Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Stoljećima Hrvati Bunjevci u Bačkoj na treću nedjelju došašća slave Dan majki - Materice. Sve mise toga dana posvećene su majkama i u mnogim crkvama priređuju se prigodni programi i čestitke.

U subotičkoj župi sv. Roka osim toga na Materice, a u novije vrijeme u subotu uoči Materica, djeca i mladi, predvođeni katehisticom priređuju posebni program. Ove je godine taj program pod sloganom „Imam jednu tajnu" (Jednako volim tatu i mamu) održan u subotu, 11. prosinca, u obnovljenoj župnoj vjeronaučnoj dvorani.

materice2010-vrticU programu su sudjelovala djeca iz vrtića „Marija Petković", vjeroučenici župe sv. Roka, učenici hrvatskih odjela osnovne škole „Ivan Milutinović", kao i učenici koji pohađaju katolički vjeronauk u toj školi.

Program, koji se sastojao od recitacija, pjesama te šaljivih skečeva s djecom su uvježbale s. Bogdana, Vesna Huska, Marina Piuković, Katarina Čeliković, te odgojiteljice vrtića „Marija Petković" i učiteljice hrvatskih odjela. Odlično je pjevao dječji župni zbor uz pratnju nezaobilaznih tamburaša, a pod ravnanjem Marine Piuković. Pod geslom i velom tajne, djeca su ovoga puta - što je suprotno običaju jer majke daruju djecu - pripremila iznenađenje mami i tati: izradili su im okvir za fotografiju.

materice2010-slikovnica-mPredstavljena prva slikovnica u čast bl. Mariji Petković

U sklopu priredbe u čast majki, predstavljena je i slikovnica „Božji smiješak - Blažena Marija Propetog Petković". Tekst za slikovnicu napisala je s. M. Jasna Crnković, a ilustrirala ju je naivna slikarica iz Subotice Cilika Dulić Kasiba. Slikovnicu su zajedno izdali Družba kćeri milosrđa TSR sv. Franje, Hrvatska provincija Krista Kralja, Zagreb i Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović", Subotica, a okupljenima su je predstavile Katarina Čeliković, uime Izdavačkog odjela Instituta „Ivan Antunović" i s. Jasna, a nazočnima se obratila i s. M. Slavica Vicić, tajnica provincije Krista Kralja sestara Družbe kćeri milosrđa i zamjenica provincijalke. Slavlju je nazočila i s. Berislava Žmak, bivša vrhovna glavarica Družbe.

U predstavljanju slikovnice s. Jasna je rekla kako je poticaj za pisanje teksta dobila od svojih poglavara, a želja je bila približiti bl. Mariju Petković djeci, koju je ona najviše voljela. Zahvalila je Bogu na nadahnuću za tekst kao i gospođi Ciliki na ilustracijama i prof. Katarini Čeliković koja se najviše trudila da slikovnica izađe u povodu 90. obljetnice Družbe i 80. obljetnice samostana sestara kćeri milosrđa u Subotici.

bozji smijesak-mS. Slavica izrazila je radost da je prva slikovnica posvećena njihovoj bl. Majci Utemeljiteljici objavljena upravo u Subotici i da je tekst napisala s. Jasna, koja je rođena u Subotici jer je bl. Mariji Petković Subotica bila uvijek osobito na srcu. Naime, prva kuća Družbe izvan Hrvatske otvorena je upravo u Subotici gdje su sestre najprije preuzele brigu za stotinu siromašne i napuštene djece u tzv. „Kolevci", a potom u svom samostanu koji je sagrađen u Subotici prije 80 godina. S. Slavica je izrazila radost što vjernici župe sv. Roka i grada Subotice s oduševljenjem štuju bl. Mariji Petković, što su najvjerniji hodočasnici u rodno Blato blaženice, te je izrazila nadu da će i nova slikovnica pomoći u širenju njezina štovanja, koje je značajno u njezinom procesu kanonizacije.

