Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je krajem studenoga 2019. godine. Na 624... detaljnije...
U sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, u listopadu 2019., povodom XVIII. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, objavljena je... detaljnije...
Na svom redovitom radnom susretu, održanom 30. studenoga 2019. godine u Stanišiću, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskoga nacionalnog vijeća, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Početkom kolovoza 2019. godine iz tiska je izišla četvrta knjiga Izabranih djela Miroslava Slavka Mađera, prirediteljice dr.sc. Hrvojke Mihanović Salopek, a u zajedničkoj nakladi Društva hrvatskih književnika, Ogranak... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
Predstavljanje hrvatskih institucija i organizacija u Vojvodini putem interneta (III.)
- Hitovi: 32
Medijske udruge i medijski proizvodi na hrvatskom jeziku, ako izostavimo spomenutu profesionalnu ustanovu NIU Hrvatska riječ u prošlom broju, imaju pet svojih, što vlastitih, što kao dio širih, internetskih prezentacija.
Prvo ćemo ovdje navesti medijske sadržaje na hrvatskom Radiotelevizije Vojvodina. Oni su, kada je riječ o proizvodima emitiranim na Televiziji Vojvodina, dostupni na internetskoj adresi pokrajinskog medijskog servisa u poddomeni „ostalo“, za razliku od drugih manjinskih jezika (mađarski, rumunjski, rusinski, slovački i romski, koji imaju vlastitu poddomenu) – www.media.rtv.rs/ostalo/tv. Osim TV Dnevnika na hrvatskome, ovdje se mogu naći (ne sve) i mozaične emisije – tjedne polusatne emisije Izravno i Svjetionik, no njihova dostupnost nije lako uočljiva, budući da su „prekrivene“ s više desetaka medijskih proizvoda drugih nacionalnih manjina na ovoj poddomeni. Tjedni polusatni radijski program na hrvatskome na trećem radijskom programu Radiotelevizije Vojvodina uopće nije dostupan na internetskim stranicama pokrajinskog medijskog servisa.
Predstavljanje hrvatskih institucija i organizacija u Vojvodini putem interneta (II.)
- Hitovi: 40
Kratki prikaz i analitički pregled internetskih stanica hrvatskih institucija, organizacija, medijskih ustanova ili projekata te neformalnih skupina koji iznosimo u ovom feljtonu našeg tjednika Hrvatska riječ temelji se na prikupljenim podacima dijela tima Hrvatskog nacionalnog vijeća koji radi na Strategiji za informiranje na hrvatskome jeziku u Republici Srbiji. Rad je u ovome dijelu aktivnosti organizirala te sa svojim suradnicima odradila novinarka Hrvatske riječi Ivana Petrekanić Sič i predstavlja, nakon 15 godina, prvi cjeloviti popis internetskih stranica koje postoje na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji. Ističemo ovdje kako su ove stranice od velike važnosti, ne samo za informiranje na hrvatskome, već jedan broj njih sadrži veoma korisnu i respektabilnu bazu podataka, to jest posjeduju veliki broj činjenica o povijesti i sadašnjosti Hrvata u Vojvodini.
Predstavljanje hrvatskih institucija i organizacija u Vojvodini putem interneta (I.)
- Hitovi: 42
Vrijedi, čini se, višestruko zanimljivim, nakon 15 godina ponovno napraviti načelni analitički pregled internetskih stranica hrvatskih institucija i organizacija u Vojvodini, to jest Srbiji. Naime, isti se napor učinio, sada već daleke 2005. godine, pri pripravi materijala za knjigu Hrvati u Vojvodini: traganje za identitetom (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2006.). Bio je i, nažalost, ostao pionirskim kada je riječ o segmentu „virtualnoga“ postojanja Hrvata u Srbiji. Radeći na evidentiranju te ocjeni kvalitete internetskih stranica unutar hrvatske zajednice vodio sam se i tada načelom važnosti posjedovanja cjelovitih uvida u pojedine segmente društvenog života hrvatske zajednice. Ne tako i ne jedino onih iz povijesti koliko je, gdjekad i presudno, značajno imati potpune preglede prilika i konstelacija u sadašnjosti. Zašto? Jer se tako šire i snaže prostori za iznalaženje kvalitetnih rješenja za izbave!
Zgrada nekadašnje Subotičke matice dobiva novu namjenu
- Hitovi: 72
Prije nekoliko godina Crkvi je restitucijom vraćena zgrada zadužbine Lajče Budanovića na adresi Braće Radića 9. Objekt je to koji je kroz povijest bio od velikog značaja za subotičke Hrvate, jer je u njemu djelovala Subotička matica kao krovna organizacija bunjevačko-šokačkih Hrvata s ovoga prostora. Nakon povratka imovine, Crkva je zgradi, koja je u međuvremenu služila kao komercijalni prostor i kino Zvezda, dala novu namjenu – u planu je otvaranje pekare.
