Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Početkom kolovoza 2019. godine iz tiska je izišla četvrta knjiga Izabranih djela Miroslava Slavka Mađera, prirediteljice dr.sc. Hrvojke Mihanović Salopek, a u zajedničkoj nakladi Društva hrvatskih književnika, Ogranak... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2018. godinu donosi bogat sadržaj, a izlazi u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Časopis... detaljnije...
U povodu obilježavanja 100. obljetnice rođenja pjesnika Jakova Kopilovića (9. VII. 1918. – 18. XI. 1996.), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je krajem studenoga 2018. na svom internetskom... detaljnije...
U sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, u listopadu 2018., povodom XVII. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, objavljena je... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
U okviru obilježavanja 145. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, sredinom lipnja, iz tiska je izašla Matoševa drama Malo pa ništa u nakladi Društva hrvatskih književnika... detaljnije...
U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje sredinom siječnja iz tiska je izišla knjiga dr... detaljnije...
Znanstvena aktivnost prof. dr. sc. Milane Černelić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu je od velikog značaja i za etnologiju i povijest bunjevačkih Hrvata u Podunavlju. Ona se bunjevačkom tematikom i problematikom bavi već četrdesetak godina, od studentskih dana. Rezultat toga je i njezina najnovija knjiga Bunjevci – ishodišta, sudbine, identiteti objavljena u listopadu u sunakladi Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF pressa i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Knjiga je predstavljena 3. prosinca u Subotici.
Na znanstvenom kolokviju Istraživanje tradicijske baštine šokačkih Hrvata u Bačkoj (Monoštor, Bereg), održanom 2. prosinca, predstavljen je sedmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i prezentirani rezultati istraživanja koje su studenti Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta iz Zagreba u Monoštoru i Santovu obavili tijekom 2016. godine. Godišnjak je predstavila Sonja Periškić, Monoštorka koja je kao studentica i kasnije kao diplomirana pedagoginja i etnologinja sudjelovala u istraživanjima.
Katolički list Zvonik djeluje na području Subotičke biskupije preko 20 godina. Od osnutka se promijenilo nekoliko urednika, a 6. studenoga u prostorijama Subotičke biskupije izvršena je primopredaja dužnosti glavnog i odgovornog urednika – vlč. Dragan Muharem, urednik proteklih pet godina, predao je dužnost kolegi vlč. Siniši Tumbas Loketiću, također na pet godina. Novi urednik je za ovu dužnost izabran od strane hrvatskih svećenika Subotičke biskupije.
Tematiziranje važnih povijesnih događaja i obljetnica, a uz to i afirmacija znanstvenika iz hrvatske zajednice, neki su od ciljeva znanstvenih kolokvija koje organizira Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Potvrdio je to i njihov 44. znanstveni kolokvij naslovljen Bitka kod Petrovaradina 1716. godine i njeno značenje za povijest Hrvata u Vojvodini održan 25. studenog u prostorijama Zavoda u Subotici. Uvodničar je bio dr. sc. Robert Skenderović, viši znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba (podružnica Slavonski Brod).
S velikim ponosom na sve ono što su uradili, udruga Naša djeca iz Subotice i Hrvatsko katolička udruga za zaštitu prava djece i mladih Stopa, u subotu, 19. studenoga, organizirali su u prostorijama Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo večer pod nazivom Tu smo za vas. Bila je to proslava 15 godina od ponovnog uspostavljanja nastave na hrvatskom jeziku u Srbiji, te 10 godina Ljetne škole duhovnosti i kulture, koja se održava u različitim mjestima na Hrvatskom primorju (dosad su to bili – Veli Lošinj, Krk, Zaostrog, Prvić i Cres).
Tradicionalni Informativni utorak, koji za školske knjižničare organizira Razvojna matična služba Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku, predstavio je 15. studenoga knjižničarsku savjetnicu Katarinu Čeliković, voditeljicu Zavičajne knjižnice Biblioteca Croatica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. U službi hrvatske riječi i knjige naslov je izlaganja u kojem je gošća predstavila kulturu Hrvata u Vojvodini, kao i svoj angažman kao knjižničarke u popularizaciji hrvatske knjige i riječi tijekom svojega tridesetogodišnjega rada.
Ovaj tjedan započele su javne rasprave nacrta Strategije obrazovanja na hrvatskom jeziku u Srbiji. U ponedjeljak, 14. studenog, održana je javna rasprava u Tavankutu kojoj je prisustvovalo dvadesetak zainteresiranih. Među prisutnima bili su i djelatnici OŠ Matija Gubec Tavankut, predstavnici roditelja te drugi zainteresirani za pitanje obrazovanja na hrvatskom jeziku. Uz riječi pohvale što je Strategija ugledala svjetlo dana, izneseni su i vrlo konstruktivni prijedlozi glede uporabe termina hrvatski naspram materinskog jezika.
Hrvatska samouprava grada Baje je 12. studenoga organizirala svečanu akademiju u povodu 330 godina doseljenja bunjevačkih Hrvata na područje Bačke. Akademiji je prethodila sveta misa na hrvatskom jeziku u franjevačkoj crkvi sv. Antuna u Baji. Nakon svete mise, ispred Hrvatske samouprave u Baji nazočnima se obratila Angela Šokac, naglasivši značaj ovog događaja priređenog u znak sjećanja na pretke „koji su ovu bunjevačku granu prenijeli iz kršnog područja na plodnu ravnicu“. U predvorju Gradske kuće u Baji prije dvadeset godina (1996.) postavljena je spomen ploča u povodu 310 godina doseljenja Hrvata Bunjevaca u Baju, a na tu spomen ploču i ovom su prigodom položeni vijenci. Među ostalim, vijenac je položila i generalna konzulica Hrvatske u Pečuhu Vesna Haluga. Svečana akademija pod nazivom Oj Bunjevče probudi se sada održana je u Gradskoj vijećnici Baje, a na njoj su govorili predavači iz Mađarske i Srbije: Joso Šibalin iz Santova, dr. Mijo Karagić iz Unde, Živko Mandić iz Budimpešte i Tomislav Žigmanov iz Subotice.