Dio programa od subote ponovljen je i na kraju mise u crkvi na radost majki i brojnih vjernika, koji toga dana uvijek u većem broju dolaze na misu. Na kon svečane mise djeca su zapjevala majkama, a dvije su mame obučene u bunjevačku nošnju po običaju darivale djecu jabukom.

Tekst i fotografije: A. Anišić

Doseljavanje Hrvata iz Dalmacije u ove krajeve tijekom povijesti dovijalo se u više navrata. Dolazak skupine Dalmatinaca prije 65 godina na područje mjesta Stanišić i Riđica bio je povod za obilježavanje jedne takve obljetnice koje je održano u petak i subotu, u Stanišiću i Subotici.

Obilježavanju je tijekom dva dana bilo nazočno izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije, kao i predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji. Prvoga je dana izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije boravilo u Stanišiću, te na koncertu djela Josipa Andrića u Subotici. Drugoga dana, u subotu, održana je svečana akademija u prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća.

dalmatinci u vojv-2Tom je prigodom povjesničar Mario Bara održao predavanje na temu „65 godina od organiziranog doseljavanja Dalmatinaca u Vojvodinu".

Ciljevi naseljavanja Hrvata iz Dalmacije u Vojvodinu imali su i ekonomsku i političku pozadinu, kaže povjesničar Mario Bara.

„Kolonizacija je imala više ciljeva. Osim socijalnog zadovoljenja, političkih ciljeva i ostvarenja određenih uporišta ondašnje države poput onoga da se poveća broj stanovnika hrvatske nacionalnosti, bili su tu i širi nacionalni ciljevi. Kolonizacija je, kao što je poznato, provođena u naseljima u kojima je živjelo njemačko stanovništvo. Dalmatinci su uglavnom bili grupirani u Bačkoj u naseljima Stanišić i Riđica, ali bilo ih je i u drugim naseljima i upravo oni su činili najveći dio hrvatskih kolonista, oko 60 posto."

Prilagodba društvenim i klimatskim uvjetima bila je teška, a uz činjenicu da su odnosi sa Sovjetskim savezom u to vrijeme zahladnjeli te da su ovo pogranični krajevi, veliki broj doseljenika odlučio se vratiti u postojbinu, dodaje Mario Bara.

Hrvata je u Stanišiću prema popisu iz 2002. godine preostalo oko 7 posto, koliko sada ima i Mađara u tom selu. Odnos prema hrvatskom življu se tamo promijenio samo utoliko da nema otvorenih incidenata, rekao je predsjednik HKUD „Vladimir Nazor" iz Stanišića Ivan Karan, ističući pri tom nedavno neslaganje lokalnih vlasti da se Hrvatima u tom selu dodijeli njihov dom.

65. godina dalmatinaca-m„Željeli smo samo da se barem nešto u tom selu zove 'hrvatsko'. Hrvati su u tom selu živjeli, radili i izgrađivali ga. Ako ništa drugo, plaćali su samodoprinos kojim su izgrađeni pojedini tamošnji objekti. Dom je možda i mogao biti dobiven, koristilo bi ga cijelo selo, a pokazalo bi se da se nešto mijenja prema Hrvatima."

Gosti iz Dalmacije imali su priliku uvjeriti se koliko je još pomoći potrebno hrvatskom narodu koji živi u Srijemu, Bačkoj i Banatu, istaknula je generalna konzulica Generalnog konzulata RH u Subotici Ljerka Alajbeg.

„I mi koji ovdje zastupamo Republiku Hrvatsku, ali i ovdašnja hrvatska zajednica nismo zadovoljni njihovim položajem. Svakako moram reći da bez obzira na to što visoka politika i međudržavni odnosi postaju sve bolji, to ništa ne vrijedi ako životi i prava ljudi koji ovdje žive nisu uređeni i osigurani. Oni se trebaju osjećati slobodno, dobrodošlo i ravnopravno. Toga još uvijek ovdje nema."

dalmatinci u vojv-4Dožupan Splitsko-dalmatinske županije Luka Brčić ističe da će pružiti svu moguću potporu kako bi se položaj hrvatske zajednice u Srbiji poboljšao.

