim programima u ovom području, poput sudjelovanja na međunarodnim sajmovima turizma u Berlinu i Budimpešti.

Tri su događaja koji su posebno obilježili 2012. godinu: dodjela Povelje predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića ovoj tavankutskoj udruzi te stjecanje dviju vlastitih nekretnina, nakon šezdeset šest godina postojanja i rada društva. Darovanjem objekata od strane nekadašnjeg predsjednika udruge Branka Horvata i pokojne članice Jasne Balažević, HKPD „Matija Gubec“ je konačno dobilo svoj krov nad glavom i mogućnost da nadalje nastavi sa svojim aktivnostima bez straha da će se naći bez potrebnoga prostora.

Uređivanje ovoga broja, tiskanog u 1.000 primjeraka, potpisuje studentica žurnalistike, Dijana Prćić, a naslovni logotip dizajnirao je akademski slikar Ivan Balažević iz Novog Vinodolskog.

Tekst: Ivica Dulić

Knjizevna vecer Monostor Beslin-1Monoštor se 28. siječnja 2013. godine prisjećao svojega mještanina – Stipana Bešlina, koji je za kratkoga života ostavio neizbrisiv trag u pjesništvu. Pjesme ovoga prerano preminuloga pjesnika i danas vjerno i slikovito prenose najfinije osjećaje jedne umjetničke mlade duše.

Ovih dana navršavaju se 93 godine od rođenja monoštorskog pjesnika Stipana Bešlina (1920.-1941.). Još od malih nogu volio je recitirati pjesme, a do posljednjeg dana svojega života stvarao je i pisao poeziju i crtice. Radovi su mu bili objavljivani u renomiranim časopisima i tjednicima te ostalim publikacijama, kao što su: „Krijes“, „Anđeo čuvar“, „Borovo“, „Glasnik“, „Subotičke novine“, „Hrvatska revija“, „Klasje naših ravni“, zagrebačka „Danica“, „Subotička Danica“...

S ciljem popularizacije lika i djela Stipana Bešlina, a na inicijativu Zavičajne udruge Hrvata „Šokadija“ Bački Monoštor za Slavoniju i Baranju iz Bilja, te Udruge „Urbani Šokci“ iz Sombora, na prigodan način ukazano je na trag kojega je ovaj nedovoljno javnosti poznati pjesnik ostavio u hrvatskome pjesništvu. U organizaciji događaja sudjelovali su i Mjesna zajednica Bački Monoštor, KUDH „Bodrog“, OŠ „22. oktobar“ iz Bačkog Monoštora, Župa Bački Monoštor, Marija Turkalj iz Bačkog Monoštora, te drugi koji su prepoznali značaj čuvanja uspomene na Bešlina.

Nakon polaganja cvijeća na njegov grob, u monoštorskoj crkvi sv. Petra i Pavla služena je misa za preminulog pjesnika. Vodili su je vlč. Goran Vilov, đakon Stipan Periškić i mons. Marko Forgić. Tijekom mise pjevale su se i dvije pjesme skladane po stihovima Bešlina, čiji su glazbeni izričaj oblikovale članice udruge „Tragovi Šokaca“ iz Bača, a izveo ih je crkveni zbor „Vis Petrus“.

Knjizevna vecer Monostor Beslin-2Književna večer je održana u prepunoj maloj dvorani mjesnog Doma kulture. Program su vodili predstavnici KUDH-a „Bodrog“ – Marijana Šeremešić, Željko Šeremešić, Anita Đipanov i glavna organizatorica cijeloga događaja – Marija Šeremešić iz udruge „Urbani Šokci“. Ona je govorila o Bešlinovu životu, a pročitala je i nekoliko njegovih pjesama. Zanimljiva su i stanovišta Bešlinovih suvremenika, koje je Šeremešićeva prenijela u zbirku „Tajanstvenosti trag“. Priredile su je i uredile Sanja Vulić i Marija Šeremešić u nakladi UG „Urbani Šokci“, izdana je 2012. godine, u njoj se nalazi 71 Bešlinova pjesma, a po današnjim spoznajama Bešlin ih je objavio ukupno 78. Adam Bešlin Nova iz Bilja recitirao je Bešlinove pjesme, kao i učenici monoštorske osnovne škole koji su recitirali njegove dječje pjesme. Ženska pjevačka skupina „Kraljice Bodroga“ uljepšale su cijeli događaj izvedbom svojih dobro poznatih pučkih pjesama.

Tekst i fotografije: Zdenka Mitić