Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
Dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2018. godinu donosi bogat sadržaj, a izlazi u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Časopis... detaljnije...
U povodu obilježavanja 100. obljetnice rođenja pjesnika Jakova Kopilovića (9. VII. 1918. – 18. XI. 1996.), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je krajem studenoga 2018. na svom internetskom... detaljnije...
Sredinom studenoga 2018. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata objavio je na svom internetskom portalu digitalizirano izdanje katoličkog mjesečnika Zvonik, koji se može naći na linku: digitaliziran Zvonik detaljnije...
U sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, u listopadu 2018., povodom XVII. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, objavljena je... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
Hrvatska čitaonica Subotica i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata objavili su u rujnu zbornik radova Dani hrvatske knjige i riječi : zbornik radova 2017. koji je plod znanstveno-stručnog... detaljnije...
U okviru obilježavanja 145. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, sredinom lipnja, iz tiska je izašla Matoševa drama Malo pa ništa u nakladi Društva hrvatskih književnika... detaljnije...
Početkom lipnja iz tiska je izašla knjiga Kronike zavičajnih refleksija autora Zvonimira Pelajića u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i HKUPD-a Matoš iz Plavne kao prva u... detaljnije...
U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje sredinom siječnja iz tiska je izišla knjiga dr... detaljnije...
HKU „Antun Sorgg“ dobila svoje prostorije
- Hitovi: 51
Hrvati u Vajskoj, donjem dijelu Podunavlja, ali i cjelokupna hrvatska zajednica kao i općina Bač dobili su mjesto u kome će se čuvati tradicija i kultura šokačkih Hrvata iz tog dijela Vojvodine. To mjesto bit će Šokačka kuća, koju je Hrvatska kulturna udruga Antun Sorgg iz Vajske kupila zahvaljujući financijskoj potpori Vukovarsko-srijemske županije, potpori Hrvatskog nacionalnog vijeća, inicijativi dopredsjednika HNV-a Željka Pakledinca i naporima same udruge da ostvari svoju želju i skući se na svojoj adresi.
U Đurđinu održano 52. „Takmičenje risara“
- Hitovi: 42
„U ovoj manifestaciji nije najvažnija „lipa“ bunjevačka narodna nošnja, niti folklor, niti tamburaši premda svega toga pomalo ima. Najvažniji je rad! Stoga oni koji sudjeluju u ovoj manifestaciji stvarno moraju raditi, oznojiti se i napraviti žuljeve, jer ne rade kao što se nekada radilo.“
Ove misli predsjednika Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca dr. Andrije Anišića možda i najpreciznije opisuju suštinu ne Takmičenja risara – koje je 13. srpnja 2019. godine, održano u Đurđinu, a čiji su domaćini bili Snežana i Gabrijel Kujundžić – nego samog risa, teškog posla koji se desetljećima i stoljećima prije pojave prvih strojeva odvijao na ovim prostorima i po mjesec dana.
Festival marijanskih pučkih pjesama u Monoštoru
- Hitovi: 38
Organizatori festivala potrudili su se da u Monoštor dovedu šest pjevačkih skupina iz Hrvatske. Od Gospića do Đakova. Ipak, ove godine najzapaženiji su bili izvođači koji su nastupli na samom kraju festivala – dječja Bodrogova skupina, koja je pobrala sve simpatije i sudionika i gledatelja. Njih dvadesetak, u šokačkim nošnjama, bez imalo treme, hrabro je zapjevalo poslije već iskusnih i poznatih pjevačkih skupina.
„Rekla bih da je ova naša dječja skupina sada već jedna stasala grupa. Ima među njima i onih od 10-11 godina, ali i mališana koji još ne idu u školu. Jesu tema ovogodišnjeg festivala marijanske korizmene pisme, ali kako takvu prikladnu za njih nismo našli, odbarali smo jednu malo veseliju – Evo nas pred tobom, Marijo, pjesmu koju pjevaju naši prvopričesnici“, kazala je voditeljica dječje skupine Sonja Periškić-Pejak.
Seminar bunjevačkog stvaralaštva 2019
- Hitovi: 38
HKPD Matija Gubec iz Tavankuta organizira već osmu godinu Seminar bunjevačkog stvaralaštva, kako bi zainteresirane upoznao s raznim segmentima kulturne baštine bunjevačkih Hrvata na sjeveru Bačke. Seminar je održan od 8. do 13. srpnja 2019. godine, okupivši čak 44-ero polaznika iz Hrvatske, Njemačke, Mađarske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Oni su se oprobali u različitim radionicama, teorijskim i praktičnim vještinama.
