Dvadeset tri naslova u konkurenciji za nagradu za najbolju knjigu u području znanosti i publicistike „Tomo Vereš“ za razdoblje 2013.-2015.

Objavljeno: 10 Svibanj 2016

Hitovi: 2037

U cilju pospješivanja sustavnoga pristupa valorizaciji aktualne knjiške produkcije među Hrvatima u Vojvodini, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je 2013. godine ustanovio trijenalnu nagradu za najbolju knjigu u području znanosti i publicistike, koja nosi ime jednog od najznačajnijih hrvatskih intelektualaca iz Vojvodine XX. stoljeća, filozofskog i teološkog pisca Tome Vereša (Subotica, 24. veljače 1930. – Zagreb, 9. prosinca 2002.). Nagrada je ustanovljena na temelju zaključaka s međunarodnog znanstvenog skupa „Misaona popudbina Tome Vereša“, održanog u prosincu 2012. godine i dodjeljuje se trijenalno – svake tri godine.

Podsjetimo, za nagradu „Tomo Vereš“ mogu se natjecati knjige autora Hrvata iz Vojvodine, knjige na hrvatskom jeziku objavljene u Vojvodini i knjige o Hrvatima u Vojvodini, koje su objavljene tijekom tri kalendarske godine koje prethode godini dodjele nagrade, u području znanosti i publicistike. Posebna se pozornost obraća na djela iz društvenih i humanističkih znanosti koje su od značaja za očuvanje i razvoj nacionalne svijesti i identiteta, kao što su povijest, jezikoslovne znanosti, znanost o književnosti, povijest umjetnosti, etnologija, demografija, sociologija, kulturologija, filozofija, politologija te djela interdisciplinarnoga karaktera. Nagrada se dodjeljuje za knjigu čiji su formalne odlike i sadržajne sastavnice sukladne standardima znanstvene metodologije, koja tematski obuhvaća cjeloviti društveni fenomen, u kojoj su objavljene nove spoznaje u istraživanjima povijesti i sadašnjosti Hrvata u Vojvodini i čiji su prinosi od trajne vrijednosti za znanstveni i publicistički život Hrvata u Vojvodini. Za tri kalendarske godine dodjeljuje se jedna nagrada.

Opširnije...

Objavljen zbornik Urbani Šokci 10: „Kulturni znak Cvelferije – šokačko bunjevačko pamćenje vode“

Objavljeno: 09 Svibanj 2016

Hitovi: 1922

Početkom svibnja 2016. godine objavljen je deseti zbornik radova znakovita naslova „Kulturni znak Cvelferije – šokačko bunjevačko pamćenje vode“ što je bila tema Međunarodnoga okruglog stola „Urbani Šokci 10“, održanog 14.-16. svibnja 2015. u Osijeku, Drenovcima i Somboru. Zbornik u sunakladništvu objavljuju Šokačka grana iz Osijeka i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice. Zbornik su za tisak priredile prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, mr. sc. Vera Erl i prof. dr. sc. Ružica Pšihistal, dok je urednik prof. dr. sc. Goran Rem. Zbornik na 345 stranica donosi radove 22 sudionika okruglog stola, podijeljene u četiri tematske cjeline, te Popis izdavačke djelatnosti Šokačke grane Osijek i Dokumentarij naslovnica, kazala i programskih cedulja.

Opširnije...

Objavljen „Rječnik govora Monoštora“ Marije Šeremešić

Objavljeno: 05 Svibanj 2016

Hitovi: 2492

Bile riči – rječnik govora Monoštora (vrijeme pedesetih godina prošloga stoljeća) naslov je druge knjige u biblioteci Prinosi za dijalektološka istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koja je objavljena koncem travnja 2016. godine, autorice Marije Šeremešić iz Sombora. Knjigu je uredila Katarina Čeliković, a recenzentica je profesorica osječkog Sveučilišta dr. sc. Ljiljana Kolenić, stručna suradnica Zavoda u području jezika, točnije dijalektologije, likovna oprema djelo je Darka Vukovića, a tehnički je knjigu uredio Ervin Čeliković.

U svom pogovoru, dr. sc. Kolenić je istaknula važnost rječnika zavičajnih (slavonskih) govora: „…oni pomažu u rekonstrukciji hrvatske jezične povijesti, oni su konzervirali staro stanje hrvatskoga štokavskoga narječja i daju vrijedne podatke izučavanju povijesti slavenskih jezika. Govor Monoštora pripada govorima slavonskoga dijalekta, a javlja se izvan hrvatskih državnih granica. Govori općenito nestaju, standardni ih jezik potiskuje i istiskuje. Ako su ti govori izvan matične domovine, uz navedeno standardnojezično potiskivanje dolazi i do asimilacije manjinskoga stanovništva pa onda i do još veće ugroze govora. Terenska istraživanja su pokazala kako upravo zavičajni govor pokazuje snažan otpor nestajanju kada je izvan matične domovine jer takav govor zapravo znači u svijesti izvornih govornika pripadnost. Drugim riječima, čuvanje svojega zavičajnoga govora znak je i čuvanja nacionalnoga identiteta. Mjesni govor Monoštora izvan je hrvatske državne granice, dakle s pravom očekujemo da stanovnici toga mjesnoga govora čuvaju svoj govor, a time i nacionalni identitet. Još je jedan dosta bitan razlog za čuvanje monoštorskog govora, a on leži u smještaju sela.“

Opširnije...

