Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je krajem studenoga 2019. godine. Na 624... detaljnije...
U sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, u listopadu 2019., povodom XVIII. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, objavljena je... detaljnije...
Na svom redovitom radnom susretu, održanom 30. studenoga 2019. godine u Stanišiću, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskoga nacionalnog vijeća, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Početkom kolovoza 2019. godine iz tiska je izišla četvrta knjiga Izabranih djela Miroslava Slavka Mađera, prirediteljice dr.sc. Hrvojke Mihanović Salopek, a u zajedničkoj nakladi Društva hrvatskih književnika, Ogranak... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
„Zeleno svjetlo“ za podizanje spomenika Ivanu Antunoviću ( 1815. – 1888. )
- Hitovi: 141
Gradsko vijeće Subotice 17. ožujka 2020. godine donijelo odluku o postavljanju tri nova spomenika u ovom gradu. U pitanju su spomenici kralju Petru Karađorđeviću, biskupu Ivanu Antunoviću i bivšem gradonačelniku Károlyu Biróu. Ovu odluku još treba potvrditi Gradska skupština, ali procjenjuje se da tu ne bi trebalo biti osporavanja. U tom smislu, ovo je lijepa vijest za pripadnike hrvatske zajednice u ovom gradu, čiji je Antunović bio velikan i čije su udruge i institucije – lokalno Katoličko društvo Ivan Antunović, Hrvatsko nacionalno vijeće i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i inicirale ovaj projekt.
Godina hrvatskih velikana u Vojvodini: 200 godina od rođenja Ambrozije Boze Šarčevića (1820. – 1899.) (I. dio)
- Hitovi: 134
Preko četiri stoljeća duga povijest Hrvata u Bačkoj ispunjena je borbama za biološki i nacionalni opstanak pod ugnjetačima i asimilatorima. Ta borba za „biti ili ne biti“ iznjedrila je mnogo velikana po oružju, ali i peru. Jedan od onih koji je branio interese svog roda perom je bio Ambrozije Boza Šarčević, subotički pravnik, sakupljač narodne baštine, suradnik preporoditelja Ivana Antunovića i pokretač društveno organiziranog života Hrvata u Subotici.
„Godina hrvatskih velikana u Vojvodini“: 200 godina od rođenja Ambrozije Boze Šarčevića (II. dio)
- Hitovi: 156
Kada se govori o javnom radu Ambrozije Šarčevića, treba imati u vidu ove riječi njegovog biografa Jose Šokčića i dobrog poznavatelja mađarskog tiska druge polovice 19. stoljeća: „U takvoj sredini, koja je ‘lancima mjerila čovjeka’ nije bilo lako ljudima iz siromašnog kraja uzdignuti se do narodnog tribuna...“. Drugim riječima, poslije ove kratke, ali jezgrovite opaske o vrijednosnom sustavu bunjevačkih Hrvata u vrijeme prije njihovog preporoda 70-ih godina 19. stoljeća, postaje jasna prava veličina ličnosti i napora A. Šarčevića na polju društvenog organiziranja njegovih sunarodnjaka. Tek onda se otkriva puno značenje Šarčevićevog nadimka – „Ujak Boza“.
PRENOSIMO: Franjo Kašik, pjesnik – intervju
- Hitovi: 145
U nakladi NIU Hrvatska riječ koncem prošle godine objavljena je knjiga pjesama Nepodnošljiva lakoća umiranja Franje Kašika (Vrbas, 1946.). Knjiga je predstavljena na 26. Sajmu knjiga u Novom Sadu, početkom ožujka, nakon čega smo s autorom razgovarali o temi ove knjige, motivima koji su doveli do nastanka rukopisa, kao i o ulozi književnosti u kontekstu suvremenog društva.
