Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...
Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je krajem studenoga 2019. godine. Na 624... detaljnije...
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
Premijera filma o prvoj generaciji folkloraša u povodu 50 godina HKC-a „Bunjevačko kolo“
- Hitovi: 104
Dokumentarni film pod nazivom Ovako smo počeli, u kojem 18-ero folkloraša iz prve generacije koja je igrala u tadašnjem Hrvatskom kulturno-umjetničkom društvu Bunjevačko kolo govori o svojim sjećanjima na ta vremena, premijerno je prikazan u nedjelju, 16. studenoga 2020. godine u svečanoj dvorani HKC-a, u okviru obilježavanja 50. obljetnice od osnutka Kola. Autori filma, nastalog u produkciji spomenutog Društva, su Marin Piuković i Marin Jaramazović.
„Godina hrvatskih velikana u Vojvodini“: 100 godina od rođenja književnog povjesničara, leksikografa i pjesnika Ante Sekulića (1920. – 2016.)
- Hitovi: 140
Ovih dana, točnije u ponedjeljak, 16. studenoga 2020. godine navršilo se stotinu godina od rođenja Ante Sekulića (1920. – 2016.), književnog povjesničara, leksikografa, pjesnika i dopisnoga člana HAZU-a, koji je svojom predanošću i opsežnim djelom posvećenim upravo bačkim Hrvatima nedvojbeno zavrijedio titulu velikana ovdašnje hrvatske zajednice.
PRENOSIMO: Josip Mlakić, književnik - intervju
- Hitovi: 109
Josip Mlakić (Bugojno, 1964.) jedan je od najznačajnijih suvremenih pisaca u regiji, ponajprije u Hrvatskoj, gdje objavljuje svoje knjige, te Bosni i Hercegovini gdje živi u mjestu Gornji Vakuf-Uskoplje. Po struci inženjer strojarstva, Mlakić je vrlo plodan autor s opusom od dvadesetak naslova. Objavio je čak četrnaest romana: Živi i mrtvi, Kad magle stanu, Tragom zmijske košuljice, Ljudi koji su sadili drveće, Psi i klaunovi, Čuvari mostova, Planet Friedman, Svježe obojeno, Božji gnjev, Majstorović i Margarita, Bezdan, Crni gavran i bijele vrane, Skica u ledu, Evanđelje po Barabi i O zlatu, ljudima i psima te četiri zbirke priča: Puževa kućica, Odraz u vodi, Obiteljska slika i Ponoćno sivo.
Suradnik Zavoda Neven Ušumović dobitnik Nagrade Janko Polić Kamov
- Hitovi: 187
Kako su prenijeli mediji u Hrvatskoj, ovogodišnja Nagrada Janko Polić Kamov dodijeljena je suradniku Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Nevenu Ušumoviću za knjigu kratkih priča „Zlatna opeklina“ (Sandorf, Zagreb, 2019.). Takvu je odluku donio žiri u sastavu Nikola Petković, Andrea Zlatar Violić i Velid Đekić. Autor je dobio brončanu statuu „Kamov ključ“ umjetnika Davora Krelje i novčani iznos od 10 tisuća kuna. Ističemo da Ušumovićevu nagrađenu knjigu uredio također našijenac Ivan Vidak, koji je rođen u Somboru 1981., odrastao je u Monoštoru, kojega 1990-ih napušta s roditeljima i preseljava se u Zagreb, gdje završava gimnaziju. Studij dramaturgije okončao je na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu.
Društveni i politički život Hrvata u Tavankutu između dva svjetska rata
- Hitovi: 166
Tavankut, danas mnogima znan kao „misto di sunce grli Bačku“ i poznat po seoskom turizmu, slamarkama, Gupčevim folklorašima, tavankutskoj jabuci i pisku, u međuratnom je razdoblju, primjerice u zagrebačkim medijima (Hrvatski dnevnik iz 1939.), istican kao „prvo žarište hrvatske svijesti na bunjevačkim salašima“, dok subotički Neven 1927. objavljuje kako su „Tavankut, Čikerija i Mirgeš – jake kule hrvatske misli kako na političkom, tako i na prosvjetnom polju“, a 1929. kako „Tavankut sa Čikerijom i Mirgešom daleko odskaču od ostalih subotičkih salaša, pa i od sela hrvatskih po Bačkoj i Baranji.
PRENOSIMO: Izvanredni profesor Pravnog fakulteta u Segedinu dr. sc. Ladislav Heka - intervju
- Hitovi: 202
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je ove godine za nagradu za najbolju knjigu godine na hrvatskome jeziku odabrao knjigu Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba: u povodu njezine 150. obljetnice, čiji je autor izvanredni profesor dr. sc. Ladislav Heka iz Segedina. Publikacija je tiskana kao treća knjiga u Biblioteci Prinosi za povijesna istraživanja, u nakladi ZKVH-a u Subotici 2019. godine.
Premijera predstave „Avaške godine“
- Hitovi: 111
}Poetski prikaz Avaških godina koje je napisao Milovan Miković premijerno je izveden 8. studenoga u izvedbi glumaca Književno-teatarskog kružoka HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice.
Djelo je dramatizirala i režirala voditeljica spomenutog kružoka Nevena Mlinko, koja je i sama glumila u ovoj jednosatnoj predstavi.
Bila je to večer u kojoj su se čule nesvakidašnje riči, one zaboravljene i nestale iz svakodnevice, koje su ovim prikazom ponovno oživljene uz suvremenu glazbu, scenografiju i autentičnu kostimografiju.
„Alasi i bećari“, ali na malo drugačiji način
- Hitovi: 105
Kada vas Monoštorci hoće ugostiti, skuhat će vam riblji paprikaš i pokazati prirodne ljepote predjela koji okružuju selo. I neće pogriješiti, jer ni čuveni monoštorski paprikaš, ni očuvani predjeli Dunava, dunavaca i kanala nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Znao je to dobro i predsjednik KUD-a Hrvata Bodrog Željko Šeremešić kada je odlučio ove godine, a sukladno preporučenim mjerama zaštite, zbog pandemije koronavirusa, organizirati malo drugačije Alase i bećare.