Razgovor s Irenom Ivetić, učiteljicom i spisateljicom
- Hitovi: 66
Kako naći Recept za radost u vremenima koja radostima nisu sklona? Što reći djetetu kada, u moru želja, ni manje ni više zahtijeva: Mama, kupi mi konja? Je li mi teško razlučiti koji su Zvuci mojih tišina? Na ta je pitanja, istoimenim svojim, do sada objavljenim, knjigama, pokušala odgovoriti učiteljica Irena Ivetić. Odrasla i školovala se u Vojvodini, a od 1993. stanovnica Požege u Hrvatskoj, zaposlena u Osnovnoj školi Dobriše Cesarića u ovom gradu, ova autorica proze i poezije za djecu, koja nije u svojim knjigama zaobišla ni odrasle, našla je način kako jednostavnim i vazda optimističnim jezikom, pripovijedati o dječjem okruženju – ne samo školskom, što je njezino primarno radno okruženje, nego i obiteljskom, rodbinskom i društvenom. Djeci tako, pogledom i uvjerljivom potporom iz svijeta odraslih, želi potvrditi da je puno toga što samo u svijetu djetinjstva mogu naučiti i iskusiti. Odrasle nagovara da svoje brige i ozbiljnost probaju pogledati dječjim očima.
Znameniti banatski Hrvati: obitelj Čekonić
- Hitovi: 61
U gradu Kisegu na krajnjem zapadu Mađarske nastaju prve stranice povijesti glasovite plemenitaške obitelji Čekonić. Hrvatima je ova varoš postala poznata još u 16. stoljeću, točnije kolovoza 1532. godine kada ju je od znatno nadmoćnijih Osmanlija uspio obraniti kapetan Nikola Jurišić, hrvatski barun, vojskovođa i diplomat. Tri godine prije te bitke zbog koje će ući u legendu, Jurišić je Kiseg dobio od cara Ferdinanda Prvog na uživanje kao nagradu za svoju vjernu službu kruni. Njegovo je junaštvo postalo nadaleko poznato kad se pročulo da je sa samo sedam stotina vojnika kraj Kisega zaustavio Turke u pohodu na Beč.
Znameniti banatski Hrvati: Josip Mihalović (1814. – 1891.)
- Hitovi: 51
Torda je selo u Općini Žitište u srednjem Banatu u kojemu je sve do prve polovice 20. stoljeća bilo nastanjeno preko četiri tisuće žitelja. Danas je, nažalost, broj mještana znatno opao, no, većinu stanovništva i sada, kao i nekoć, čine Mađari. Malo je, pak, onih koji znaju da je baš u ovom naselju 16. siječnja davne 1814. godine svjetlost dana ugledao Josip Mihalović, doktor teologije, kardinal i zagrebački nadbiskup. Riječ je, naime, o potomku slavonske aristokratske obitelji koja je 1716. primila plemićki naslov od svetorimskoga cara Karla VI. zbog velikih zasluga u borbi s Turcima. Do 1763. bili su Mihajlovići i ispovijedali su pravoslavnu vjeru, da bi te godine pristupili uniji i punom zajedništvu s Rimom. Posjedovali su vlastelinstva Orahovica-Feričanci i Čepin. Brojni su znameniti ljudi potekli iz ovog plemenitog roda. Među njima su Edmund Mihalović (1842. – 1929.) koji je bio glasoviti skladatelj. Tu je i njegov prezimenjak Antun (1868. – 1949.), posljednji hrvatski ban prije raspada Austro-Ugarske. Antunov otac, Karlo Dragutin Mihalović (1830. – 1918.) bio je zastupnik Hrvatskog i zajedničkog Ugarsko-hrvatskog sabora. Hugo (1874. – 1956.), Karlov mlađi sin, doktorirao je teologiju u Rimu, pa je početkom 20. stoljeća bio prefekt Plemićkoga konvikta i profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Godine 1907. kandidirao se za đakovačkog biskupa, a nakon toga i zagrebačkog. Također se bavio glazbom i održavao pijanističke koncerte.
Pogled u Šokačku kuću u Vajskoj
- Hitovi: 65
Hrvatska kulturna udruga Antun Sorgg iz Vajske postala je prije deset mjeseci vlasnik Šokačke kuće. Ponovili su se zahvaljujući pomoći Vukovarsko-srijemske županije i župana Bože Galića. Članovi Sorgga već tada imali su ideje kako urediti kući i na koji način je iskoristiti. Činilo im se tada to kao vrlo zahtjevan pothvat, jer su novi vlasnici ušli u praznu kuću koja je zahtijevala prvo radove na samom objektu, a zatim i opremanje. Što su poslije deset mjeseci od svojih planova uspjeli realizirati odlučili smo sami provjeriti, a naš posjet zgodno se poklopio s akcijom koju su organizirali kako bi uredili dio pokućstva i starog namještaja koje su prikupili i koji trebaju upotpuniti već opremljenu kuću.
Najave
- Produljen rok prijava za izlaganje na stručnom skupu „Čitanjem do uključenosti”
- Izložba slika Cilike Dulić Kasibe
- Jubilarni koncert 50 godina HKC-a „Bunjevačko kolo“
- Natječaj za kratku priču za zbirku „Preprekova jesen“
- Najava događanja „Dužijanca 2020“
- Ljeto u subotičkoj knjižnici
- Kalendar manifestacija kulture Hrvata u Srbiji za 2020. godinu