Bereški Hrvati žive i u virtualnom albumu „Baština Hrvata u Srbiji“
- Hitovi: 261
Život Hrvata u Beregu sačuvan na starim fotografijama bit će sačuvan i vidljiv i na virtualnoj platformi Baština Hrvata u Srbiji. Plod je to dobre suradnje između Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata te bereške udruge Silvije Strahimir Kranjčević i bereških Hrvata. Naime, prigodom predstavljanja monografije Tradicijska baština, identitet i migracije bačkih Hrvata Šokaca u Beregu, 10. ožujka 2020. godine, te predstavljanja topoteke Baština Hrvata u Srbiji, prikupljena je vrijedna fotografska građa čiji je prvi dio, oko devedeset fotografija, objavljen na ovoj virtualnoj platformi krajem ožujka mjeseca. Podsjetimo se kako je ovaj projekt pokrenut koncem 2019. godine u suradnji s ICARUS-om (Međunarodnim centrom za arhivska istraživanja) a uz potporu Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Republike Srbije i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Godina hrvatskih velikana: 200. obljetnica rođenja Ambrozija Boze Šarčevića (Subotica, 30. ožujka 1820. – 29. studenog 1899.)
- Hitovi: 319
Nacionalno trpeljiv nacionalni ideolog
Više od četiri stoljeća duga povijest bačkih Hrvata Bunjevaca i i Šokaca ispunjena je borbama za biološki i nacionalnim opstanak pod ugnjetačima asimilatorima. Ta borba za biti ili ne biti iznjedrila je mnogo velikana po oružju, ali i peru. Jedan od onih koji je branio interese svog roda perom bio je Ambrozije Boza Šarčević, subotički pravnik, sakupljač narodne baštine, suradnik preporoditelja Ivana Antunovića i pokretač društvenog života Bunjevaca Hrvata u Subotici.
„Bunjevačka i šokačka vila“ može se čitati na portalu ZKVH-a
- Hitovi: 213
Na internetskom portalu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata http://zkvh.org.rs/index.php/digi-periodika/5926-bunjevacka-i-sokacka-vila od 20. ožujka 2020. može se čitati iznimno važno preporodno glasilo Bunjevačka i šokačka vila, isprva kulturni prilog Bunjevačkih i šokačkih novina, a nakon njihova gašenja samostalni tjednik, koji je međutim već nakon 8. broja postao dvotjednikom. Samostalno je izlazila od 2. I. 1973. do 18. IX. 1876., najprije u Kalači, a od 10. XI. 1875., nakon stanke duge 7 mjeseci, u Baji. Urednik joj je bio Ivan Antunović, a od studenoga 1875. Blaž Modrošić. Tijekom samostalnog izlaženja objavljeno je osamdesetak brojeva na po četiri stranice maloga četvrtinskog formata, a na internetskom portalu ZKVH-a nalaze se svi brojevi Vile, od 1871. do 1876., oko 120 brojeva.
Korizmena tribina hrvatske redakcije Radio Marije
- Hitovi: 113
Treća korizmena nedjelja, Bezimena, iako ju je obilježilo izvanredno stanje u zemlji, onima koji su bili na korizmenoj tribini u organizaciji hrvatske redakcije Radio Marije ostala je u sjećanju i po drugačijem pogledu na tamu koja nas iznova svaki dan okružuje.
Tema ovoga susreta, održanog 15. ožujka u prostorijama Augustinianuma, koja je okupila 40-ak ljudi bila je prava priprema za vrijeme koje je pred nama. Predavanje na temu „Tama nasta po svoj zemlji” održao je tajnik beogradskog nadbiskupa vlč. Mihael Sokol.
Na samome početku tribine okupljenima se obratio urednik Radio Marije Srbije mons. dr. Andrija Anišić, koji je predstavio gosta, koji je ranijih godina bio novinar Informativne katoličke agencije i Glasa Koncila, a sada je, iako rodom iz Hrvatske, svećenik u Beogradu. Također, naglasio je kako je ova tribina vjerojatno posljednje okupljanje katolika, jer ono neko vrijeme neće biti dopušteno.
Najave
- Produljen rok prijava za izlaganje na stručnom skupu „Čitanjem do uključenosti”
- Izložba slika Cilike Dulić Kasibe
- Jubilarni koncert 50 godina HKC-a „Bunjevačko kolo“
- Natječaj za kratku priču za zbirku „Preprekova jesen“
- Najava događanja „Dužijanca 2020“
- Ljeto u subotičkoj knjižnici
- Kalendar manifestacija kulture Hrvata u Srbiji za 2020. godinu
