Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Tragom starih matičnih knjiga u Subotici : Povijest jedne male grane velike porodice Skenderović naslov je knjige Ivana Skenderovića koja izlazi kao četvrta u Biblioteci Prinosi za povijesna... detaljnije...
Bogata baština – trajni zalog naše budućnosti tema je zidnog i stolnog kalendara za 2021. godinu u čijoj izradi i objavi zajednički sudjeluju hrvatske profesionalne institucije i organizacije:... detaljnije...
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskao je u prosincu 2020. jedanaesti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja. Na 464 stranice objavljeno je 11 znanstvenih i stručnih radnji, sve prvoobjave... detaljnije...
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata dovršio je u studenom i predao u tisak likovnu monografiju pod nazivom Cilika Dulić Kasiba, koju autorski potpisuje povjesničarka umjetnosti Olga Šram. Urednica... detaljnije...
Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...
Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Gost propovjednik ovogodišnje središnje proslave Dužijance bio je biskup Bjelovarsko-križevačke biskupije mons. dr. Vjekoslav Huzjak. Mons. Huzjak je 11 godina bio generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije, a nakon što je 2009. godine papa Benedikt XVI. osnovao Bjelovarsko-križevačku biskupiju imenovao ga je i za prvog biskupa ove biskupije. S biskupom čija biskupija skupa sa Sisačkom dijeli epitet najmlađe u Hrvatskoj razgovarali smo o funkcioniranju i prije svega zadacima jedne nove biskupije, ali i o Dužijanci, inkulturaciji vjere i kulturi života.
Oko 15 članova likovnog odjela HKC-a Bunjevačko kolo skupa s oko 20 gostiju – slikara iz Hrvatske, Mađarske i Srbije, stvorilo je 80-ak radova na XXI. međunarodnoj likovnoj koloniji Bunarić 2017. održanoj od 17. do 19. kolovoza, u prostorijama spomenutog centra. Saziv je i ove godine napravio mješovit sastav sudionika – akademskih slikara, slikara amatera, likovnih pedagoga, kojima su glavni motivi na slikama bili oni koji obilježavaju ove prostore i Dužijancu, u sklopu koje se i održava kolonija. Bile su zastupljene sve tehnike – od pastela, akvarela do ulja odnosno akrila na platnu, rekla je prigodom zatvaranja u subotu Josipa Križanović, slikarica i članica Organizacijskog odbora Likovne kolonije Bunarić 2017., te dodala kako se poslije svake kolonije slike žiriraju, pravi se katalog i održava izložba u jesen sljedeće godine.
Proteklih mjesec dana na ljetnoj sceni Kulturno-obrazovnog centra Šiđani su imali priliku uživati u različitim kulturnim sadržajima. Osim velikog broja lica s estrade, lokalnih grupa, večeri su bile rezervirane i za predstavljanja rada kulturno-umjetničkih društava koja djeluju na području šidske općine. Jedna od večeri proteklog tjedna bila je rezervirana za program Hrvatskog kulturnog društva Šid. U cjelovečernjem programu ova je udruga predstavila svoj rad izvedbom nekoliko koreografija i kompozicija članova folklorne i tamburaške skupine. Zajedno s njima predstavio se i folklorni ansambl Pletenka iz Bitole, čiji su članovi tri dana bili gosti hrvatske udruge iz Šida. Te večeri posjetitelji su imali prilike uživati u nesvakidašnjem spoju hrvatske i makedonske skladbe i plesova. Plod ovog susreta je uspostavljanje uspješne suradnje, a dogovoreno je da će već iduće godine Šiđani biti gosti folklorne manifestacije međunarodnog karaktera Ilindenski deni u Bitoli.
Na ovogodišnjoj manifestaciji Šidsko kulturno ljeto, osim gostiju folklornog ansambla Pletenka iz Bitole, koji su se publici predstavili zajedno s Hrvatskim kulturnim društvom Šid, gost je bio predsjednik HKC-a Marko Marulić iz Bitole dr. Branko Maretić. Bila je to prilika da se u razgovoru s njim upoznamo sa životom Hrvata u Makedoniji, s njihovim kulturnim djelovanjima, suradnji s kulturno-umjetničkim društvima ostalih nacionalnih zajednica i suradnji s državnim institucijama.
Hrvatsko kulturno društvo Vladimir Nazor iz Stanišića raspisalo je Natječaj za najlipšu pismu na ikavici hrvatskih pjesnika koji žive ili su rođeni u Srbiji. Svaki pjesnik može sudjelovati s jednom pjesmom po vlastitom izboru pisanoj na hercegovačkoj, dalmatinskoj, ličkoj, bosanskoj, šokačkoj ili bunjevačkoj ikavici.
Pjesmu dostaviti na e-mail adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na adresu Društva.
Put svetog Jakova je hodočasnički put dug oko 800 kilometara, koji vodi u grad Santiago de Compostela (Španjolska), u čijoj se katedrali nalazi grob svetog Jakova. Svake godine preko 100.000 vjernika, avanturista i istraživača prelazi ovaj put pješice ali i na biciklu, magarcu ili konju. Postoji nekoliko ruta ovog puta ali su najpoznatije francuska, španjolska i portugalska ruta. UNESCO je 1985. godine proglasio stari dio grada Santiago de Compostela svjetskom kulturnom baštinom, a 1993. godine španjolski i francuski dio Puta svetog Jakova UNESCO-vom svjetskom kulturnom baštinom.
Secesijska arhitektura Subotice može se podijeliti na dva segmenta – arhitektonsku produkciju inspiriranu mađarskom varijantom secesije (tzv. mađarski nacionalni stil) te na objekte pročišćenog oblikovanja koji upućuju na bečke izvore. Mađarska varijanta stila svakako dominira subotičkim urbanim pejzažom zahvaljujući remek-djelima poput Sinagoge, palače Ferenca Raichle-a i Gradske kuće. Geometrijska varijanta secesijske produkcije, iako slabije zastupljena, također pridonosi ukupnoj slici Subotice koja svoj graditeljski zenit doživljava tijekom razdoblja često nazivanoga Fin de siècle, odnosno krajem 19. i početkom 20. stoljeća, sve do Prvoga svjetskog rata.
Povjerenstvo Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata za izbor najbolje knjige godine, koja će dobiti nagradu koja nosi ime središnje osobe hrvatske književnosti, znanosti i publicistike iz XVIII. stoljeća Emerika Pavića, održalo je 29. kolovoza 2017. godine svoju drugu ovogodišnju sjednicu. Povjerenstvo, u sastavu Ljubica Vuković Dulić kao predsjednica te članovi Dario Španović i Željka Zelić, odlučilo je od 29 naslova u uži izbor za najbolju knjigu objavljenu tijekom 2016. godine Hrvata u Vojvodini uvrstiti njih deset.