Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
Dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2018. godinu donosi bogat sadržaj, a izlazi u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Časopis... detaljnije...
U povodu obilježavanja 100. obljetnice rođenja pjesnika Jakova Kopilovića (9. VII. 1918. – 18. XI. 1996.), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je krajem studenoga 2018. na svom internetskom... detaljnije...
Sredinom studenoga 2018. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata objavio je na svom internetskom portalu digitalizirano izdanje katoličkog mjesečnika Zvonik, koji se može naći na linku: digitaliziran Zvonik detaljnije...
U sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, u listopadu 2018., povodom XVII. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, objavljena je... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
Hrvatska čitaonica Subotica i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata objavili su u rujnu zbornik radova Dani hrvatske knjige i riječi : zbornik radova 2017. koji je plod znanstveno-stručnog... detaljnije...
U okviru obilježavanja 145. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, sredinom lipnja, iz tiska je izašla Matoševa drama Malo pa ništa u nakladi Društva hrvatskih književnika... detaljnije...
Početkom lipnja iz tiska je izašla knjiga Kronike zavičajnih refleksija autora Zvonimira Pelajića u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i HKUPD-a Matoš iz Plavne kao prva u... detaljnije...
U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje sredinom siječnja iz tiska je izišla knjiga dr... detaljnije...
Knjiga Roberta Skenderovića o povijesti podunavskih Hrvata predstavljena u Baji
- Hitovi: 118
Predstavljanje knjige povjesničara Roberta Skenderovića Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije hrvatskoj manjinskoj zajednici u Baji je veoma važno, jer i u Mađarskoj ima onih kojih negiraju hrvatsko podrijetlo Bunjevaca i Šokaca. Zbog toga bi bilo korisno ovu knjigu prevesti na mađarski jezik, istaknuto je, među ostalim, na predstavljanju spomenute knjige, koje su u ovom mjestu u mađarskom dijelu Bačke u četvrtak, 7. ožujka, priredili Hrvatska samouprava grada Baje i Savez Hrvata u Mađarskoj. Ovom je prigodom izražena i potreba za uspostavljanjem čvršće i bogatije suradnje između mađarskih i vojvođanskih Hrvata.
Križevi krajputaši – dio materijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji (I.)
- Hitovi: 90
Kulturu prepoznajemo kao općenito značajan društveni, a u suvremeno doba i kao ekonomski resurs, odnosno kapital. Taj se kapital pojavljuje u obliku kulturnih vrijednosti fizičkih formi (zgrade, slike, skulpture i drugi objekti kulturnog naslijeđa) ili onih neopipljivih (tradicija, vjerovanja, prakse, ideje i ostalo što povezuje grupe ljudi). A sve to čini kulturno naslijeđe koje posjedujemo i čiji smo baštinici, te predstavlja onaj kontekst koji nas definira, identificira i izgrađuje. Takav se kapital naziva i materijalnom te nematerijalnom baštinom, a njezina nas slojevitost određuje i onima koji smo odgovorni za njezinu pojavnost.
O 125. obljetnici rođenja Matije Evetovića – prinos biografiji
- Hitovi: 123
24. veljače 2019. godine navršeno je 125 godina od rođenja hrvatskog kulturno-prosvjetnog radnika iz Subotice Matije Evetovića (1894. – 1972.), iz čijeg pozamašnog opusa se izdvaja Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata (1940.).
Prijelaz iz 19. u 20. stoljeće u „zemljama Krune sv. Stjepana“ (Ugarskom Kraljevstvu) obilježen je mađarskom političkom i kulturnom prevlašću, koja je svoj najplastičniji izraz dobila na Milenijskoj proslavi 1896. godine. Za nemađarske narode pak nastupio je sumrak. Istina, postojali su zakoni koji su im jamčili prava i slobode (kao npr. školovanje na materinskom jeziku), ali oni u praksi nisu primjenjivani. A svi izgledi da se na legalni način ublaži njihov sve nezavidniji položaj bili su ravni nuli, jer su njihovi zastupnici na mađarskom saboru u Budimpešti nailazili na nerazumijevanje i otpor, kako vladajućih tako i oporbenih snaga.
Stoljeće od nastanka prve dječje opere na svijetu
- Hitovi: 72
Franjo Štefanović (1879. – 1924.), petrovaradinski skladatelj, vjerojatno nije znao da sklada prvu operu na svijetu u kojoj će glumiti djeca kada je započinjao skladati jedno od svojih najpoznatijih djela. Rođen u poznatoj i velikoj petrovaradinskoj obitelji u ovom mjestu, u današnjoj Reljkovićevoj 18, cijenjeni učitelj i potonji upravitelj petrovaradinske škole, veliki je dio svojega otvorenog duha i svojeg glazbenog i pedagoškoga znanja posvetio djeci, u kojima je tražio i nalazio nadahnuće, posebice kada su znali odgovarati na njegove zahtjeve u stalnom uvježbavanju dječje glazbe koju je skladao i s njima izvodio.
Čestitka za praznik hrvatske zajednice – blagdan sv. Josipa
- Hitovi: 129
Svim pripadnicima hrvatske zajednice u Srbiji čestitamo blagdan svetog Josipa – zaštitnika hrvatskoga naroda!
Svečanost povodom obilježavanja jednoga od četiriju praznika hrvatske zajednice u Republici Srbiji bit će održana danas, u utorak, 19. ožujka u Monoštoru. Sveta misa bit će služena u crkvi sv. Petra i Pavla u Monoštoru s početkom u 17 sati, poslije čega će u Domu kulture biti upriličen domjenak uz prigodni program.
Muzička škola u Subotici – 65 godina tambure
- Hitovi: 59
Muzička škola u Subotici obilježila je 150 godina postojanja i rada, a početkom ožujka 2019. svečanim koncertom tamburaški odsjek je obilježio 65 godina od kako je tambura prisutna u Muzičkoj školi u Subotici. Bio je to povod da malo dublje pogledamo prošlost i zavirimo u početke tambure u ovoj školi.
Subotica je poznata po bogatoj tradiciji tamburaške glazbe, čak ako smijemo reći i po najboljim tamburašima, ali Muzička škola nije od svojih početaka imala odsjek tambure. Za sve ovo što danas imamo trebalo je puno rada i napora, ali očigledno je urodilo plodom.
Održano 85. „Veliko bunjevačko-šokačko prelo“ u Somboru
- Hitovi: 66
Pokladno vrijeme je vrijeme preljskih okupljanja. Onih koja su se, od nekadašnjih okupljanja po salašima pretvorila u javne proslave s večerom i glazbom, plesom i veseljem koje traje dok ne posustanu i oni najizdržljiviji. I što onda napisati? Kako prirediti novinarski tekst, a ne ponoviti ono napisano za prijašnja prela? Kako izbjeći one stereotipe – program je vodio taj i taj, gostima Prela se obratio taj i taj i bilo je lijepo i veselo? Htjela sam to preduprijediti, pa sam za ovogodišnje Prelo napravila svoju strategiju – potražit ću neke zanimljive goste prela i kroz njihovu priču ispričati i priču o 85. Velikom bunjevačko prelu. Je li strategija bila dobra ili mi se jednostavno posrećilo, tek bili su ti razgovori ugodni, a priče zanimljive.
„Književno prelo“ Hrvatske čitaonice iz Subotice
- Hitovi: 66
Kako smo već naviknuli na Književnom prelu, ponuđena je hrana za dušu – knjiga i riječ uz razne začine. Trinaesto Književno prelo okupilo je djecu, mlade, pa i one malo starije izvođače, a održano je 1. ožujka 2019. u dvorani Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo u Subotici.
