Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...
Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je krajem studenoga 2019. godine. Na 624... detaljnije...
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
Programom zatvaranja XXXII. saziva Prve kolonije naive u tehnici slame i risarskom večeri započeo je program ovogodišnje tavankutske Dužijance. Prošle godine ona je u Tavankutu održana trideseti put nakon obnavljanja. Zahvala Bogu za ovogodišnji kruh u Tavankutu i ove je godine obilježena na svečani način, a euharistijsko slavlje zahvale Bogu za darovani kruh izravno je prenosila Hrvatska radio-televizija.
U izdanju Hrvatskoga akademskog društva iz Subotice iz tiska je izašao 13. svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. U ovome svesku, koji obuhvaća dio slova K (Ko – Kr) – od igre kobanje pa do običaja krvaća (krvovaća), na 162 stranice 57 autora obradilo je ukupno 180 natuknica, što prati 12 uputnica i 107 ilustracija. Na koncu sveska, objavljeno je 10 priloga, koji su iz različitih razloga izostali iz prijašnjih svezaka.
Radi veće dostupnosti znanstvenih sadržaja koji za temu imaju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata odlučio je još 2012. godine cjelovite sadržaje brojeva Godišnjaka za znanstvena istraživanja objaviti i na internetskim stranicama Zavoda. Na taj način svjesno želimo osnažiti diseminaciju sadržaja o Hrvatima u Vojvodini i tako barem djelomice otkloniti deficite na tome području. Objavljeni sadržaj Godišnjaka broj 7 dostupan je na sljedećoj adresi: http://www.zkvh.org.rs/index.php/god-sep/7-2015
Internetska stranica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata – www.zkvh.org.rs – zamišljena je kao sredstvo za prezentaciju kulture vojvođanskih Hrvata. Ovaj portal, uz osnovne informacije o Zavodu te aktualnih vijesti o aktivnostima kako Zavoda tako i kulturnih udruga diljem Vojvodine, ima za temeljni cilj predstavljati kulturu vojvođanskih Hrvata uopće, te se u tom smislu na našem portalu mogu naći prikazi vlastite povijesti, prikazi velikana, materijalni tragovi kulture, informacije o institucijama i organizacijama, najvažnijim kulturnim manifestacijama, najave događaja i izvješća o njima...
Bereg je danas jedno od manjih somborskih sela uz samu državnu granicu s Mađarskom. Po službenom popisu ima oko 1.300 stanovnika, a nekada je ta brojka bila iznad 2.800. Hrvati iz šokačke skupine i dalje su natpolovična većina u ovom selu. Šokci su u Bereg došli u valu doseljavanja Šokaca u Podunavlje. Svoju crkvu imali su 1740. godine. Osnovna katolička škola u selu osnovana je 1752. godine. Polovicom XVIII. stoljeća Bereg je imao skoro 200 kućanstava. Zabilježeno je da se prvih godina XIX. stoljeća u selu godišnje rađano više od stotinu djece. Iz godine u godinu broj stanovnika sela se povećavao, pa je polovicom XIX. stoljeća bilo skoro 2.500 katolika, a u školi čak 360 đaka (danas ih je oko 60).
Tavankut je ovih dana bogat kulturnim događanjima. Tako je, među ostalim, u subotu, 15. srpnja 2017., započeo XXXII. saziv Prve kolonije naive u tehnici slame, u nedjelju je održan godišnji koncert folklornog odjela Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Matija Gubec iz spomenutog sela, a u utorak, 18. srpnja, počeo je VI. seminar bunjevačkog stvaralaštva. Organizator svih triju događaja je HKPD Matija Gubec, što je više nego dobar povod za razgovor s predsjednikom ovog društva Ladislavom Suknovićem.
Vedro raspoloženje i nasmijana lica sudionika kulturno-umjetničkog programa priređenog u povodu otvorenja XXXII. saziva Prve kolonije naive u tehnici slame bili su dovoljni da, usprkos nešto hladnijem vjetru, ugriju tijela i ispune srca posjetitelja ovog događaja priređenog u subotu, 15. srpnja 2017., na Etno salašu Balažević u Donjem Tavankutu, u organizaciji HKPD-a Matija Gubec i Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta.
Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec iz Tavankuta ove je godine svoj godišnji koncert održalo u okviru programa Tavankutskog ljeta. Razlog tome je i to što se već nepuno desetljeće obnavlja Dom kulture, te nije moguć za korištenje. Ovogdišnji folklorni koncert organiziran je na Etno salašu Balažević 16. srpnja 2017. na kojem su se predstavile tri dobne skupine folkloraša, s ukupno devet koreografija i dva glazbena bloka.