Pozovite » (+381) (0)24 535-533

izložba ivana šermetaU sklopu proslave Dana grada Subotica, u Galeriji Dr. Vinko Perčić otvorena je izložba Jučer, danas, sutra autora Ivana Šeremeta iz Slavonskog Broda. Konceptualni umjetnik, koji na ovoj izložbi nudi pomalo retrospektive, pomalo vremensko-prostorne izmaknutosti, u središte stavlja melankoličan iskaz spram središta i periferije, većine i manjine, međuljudskih odnosa i egzistencije u nepostojanju.

Moguće je Šeremetov rad sagledati upravo kroz prizmu pomaka: izmicanja i izmještanja, odnosno distance kao mentalnog autorovog stanja. Šeremetova je pozicija višestruko rubna. To se oslikava i u njegovoj poziciji u odnosu na Zagreb, jer oduvijek živi i radi u Slavoniji. Čak se njegova umjetnost može opisati kao ona na granici. Osjećaj monotone ravnice i melankoličnog bivanja u ravnici određuje njegov rad. Šeremet je istodobno umjetnik europske i hrvatske periferije, ali i umjetnik koji izlazi izvan granica periferije u namjeri da bude čovjek u velikom i uzburkanom svijetu suvremene umjetnosti. „Biti tu i tamo formula je njegove umjetničke dijalektike“, ističu njegove kolege umjetnici.

Šeremetovo temeljno stremljenje, umjetničko i životno, može se opisati autorovim riječima: „spram dominantnog kolektivnog mentaliteta vlastiti identitet ne konstruiram kroz binarnu opoziciju ‘ja-oni’ već ga gradim kao ‘ja ovdje’. Prisutan, ali izmaknut. Distanca mi omogućuje sagledati poredak s kojim se odbijam poistovjetiti. Stoga je moguće biti i kritičan i melankoličan, i pronicljiv i naivan, tjeskoban i ironičan. Pomirljivost koju odajem je u stvari subverzija, a melankolija strategija otpora kulturnom sklopu“, kaže umjetnik.
Iz razgovora s Ivanom Šeremetom da se uvidjeti da on kao umjetnik nije gnjevan i ne docira. Nema prepotencije povlaštenih što katkada izbija iz radova neprilagođenih umjetnika. Šeremet precizno detektira stanje i jasno dijagnosticira problematična mjesta u društvu kojeg je dio, te reagira s dozom lakoće i humora, gotovo nezainteresirano. Ti su radovi nježni, duhoviti, začudni, kritički, britki, poetični.
Govoreći o Ivanu Šeremetu kao umjetniku na granici, treba ukazati da granica implicira središte i sukladno tome manjinu koja je nastanjuje, u odnosu na većinu, vezanu uz to središte. Ipak, manjine i većine proizvod su statistika, demografskih popisa i drugih državnih instrumenata.
Manjine su tako idealno mjesto za projektiranje strahova mnogih država, vezanih uz njihovu stvarnu ili izmišljenu marginalnu poziciju spram globalnih administrativnih, ekonomskih i političkih struktura. Bilo da je riječ o nacionalnim ili nekim drugim zajednicama, manjine kvare sliku čiste, neokrnjene i pravedne cjeline. Otuda zazor i netrpeljivost većine i subverzivni karakter manjine i zato je pojam graničenja češće vezan uz praksu nego uz prostor. Tako i Šeremetova „graničnost“ označava zemljopisno pripadanje tom graničnom prostoru, ali i subverzivnu životnu i umjetničku praksu. U tom kontekstu nastaju neki njegovi radovi kao otvoreni angažman na prihvaćanju manjine.
Slavonskobrodski umjetnik, autodidakt, Ivan Šeremet na hrvatskoj se likovnoj sceni pojavio 70-ih godina prošlog stoljeća. Rodom je iz Erdevika, a u Slavonskom Brodu živi i radi od 1960. godine. Imao je desetak samostalnih izložaba, a također je izlagao na dvadesetak skupnih izložaba. Šeremetova djelatnost obuhvaća brojne žanrove, od grafika, slika, instalacija, konceptnih tiskovina, performansa, dokumentarnog filma do autorskog kustoskog oblikovanja. Sa svojim radovima je zastupljen u galerijama Rijeke, Dubrovnika, Osijeka i Slavonskog Broda.

Izvor: Hrvatska riječ (S. Jurić)