Iz tiska izašla knjiga „Garavi salaši“ Katarine Firanj

Objavljeno: 29 Travanj 2016

Hitovi: 2668

U biblioteci „Prinosi za etnografska istraživanja“ Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je tijekom travnja 2016. godine objavio knjigu Garavi salaši : cio život za godinu dana Katarine Firanj iz Sombora, kao drugu u nizu. Knjigu je uredila Katarina Čeliković, stručnu redakturu teksta napravila je diplomirana etnologinja Bojana Poljaković, lekturu Zlatko Romić, likovnu opremu je uradio Darko Vuković, a tehnički uredio Ervin Čeliković.

Knjiga počinje uvodnim stihovima bećarca Ovi naši garavi salaši, / što su stariji, sve su garaviji! i time najavljuju glavni dio knjige. U uvodnom dijelu autorica smješta radnju knjigu prostorno i vremenski u sljedećim naslovima: Nenadić salaši (str. 6-10), Koćevi salaši (str. 10-13), Didin salaš – moja obitelj (str. 14-15) i Izgled salaša (str. 15-26). Slijede dva poglavlja, Svakodnevni i blagdanski život na salašu kroz godinu (str. 29-102) i Životni običaji na salašu (str. 105-136).

Opširnije...

In memoriam: Ante Sekulić (Tavankut, 16. XI. 1920. – Zagreb, 18. III. 2016.)

Objavljeno: 21 Ožujak 2016

Hitovi: 3025

Hrvatski književnik, jezikoslovac i kulturni povjesničar i dopisni član HAZU dr. Ante Sekulić umro je 18. ožujka 2016. u 96. godini u Zagrebu.

Ante Sekulić je rođen u Tavankutu, u Bačkoj, 16. studenoga 1920. godine, a odrastao kod dide na salašu kod Žednika. Školovao se u Subotici i Somboru, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1946. godine diplomirao je hrvatski i latinski jezik i književnost, te doktorirao s temom Govor bačkih Hrvata. Još kao srednjoškolac između dva svjetska rata se u Subotici angažirao u društvenom životu svoga naroda – u radu Bačkog okružja križara, bio je suradnik Subotičkih novina, književnog časopisa Klasje naših ravni i Subotičke matice, a kasnije kao student u Društvu bačkih Hrvata u Zagrebu i drugih. Jugoslavenske komunističke vlasti su ga zbog djelovanja kao pripadnika križarskog pokreta osudile 1947.

Opširnije...

In memoriam: Zvonimir Pelajić (Plavna, 28. siječnja 1950. – Plavna, 28. veljače 2016.)

Objavljeno: 29 Veljača 2016

Hitovi: 2853

Dragi Zvonimire, hvala Ti na svemu što si učinio za kulturu vojvođanskih Hrvata! Toga nije malo. Pamtit ćemo Te kao velikoga čovjeka, vjernog supruga i dobrog oca, čovjeka kojega je resila principijelnost u držanju, požrtvovnost u radu, samozatajnost i posvećenost boljitku Hrvata u Vojvodini. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je bio i ostao ponosan što smo Te imali za suradnika i člana Upravnog odbora.

Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!

Neka mu je laka plavljanska zemlja

Tomislav Žigmanov, Katarina Čeliković i Ljiljana Dulić Mészáros

Opširnije...

Predstavljena knjiga Ladislava Heke „Dalmatini (Bunjevci) u slobodnim kraljevskim gradovima Segedinu i Subotici“

Objavljeno: 29 Siječanj 2016

Hitovi: 2823

Dosadašnja istraživanja o bunjevačkim Hrvatima koji su u južnu Ugarsku migrirali krajem XVII. stoljeća s područja današnje Bosne i Hercegovine i Hrvatske (Dalmacije) spominju mahom Suboticu, Baju i Sombor kao mjesta u kojima su se nastanili. Međutim, dio njih se nastanio i u Segedinu, dajući u sljedeća dva i pol stoljeća, odnosno do svoje skoro potpune asimilacije, značajan doprinos razvitku toga grada. Uzmimo za primjer samo Dugonicsev trg u središtu tog grada na Tisi koji nosi ime po sveučilišnom profesoru, matematičaru i romanopiscu Andriji Dugoniću (1740.-1818.). Značajan izvor podataka o ovoj temi jest knjiga dr. sc. Ladislava Heke Dalmatini (Bunjevci) u slobodnim kraljevskim gradovima Segedinu i Subotici (nakladnici: Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Znanstveni zavoda Hrvata u Mađarskoj, 2015.) koja je predstavljena 22. siječnja 2016. godine u Subotici.

Opširnije...

U Monoštoru predstavljen časopis „Nova riječ“

Objavljeno: 25 Siječanj 2016

Hitovi: 2291

Časopis za književnost i umjetnost Nova riječ predstavljen je 14. siječnja 2016. godine u Monoštoru. O časopisu su, u ime nakladnika, govorili nakladnika ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i urednik Nove riječi Tomislav Žigmanov i Ivan Karan, ravnatelj NIU Hrvatska riječ, sunakladnik Nove riječi. „Bez jezika nema kulture, bez jezika nema naroda, nema ni osobnosti. Zbog toga oko jezika, oko 'riči', oko riječi treba voditi brigu. Trebamo imati pozitivan odnos prema njoj, kako o svakodnevnom govoru tako i o pisanoj riječi. Hrvati u Vojvodini imaju bogatu pisanu tradiciju o kojoj se još uvijek, nažalost, nedovoljno zna. To nije zbog toga što mi ne pokazujemo interese, niti je to zbog toga što mi o njoj ne želimo više znati. To je posljedica prije svega negativnih, tragičnih povijesnih okolnosti, gdje hrvatski narod u Vojvodini nije imao svoje kulturne institucije, svoje ustanove koje bi vodile računa o tome, gdje bi se sve ono što je vrijedno zabilježilo“, kazao je Žigmanov.

Opširnije...