„U svakoj prilici nastojat ćemo skupa s vama boriti se za veća prava. Pri tom treba imati na umu da se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a i u cijeloj Hrvatskoj kada je riječ o manjinskim pravima i osobito pravima Srba u Hrvatskoj, može slobodno reći kako su ona na najvišoj razini i da su postignuti europski standardi. U svakoj prilici ćemo tražiti da i naši ljudi ovdje u Srbiji imaju niti manje niti više od tih prava."

Gosti iz Splitsko-dalmatinske županije u subotu su obišli grad i Gradsku kuću, nakon čega su ih primili predstavnici lokalne samouprave Grada Subotice.

Tekst: Siniša Jurić

Slike: ZKVH i Hrvatska riječ

Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.

Slamarski odjel HKPD „Matija Gubec" iz Tavankuta na čelu s Jozefinom Skenderović, obavio je restauraciju predmeta od slame napravljenih polovicom prošlog stoljeća, koji su u vlasništvu Muzeja Vojvodine iz Novog Sada.

Prema izjavi Jozefine Skenderović, najveći dio ovih predmeta potječe iz Tavankuta, a posebno su zanimljivi radovi autora Vece Ivkovića, koji je stvarao u razodblju između dva svjetska rata, potom radovi Anice Balažević i Mare Ivković Ivandekić.

kruna vece ivkovicaNa posebno zanimanje stvaralaca u tehnici slame naišle su krune koje je izradio, do sada ne toliko poznat naivni umjetnik, Veco Ivković iz Tavankuta. Kako je pojasnila Jozefina Skenderović, u pregovorima su i konkretni oblici suradnje s Muzejom Vojvodine u Novom Sadu.

Tekst: Ladislav Suknović
Fotografije: HKPD „Matija Gubec"

sastanak u opcini bac-mHrvatski jezik počet će se izučavati u školama u općini Bač, a program na hrvatskom jeziku na lokalnom radiju s jednoga sata produljit će se na dva sata tjedno, dogovoreno je u ponedjeljak na sastanku čelništva hrvatske zajednice koje su predvodili predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić i predsjednik DSHV-a Petar Kuntić s gradonačelnikom Bača Tomislavom Bogunovićem.

Odnos tamošnje gradske uprave prema institucijama i aktivnostima hrvatske zajednice u Baču bile su glavne teme susreta vodstva HNV-a i DSHV-a s gradonačelnikom Tomislavom Bogunovićem. Organizator sastanka u uredu gradonačelnika Bača, tajnik Hrvatskoga nacionalnoga vijeća Željko Pakledinac naveo je za što se traži potpora.

„Tražimo ostvarenje prava na obrazovanje na svom materinjem jeziku, na slobodno njegovanje vlastite kulture i očitovanje pripadnosti hrvatskoj nacionalnoj zajednici."

Pakledinac dodaje kako je učinjen veliki iskorak, koji bi mogao utjecati na stvaranje povoljnijega ozračja i raspoloženja većinskoga naroda prema Hrvatima-Šokcima u tome mjestu.

Nakon razgovora u sjedištu samouprave, gradonačelnik Bača Tomislav Bogunović je priopćio rezultate dogovora:

„Radio Bač je taj koji je prije svih dao potporu programu na hrvatskom jeziku. On se sada realizira u trajanju od jednog sata tjedno, a od nove godine ćemo ga produljiti na dva sata. Također smo se dogovorili da ćemo od početka drugog polugodišta započeti s provođenjem izučavanja hrvatskog jezika i nacionalne kulture."

Željko Pakledinac ističe da je nakon ovih zaključaka vrijeme za djela.

„Na nama je sada da u djelo provedemo ono što smo se dogovorili. To neće biti lako, ali mislim da imamo snage i mogućnosti to ostvariti."

Hrvatska zajednica u Baču ima problema s očuvanjem institucija važnih za njihov nacionalni identitet. Franjevački samostan, koji je među najvećim turističkim atrakcijama ovoga mjesta, prilično je propao, kaže predstojnik Samostana fra Josip Špehar.

„Samostan je u stanju svoga višestoljetnog propadanja. Sadašnja vlast ne pokazuje zanimanje za obnovu. Verbalno se slažu da bi trebalo nešto učiniti, međutim, konkretno nije ništa ozbiljno učinjeno."

Uz to otvoreno je i pitanje statusa emisije na hrvatskom jeziku na mjesnom Radio Baču, kaže urednik emisije „Zvuci bačke ravnice" Pavle Pejčić.

„Problem radio-emisije u prvome redu je financijski. Potrebno nam je da se materijalno pomogne, kako bi se pokrili svi zahtjevi ove emisije."

Čelništvo hrvatske zajednice u Vojvodini dobilo je pozitivan odgovor i na zahtjev za osiguravanje normalnih uvjeta rada mjesnih hrvatskih KUD-ova. Također se očekuje rješenje i problema hrvatskih udruga s prostorom. Ipak, za aktiviranje zajednice trebat će više članova, kaže predsjednica HKPD „Matoš" u Plavni Kata Pelajić.

„Jedni se srame reći da su Hrvati, drugi su još uvijek u strahu. To je glavni razlog što naša udruga ne funkcionira kako bi trebalo."

Kata Pelajić se nada da će sastanak s gradonačelnikom ohrabriti ljude da se uključe u aktivnosti hrvatske zajednice.

Dodajmo da Hrvati-Šokci čine nepunih deset posto od ukupno 16.000 stanovnika općine Bač.

Tekst: Siniša Jurić
Slike: Hrvatska riječ

Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.

Svake godine, tradicionalno, uoči blagdana Svetog Nikole, HKPD „Matija Gubec" u Tavankutu organizira podjelu paketića za sve mališane, članove Društva kao i djecu nižih razreda i vrtića koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku Osnovne škole „Matija Gubec" u Tavankutu.

Ove 2010. godine u Osnovnoj školi, priređen je blagdanski program, bogat dječjim pjesmama i recitalima, kojim su djeca radosno dočekala Mikulaša.

Nakon što je Mikulaš svakoga pojedinačno priupitao o poslušnosti u ovoj godini, svima uručio je darove.

iscekivanje mikulasa-mZahvaljujući blagonaklonosti NIU „Hrvatska riječ" i tiskare „Rotografika" iz Subotice, u domove mališana pristigla su dječja izdanja koja će razveseliti nadolazeće blagdane.

Uz pjesmu i ples mladi članovi ovog Društva najavili su kratki blagdanski predah u pripremi za novu programsku godinu, a Mikulaš je svim mališanima obećao ponovni dolazak i sljedeće godine.

Tekst: Ladislav Suknović
Fotografije: HKPD „Matija Gubec"

Ovogodišnji rad folklornog odjela Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Matija Gubec" iz Tavankuta zaokružen je godišnjim koncertom, održanim 5. prosinca 2010. u dvorani mjesnog Doma kulture.

Brojnoj publici svoje su plesno umijeće pokazale sve tri skupine ovoga odjela, koji trenutačno broji 70 članova. Program su ispunili bunjevački plesovi, kao i plesovi iz različitih krajeva Hrvatske, a tom je prigodom premijerno izvedena i potpuno nova koreografija - kaštelanska narodna četvorka. Plesni koraci, zvuci i nošnja dalmatinskoga kraja osvježenje su u repertoaru gupčevih folkloraša, ističe voditelj reprezentativne folklorne skupine društva Ivica Dulić.

god.konc.mgt2010-2-m„Koreografiju je prošle godine postavio Tonći Tadin iz Kaštel Kambelovca, a nošnje smo ovoga puta posudili od naših gostiju iz Osijeka, međutim, lijepo bi bilo kada bismo mogli imati vlastitu splitsku nošnju za ovaj ples", kaže Dulić.

