Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Tragom starih matičnih knjiga u Subotici : Povijest jedne male grane velike porodice Skenderović naslov je knjige Ivana Skenderovića koja izlazi kao četvrta u Biblioteci Prinosi za povijesna... detaljnije...
Bogata baština – trajni zalog naše budućnosti tema je zidnog i stolnog kalendara za 2021. godinu u čijoj izradi i objavi zajednički sudjeluju hrvatske profesionalne institucije i organizacije:... detaljnije...
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskao je u prosincu 2020. jedanaesti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja. Na 464 stranice objavljeno je 11 znanstvenih i stručnih radnji, sve prvoobjave... detaljnije...
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata dovršio je u studenom i predao u tisak likovnu monografiju pod nazivom Cilika Dulić Kasiba, koju autorski potpisuje povjesničarka umjetnosti Olga Šram. Urednica... detaljnije...
Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...
Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo iz Subotice ima novu internetsku stranicu čija je domena www.hkcbunjevackokolo.rs. Stranica je počela s radom u ponedjeljak, na 51. rođendan te udruge.
„Tijekom svoga postojanja Bunjevačko kolo je okupljalo veliki broj ljudi, a radimo to i danas. Želimo ostati suvremeni i pratiti trendove", kaže koordinator izrade nove web stranice HKC-a Marin Piuković. „Zahvaljujući grupi mladih entuzijasta imamo stranicu na kojoj će posjetitelji imati priliku dobiti sve informacije vezane za rad i aktivnosti našega Centra. Nastojat ćemo biti aktualni te objavljivati vijesti, fotografije i video materijale. Preuzimat ćemo i medijske objave o nama. U vizualnom smislu, trudili smo se da stranica bude atraktivna ali pristupačna osobama svih uzrasnih dobi – od mladih do starih", dodaje on.
Iako smo to mogli i očekivati, ove godine izostat će brojne pokladne manifestacije. Zabrana okupljanja jedna je od mjera koja prkosi kontinuitetu održavanja prela, balova, sijela, maškara... No, ima i onih koji se još uvijek nadaju i vjeruju kako će se ipak uspjeti okupiti, doduše u smanjenom broju i s ograničenjima, ali da kontinuitet neće izostati. Što će od planiranog biti i ostvareno predstoji nam tek vidjeti.
U nakladi Neprofitnog poduzeća za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost Croatica iz Budimpešte krajem studenoga prošle godine izišla je knjiga Sam i svoj Antuna Vidića, Subotičanina s budimpeštanskom adresom. Riječ je o autobiografiji koja se može čitati kao napeti roman, a u kojoj se na 338 stranica opisuje pustolovni, ali ne baš uvijek lak život njezina protagonista. Književnik Tomica Bajsić je u pogovoru knjige napisao kako su Vidićeva sjećanja, koja usto prate intrigantan život jednog osebujnog nomada i putnika svijetom druge polovice 20. stoljeća, vrijedan prilog živoj povijesti bunjevačkih Hrvata, hrvatskog iseljeništva te borbe za slobodu i samostalnost Hrvatske.
Poslije knjiga Kako je umirao moj narod i Antimemoari I., kako je umirao moj narod, svećenik Marko Kljajić završio je i treću knjigu iz istoga ciklusa Antimemoari II., kako je umirao moj narod, koja iz tiska treba izaći do Uskrsa. Antimemoari II., kako je umirao moj narod je nastavak priče o hrtkovačkom sindromu i druge knjige u navedenom serijalu koji je zamišljen kao trilogija. Uz tekstove objavljivane u medijima, knjiga sadržava i priče iz Kljajićeva 40-godišnjeg župnikovanja u Srijemu.
Protekla 2020. godina bila je u znaku jubileja – 130 godina postojanja najstarije ustanove kulture u Subotici – Gradske knjižnice. Iz svima poznatih razloga nije se mogao proslaviti na pravi i za ovu „staru damu" dostojan način, ali je ipak kraj godine obilježio jedan važan događaj, a to je svečano otvorenje nove, suvremene, multimedijalne čitaonice na tri nivoa, koja će uskoro primiti i svoje prve korisnike. U povodu spomenutog jubileja, otvorenja novog prostora i izdavanja monografije Istorija Gradske biblioteke Subotice, razgovarali smo s njezinim autorom i ravnateljem spomenute ustanove Draganom Rokvićem.
U nastojanju da sumiramo kulturne prilike i zbivanja u protekloj godini, nakon razgovora s predstavnicima udruga i umjetnicima, u ovom broju 2020. sagledavamo iz kuta Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, jedine profesionalne ustanove kulture naše manjinske zajednice.
Književnik, publicist i urednik Milovan Miković iz Subotice objavljivao je od travnja 2016. do travnja 2019. na stranicama našega tjednika – Hrvatske riječi, feljton/kolumnu pod nazivom Idemo li večeras u kazalište?. Ti su tekstovi sada sabrani u knjizi istoimena naziva koja je objavljena krajem prošle godine u nakladi ogranka Matice hrvatske u Subotici.
Polaganjem vijenaca na nedavno podignut spomenik biskupa Ivana Antunovića, 13. siječnja 2021. godine obilježena je 133. obljetnica njegove smrti. Uime Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata skupu je prisustvovao ravnatelj Tomislav Žigmanov.
Među prisutnima su bili predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, Katoličkog društva Ivan Antunović, Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo i Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca.