Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...
Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je krajem studenoga 2019. godine. Na 624... detaljnije...
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
Dužijanca u Mirgešu proslavljena je u nedjelju, 7. kolovoza 2017., misom zahvalnicom u Domu kulture. Predvoditelj euharistijskog slavlja bio je župnik subotičke župe sv. Rok i predsjednik Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca mons. dr. Andrija Anišić, a koncelebrirao je župnik župe Srca Isusovog iz Tavankuta vlč. Franjo Ivanković.
Viktorija Šimon Vuletić je istaknuta subotička kulturna djelatnica. Etnologinja-antropologinja po obrazovanju, od 2000. radila je kao etnolog u Gradskom muzeju u Subotici, gdje objavljuje stručni rad „Dossier: Kentaur – Identitet ljudi u multietničkim porodicama u Subotici“, te priređuje i organizira autorske izložbe „Istočna Afrika u doba Oskara Vojnića i suvremenika“ i „Kava kava i betel“ iz zaostavštine Oskara Vojnića. Od 2011. do nedavno bila je direktorica subotičkog Art kina „Aleksandar Lifka“, a njezino razrješenje s te dužnosti popraćeno je skupštinskom i javnom polemikom. Književne, stručne i polemičke tekstove objavljivala je u subotičkoj periodici (Rukovet, Subotičke novine, Museion...). Suosnivačica je Umjetničke radionice Medijala. Bavi se i prevođenjem s mađarskog i engleskog jezika.
U posljednje 24 godine druga nedjelja u kolovozu u znaku je proslave središnje žetvene svečanosti bunjevačkih Hrvata – Dužijance. Prije toga, svetkovina završetka žetve svake se godine proslavljala 15. kolovoza, na Veliku Gospu. Iza nas je veliki broj raznovrsnih događaja koji se priređuju u okviru ove svetkovine, čija je središnja proslava u nedjelju, 13. kolovoza. Prava je prigoda, u susret Dužijanci koja se slavi 106 godina, podsjetiti se kako je sve počelo, a pravi sugovornik na tu temu zasigurno je mons. dr. Andrija Anišić, župnik župe sv. Roka u Subotici, u čijoj je crkvi održana prva Dužijanca.
Na životnom putu Mate Balote (1898. – 1963.), hrvatskoga književnika, akademika, ekonomista, profesora i novinara, a nadasve domoljuba i borca za očuvanje kulturnoga i teritorijalnoga identiteta hrvatskoga naroda u rodnoj mu Istri, zasigurno se morao naći i Novi Sad (vjerojatno i Petrovaradin) preko kojih je ovaj velikan, odlazeći za Suboticu ili se vraćajući iz nje, putovao.
Kada je osnovano Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec u Rumi, ono tada nije nosilo naziv koje danas ima. Prvobitan naziv je bio Hrvatska ratarska čitaonica, osnovana prije Prvog svjetskog rata, 1903. Taj naziv, Čitaonica, se u svakodnevnom govoru Briježana (Hrvata koji najvećim dijelom žive u dijelu Rume koji se naziva Brijeg) zadržao do današnjih dana. U vremenu kada je Društvo osnovano, tadašnji članovi okupljali su se u prostorijama Društva kako bi tu nešto i pročitali, kako bi uzeli neku knjigu na čitanje i kako bi se educirali i obrazovali, počeli učiti svirati i glumiti.
Titus Mačković (Subotica, 20. srpnja1851. – Subotica, 15. rujna1919.) rođen je u Subotici u uglednoj familiji subotičkog odvjetnika Benedeka Mačkovića, majke Marije rođ. Vasas. Pohađao je subotičku gimnaziju, a školovanje dovršava u Budimu. Mačković 1869. godine odlazi na studij u Zürich, na tamošnju Politehniku (Politechnikum), gdje je upravo tih godina predavao veliki autoritet i zagovornik neorenesansne arhitekture Gottfried Semper što će biti vrlo značajno za Mačkovićev arhitektonski izričaj. Studije Mačković nastavlja u Aachenu, a potom i u Beču, no, nije ih dovršio. Međutim, stječe solidno obrazovanje i na osnovu položenih ispita uspješno postaje „ženjerom“, te po povratku u Suboticu 1874. godine otvara svoj projektni ured.
Rođena početkom prošloga stoljeća, sada već daleke 1911. godine, a u međuvremenu prerasla u „priču“ s velikim brojem programa koji traju od kraja travnja do kraja kolovoza, Dužijanca je najveća i najpoznatija kulturna manifestacija bunjevačkih Hrvata u Bačkoj, ali i Hrvata u Srbiji općenito. Hrvatsko nacionalno vijeće proglasilo ju je jednom od triju manifestacija od posebnog značaja za hrvatsku zajednicu. S druge strane, jedna je i od najpoznatijih manifestacija u Subotici, u kojoj je službeno također proglašena manifestacijom od posebnog značaja. I ove godine njezin program sadržava dvadesetak različitih događaja, od kojih je većina već održana. U nedjelju, 13. kolovoza 2017., bit će održana središnja proslava Dužijance, te smo tim povodom razgovarali s njezinim glavnim organizatorom, direktorom Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca Marinkom Piukovićem.
Euharistijskim slavljem u crkvi Presvetog Trojstva, u nedjelju, 30. srpnja 2017., u Maloj Bosni, selu nadomak Subotice, proslavljena je „Dužijanca“. Nositelji ovogodišnje zahvale Bogu za žetvu i novi kruh bili su bandaš Silvester Pelhe i bandašica Doris Romoda te mali bandaš Mario Nađheđeši i male bandašice Ivona Stantić i Nađa Antunović. Misu je predvodio župnik crkve Marija Majka Crkve vlč. Marinko Stantić uz koncelebraciju župnika crkve sv. Roka i predsjednika Udruge bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ mons. Andrije Anišića i mjesnog župnika vlč. Dragana Muharema.