Put dug 65 godina

Kulturno nasljeđe i folklornu tradiciju HKPD „Matija Gubec" nastoji očuvati proteklih 65 godina, što nije nimalo laka zadaća, poglavito kada je riječ o financijskim sredstvima, koja su, kao i u mnogim ostalim kulturno-umjetničkim društvima, nerijetko izvor poteškoća u radu, smatra Dulić i dgod.konc.mgt2010-4-modaje:

„Problem je animirati djecu i mlade, koji očekuju putovanja, a Društvo ne ostvaruje novčana sredstva na natječajima za ovu namjenu, već za održavanje određenih manifestacija. Stoga se javlja problem u broju članova, jer su entuzijasti, koji dolaze isključivo iz ljubavi prema njegovanju kulturne baštine, nažalost u manjini", naglašava Dulić, navodeći i otežane uvjete rada tijekom zime, kada se probe za nastupe održavaju u Domu kulture, u kojem godinama unatrag nema grijanja. Međutim, olakšavajuća okolnost je, kako kaže, mjesna škola u Tavankutu, u kojoj se, zahvaljujući ravnateljici Stanislavi Stantić-Prćić i Upravnom odboru škole, mogu održavati probe kada je to potrebno.

Sami šivali bunjevačku nošnju

god.konc.mgt2010gosti-3-mTavankućani su na koncertu po prvi puta ugostili članove Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva „Željezničar" iz Osijeka, koji su 85 godina uspješnog rada svog društva opravdali odličnim nastupom, kojim su publici predstavili plesove i običaje Međimurja, Zagorja i Slavonije. HKUD „Željezničar" isključivo se usredotočio na plesnu tradiciju, zahvaljujući kojoj su proputovali veliki dio svijeta, kaže predsjednik ovoga društva Marko Brekalo.

„Financiramo se putem natječaja, a pomažu nam i različita sponzorstva, što nam omogućuje putovanja, pa smo tako došli i u Tavankut, s kojim su nas zapravo povezali bunjevački plesovi, koje također imamo u svom repertoaru", kaže Brekalo, dodajući da su sami šivali bunjevačku narodnu nošnju, dok je koreografija izvorna, zahvaljujući pomoći gupčevog voditelja folklornog odjela Ivice Dulića.

god.konc.mgt2010-5-mSuradnja dvaju kulturno-umjetničkih društava nastavit će se uzvratnim posjetom Tavankućana Osijeku, u proljeće iduće godine, a u međuvremenu, članove HKPD-a „Matija Gubec" očekuje još nekoliko nastupa, a sasvim sigurno i novih putova prema suradnji na očuvanju kulturnog identiteta.

Tekst: Marija Matković
Slike: Hrvatska riječ i HKPD "Matija Gubec"

Tekst je preuzet iz tjednika Hrvatska riječ, broj 404 od 10. prosinca 2010.

Dvorana Hrvatskog doma u Somboru bila je prepuna gledatelja na godišnjem koncertu u nedjelju, 5. prosinca, odnosno na 74. obljetnici HKUD-a „Vladimir Nazor".

A što se moglo vidjeti na programu? Možda bi najkraća i najbolja rečenica nakon cjelokupnog rezimea bila - tradicijsko, suvremeno i moderno. Ne bismo pogriješili da kažemo i - raznovrsno, a ovome bi bilo lijepo dodati i - mladost. To su odlike koje su krasile ovaj lijepo ugođen koncert i oduševile doista brojnu publiku, koja je svaku točku nagradila burnim pljeskom.

Raznovrstan program

Godišnji koncert otvorio je sada već izvrsno uigrani voditeljski tandem Bojana Jozić i Dalibor Beretić i, dakako, tamburaši pjesmom „Kolo igra tamburica svira". Riječi pozdrava nazočnima je uputio predsjednik društva Mata Matarić i uručio zahvalnice, a čestitke i pozdrave uputila je i generalna konzulica Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg.