Dužijanca i Kolonija slamarki u Tavankutu
- Hitovi: 42
Proslava Dužijance u Tavankutu ove je godine započela u subotu, 13. srpnja 2019. godine, na ljetnoj pozornici Etno salaša Balažević programom Risarske večeri.
U prvom dijelu programa nastupili su članovi folklornog odjela HKPD-a Matija Gubec, a voditeljica odjela za kulturu pri Hrvatskoj matici iseljenika Snježana Jurišić iz Zagreba prigodnim je riječima zatvorila ovogodišnji XXXIV. saziv Prve kolonije naive u tehnici slame na kojem je sudjelovalo dvadeset dvije slamarke. Rad na koloniji vodila je poznata slamarka Jozefina Skenderović. Novonastali radovi moći će se vidjeti uoči gradske Dužijance na izložbi u predvorju Gradske kuće koja će biti otvorena 9. kolovoza.
Dužijanca u Bajmaku 2019.
- Hitovi: 40
Svečanom misom zahvalnicom u crkvi sv. Petra i Pavla u Bajmaku u nedjelju, 14. srpnja 2019. godine, proslavljena je Dužijanca. Na ovaj način i Bajmačani su zahvalili Bogu za kruh svagdašnji, ali i za četvrt stoljeća od kako je u Bajmaku održana prva Dužijanca.
Lijep je to povod za slavlje, ali ovoga puta slavilo se i zajedništvo. Slavilo se ono što mnogi ne vide, a to je radost zajedništva, opstojnost našega naroda i želja pokazati drugima da Bajmak živi. Velike zasluge idu i mladom kapelanu, mladomisniku vlč. Luki Poljaku, koji ne skriva svoju ljubav prema običajima i tradiciji, a koji je svojim dolaskom u Bajmak potaknuo mlade, djecu i obitelji da se uključe i u ovo slavlje.
Dužijanca u Lemešu 2019.
- Hitovi: 56
HBKUD Lemeš iz Lemeša organiziralo je trodnevnu proslavu mjesne Dužijance. Centralni dio proslave bila je sveta misa u nedjelju, 14. srpnja, u crkvi Blažene Djevice Marije u Lemešu. Čast da ove godine budu bandaš i bandašica imali su Boris Dujmović i Marija Kovač.
„Bila sam aktivna članica hrvatske udruge u Lemešu, dok zbog naobrazbe nisam otišla prvo u Suboticu, pa zatim u Novi Sad i oduvijek me je zanimala kultura i tradicija naših Hrvata. Na žalost više nisam aktivna članica, ali uvijek kada sam u Lemešu trudim se ispratiti sve manifestacije, ako treba da se obučem u nošnju i na taj način dam svoj prinos očuvanju onoga što jesmo“, kaže Marija. Boris je bunjevačku nošnju prvi puta obukao kao bandaš, a poziv da uz Mariju bude bandaš prihvatio je jer želi vidjeti i naučiti dio onoga što čini korijene njegove obitelji. U Lemešu je tradicija da uz bandaša i bandašicu svake godine budu i mali bandaš i bandašica. Ovoga puta to su bili Petar Pekan i Ivana Ivanković. Ni Petar ni Ivana nisu bili za veliku priču, ali se po njihovom držanju i strpljivom poziranju za fotografiranje vidjelo da im je drago što su imali privilegij naći se u ulozi malih bandaša i bandašice.
Godišnja skupština HKC-a „Bunjevačko kolo“ iz Subotice
- Hitovi: 26
„U protekloj godini urađeno je puno, ali uvijek može više i bolje“, riječi su koje je predsjednik Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo Lazar Cvijin rekao na redovitoj godišnjoj skupštini, koja je održana 16. srpnja 2019. godine.
Prvobitna skupština trebala je biti održana prije desetak dana, no tada se članstvo nije odazvalo u dovoljnom broju, te nije bilo kvoruma. Ovoga puta skupštini je nazočilo 37 članova, koji su imali i pravo glasovanja.
Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo, kao najstarija hrvatska udruga u Subotici, djeluje u više odjela od kojih su najaktivniji folklorni, likovni i dramski odjel, a u svakome od njih, kako je rečeno u izvješćima, došlo je do pomaka na bolje u odnosu na prethodnu godinu. Sve manifestacije koje su bile u planu su i održane, poput Velikog prela, Dječje Dužijance, Prela sićanja, godišnjih koncerata, likovne kolonije i izložbe, predstava, a pokrenute su i dvije nove manifestacije: Dalmatinska večer i Festival tradicijskog pjevanja. Još jednu bitnu stavku iznio je Cvijin, a to je da su sve manifestacije financijski pokrivene i isplaćene.