Folklorna sekcija izvela je splet bunjevačkih parovnih plesova, dok su članovi literarne sekcije recitirali svoje i pjesme drugih autora. Pjesmama „Tiho noći" i „Kad te vidim na sokaku", koje su izveli i na Festivalu starogradskih pjesama u Novoj Gradiški, predstavila se pjevačka sekcija.

god.konc.so2010-2Nedavno je u ovom društvu osnovana i sekcija suvremene umjetnosti „Delirio" koja okuplja ambiciozne mlade ljude. Oni su imali zapažen nastup na trećem Festivalu amaterskih kazališta u Slavonskom Brodu, gdje su odigrali predstavu „Bubašvaba". Na godišnjem koncertu pripremili su skeč „Između kupusa i mržnje" koji je dobro nasmijao publiku. Na scenu su opet izašli folkloraši sa spletom bunjevačkih plesova, a potom je Dalibor Beretić pjesmom „Croatio iz duše te ljubim", uz pratnju tamburaša, donio malo toplih melodija s juga Hrvatske. Uslijedio je moderan ples i prave akrobacije koje su izveli mladi članovi aktivni u sekciji „Delirio". „Apartman" je šaljivi igrokaz kojim je publiku nasmijala dramska sekcija. Smjenjivali su se recitatori, tamburaši, pjevači, dok su se na kraju programa plesovima iz Posavine ponovno predstavili folkloraši. Sudionici koncerta zajedno su sa publikom na koncu otpjevali „Ne dirajte mi ravnicu".

Mladi ponovno djeluju u „Nazoru"

Na redovitom godišnjem saboru ovoga društva, održanom prije dvije godine, glavna tema rasprave bili su mladi, koji su, tada se tako činilo govornicima, potpuno nezainteresirani za ponude koje ovo društvo daje. „Bez mladosti nema budućnosti" - mogao je biti zaključak s tog sabora, ali poslije ovog koncerta sve to pada u vodu. HKUD „Vladimir Nazor" iz Sombora ima svijetlu budućnost upravo zbog mladih, koji su po brojnosti i kvaliteti izvedbi bili pravo iznenađenje. Rezultat je to prije svega voditelja sekcija koji dobro znaju odraditi svoj posao. To su koreograf folklorne sekcije Šima Beretić, voditelj tamburaške sekcije Emil Antunić, voditeljica pjevačke sekcije profesorica glazbenog Tereza Zujić i, svakako, ambiciozna Lea Jevtić, koja je osnivanjem nove sekcije učinila pravu stvar, te dovela mnoge nove mlade članove.

god.konc.so2010-lea„Duže sam vrijeme aktivna u dramskoj sekciji ovog društva, a paralelno s tim učila sam plesati hip-hop i upoznala mlade ljude koji plešu i pjevaju. Došli smo na ideju napraviti jedan projekt koji bi se sastojao iz četiri sekcije: dramske, plesne, pjevačke i filmske. To je nešto za što ne dobivamo novac, ali i ne tražimo jer nas ispunjava da radimo ono što volimo", kaže Lea Jevtić.

Pozitivan pomak je napravljen i u tamburaškoj sekciji, a rezultat je to redovitih proba, kaže nam Emil Antunić.

„Prije dvije godine ponovno je počela aktivno raditi tamburaška sekcija, a do tada smo se okupljali samo uoči nastupa. Sada redovito pravimo probe i nadam se da se to i primijeti. Radimo višeglasje u sviranju i pjevanju, a pred nastup se još više angažiramo kako bismo doista pokazali  kvalitetu."

Šima Beretić, nekada poznati „nazorovac" - folkloraš, sada je isto u folkloru, ali je zamijenio uloge. Više ne pleše, sada uči druge plesati i stručnjak je za dobre koreografije. Roditelji svoju djecu rado povjeravaju Šimi, jer znaju da je on najbolji u ovom poslu.

„U društvo sam se vratio prije godinu dana. Zaslugom bivšeg, a prvenstveno sadašnjeg predsjednika, pa i našom zaslugom, mladi su se počeli okupljati u sve većem broju i došli smo do 40 mladih aktivnih u folklornoj sekciji, a ako im pridodamo i veterane, doći ćemo do brojke od 60 članova. Izgleda da se polako vraćamo na onu razinu koja je nekada bila u vremenima za kojima mi stariji žalimo. Nadamo se da ćemo jednoga dana biti konkurentno kulturno-umjetničko društvo na području Vojvodine kakvo smo i nekada bili, kada smo osvajali brojne medalje", nada se Šima Beretić, koji nam otkriva kako će početi raditi nove plesove iz različitih krajeva, ali prije svega njegovat će svoje - bunjevačke plesove.

Jednoglasno usvojen novi Statut
Neposredno prije održavanja koncerta, u prostorijama Hrvatskog doma održan je sastanak, odnosno izvanredni Sabor na kojem je jednoglasno usvojen novi Statut društva. Prema riječima Mate Matarića, Statut će biti predan Agenciji za privredne registre i društvo očekuje vrlo brz odgovor i rješenje o preregistraciji. Na Saboru je izabran novi Upravni i Nadzorni odbor, a Upravni je odbor nakon Sabora izabrao Izvršni odbor. Mata Matarić je opet potvrdio povjerenje članova Upravnog i Izvršnog odbora koji su ga ponovno izabrali za predsjednika.
„Do sada se biralo dva dopredsjednika, ali iz praktičkih razloga, malo i pod pritiskom agencije, odlučili smo se za jednog dopredsjednika, dok predsjednik može ovlastiti i druge osobe da zastupaju društvo. Također, na neophodnim mjestima morali smo ubaciti ćirilično pismo, što je i normalno jer živimo u Republici Srbiji i to su nove promjene u Statutu", kaže Matarić.

Zadovoljstvo na svim stranama

Profesorica glazbenog odgoja Tereza Zujić s pjevačima radi tek dva mjeseca, a vidljivi su i rezultati. Sve je više članova u pjevačkoj sekciji, a pjevanje je skladnije i dinamičnije. Probe su dva puta tjedno i redovite su. Ona ipak skromno kaže: „Dva mjeseca je doista kratko vrijeme da bi se nešto ozbiljnije moglo reći. Ja se trudim, a trude se i članovi zbora. Trenutačno radim na repertoaru koji će biti raznovrstan i nadam se da će biti dobro."

Svoje zadovoljstvo nije krio ni predsjednik Mata Matarić.

„Kad je publika zadovoljna i predsjednik je zadovoljan. Vidjeli ste puno mladog svijeta, mlade snage dolaze, a na nama starijima je da ih dobro organiziramo i podupremo u njihovim htijenjima kako bi doprinijeli razvoju društva", ističe Matarić koji navodi i razloge odaziva ovako velikog broja mladih.

„Nastojali smo da i u samu upravu uđu mladi ljudi koji imaju novih ideja. Jedna od takvih je i naša Lea Jevtić koja je organizirala pedesetak mladih koji daju program u četiri odjela njene sekcije, a svakako je zaslužan i koreograf Šima Beretić svojim organiziranjem mladih folkloraša. Oni su mlade poticali, uhodali i uvježbali i oni nas predstavljaju na ovim veselim druženjima u Somboru, ali i u inozemstvu", kaže Mata Matarić.

Na adventskom vijencu je dogorjela i druga svijeća, a o ovoj večeri druge nedjelje došašća će se, vjerujemo, još dugo govoriti. Ključna riječ koju možemo dodati rezimeu s početka teksta je - zadovoljstvo. Zadovoljni su bili sudionici programa, organizatori, kao i brojna publika za koju je sve ovo sa puno ljubavi priređeno.

Međusobna interakcija
Generalna konzulica RH u Subotici Ljerka Alajbeg izrazila je zadovoljstvo što je nazočila ovom koncertu na ulasku HKUD-a „Vladimir Nazor" u 75. obljetnicu.
„Ovo je staro hrvatsko društvo koje konstantno djeluje u raznim okolnostima. Unatoč svim problemima 'Nazor' se održao zbog ljudi koji su htjeli održati ovo društvo i zbog duha koji ovdje vlada i privlači mlade ljude, a isto tako i one starije koji daju poticaj mladima. Iz programa se vidjelo da se radi po sekcijama, neke su revitalizirane, ali naročito me vesele ove sekcije mladih s nekim novim sadržajima. Nije bitno da sadržaj bude samo etnički i da bude samo očuvanje stare kulturne baštine, mladi trebaju nove sadržaje. Danas plešu moderne plesove, a sutra će zaplesati folklor. Oni posjećuju razna kulturno-umjetnička društva u Hrvatskoj, što mi je posebno drago, ali i primaju goste iz Hrvatske. Ta interakcija među jednima i drugima je nešto vrlo vrijedno. To znači da domovina prepoznaje svoje ljude, na neki način i njihove probleme, ali i želje. Isto tako mi ovdje nismo zaboravili domovinu, uvijek joj se vraćamo i na taj način gradimo jednu lijepu budućnost."


Tekst i slike: Zlatko Gorjanac

Tekst je preuzet iz tjednika Hrvatska riječ, broj 404 od 10. prosinca 2010.

Koncert Vokalno-instrumentalnog sastava „Proroci", održan 4. prosinca u dvorani KTC-a u Subotici, okupio je oko 600 posjetitelja, kako ljubitelja duhovne glazbe, tako i onih koji tu glazbu tek upoznaju. Dvije godine nakon njihovog koncerta u Gradskoj kući subotička je publika opet imala prigodu čuti dobar zvuk, glas i akorde ovog sastava.

koncert proroci 2010-2Riječ je o suvremenoj duhovnoj glazbi, poznatoj diljem svijeta, a ovi su mladi izvođači pjevali i svirali svima poznate melodije, zatim one koje su sami skladali, te neke koje su obradili. Tako je nakon uvodne pjesme i govora povjerenika za pastoral mladih vlč. Marijana Vukova slijedilo nekoliko skladbi, između ostalog i pjesma Gospi Bunarićkoj, čiji tekst potpisuje Nevena Mlinko, a glazbu član ovog sastava Darko Temunović. Na repertoaru su se našle i poneke pjesme s Hosanafesta, poput one „Zagrljeni u duši", po kojoj je i ovaj koncert dobio naziv.

koncert proroci 2010-3Osim „Proroka", na bini su se u najboljem svjetlu predstavili i Marija Jaramazović uz klavirsku pratnju Filipa Čelikovića, „Apostoli mira" iz Zagreba, koji su oduševili publiku svojim nastupom, te gosti iz Bizovca pokraj Osijeka - skupina „Matheus", ovogodišnji pobjednici na Uskrsfestu u Zagrebu. Ova pobjeda dovoljno svjedoči o njihovom predanom radu i uspjehu.

koncert proroci 2010-5Kraj koncerta obilježen je zajedničkim pjesmama svih izvođača, što je publiku podiglo na noge. Vrijedi napomenuti kako publiku nisu činili samo vjernici rimokatoličke vjere, nego i drugih konfesija, pa i oni koji ne vjeruju. To je još jedan dokaz kako je glazba snažno sredstvo povezivanja. „Proroci" ovom prilikom zahvaljuju svim dobročiniteljima i ljudima dobre volje koji su se odazvali pozivu i na taj način doživjeli iskustvo „Zagrljenih u duši".

Tekst: P. G.
Slika: Hrvatska riječ

Tekst je preuzet iz tjednika Hrvatska riječ, broj 404 od 10. prosinca 2010.