Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...
Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je krajem studenoga 2019. godine. Na 624... detaljnije...
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
Na 19. po redu Danima hrvatske knjige i riječi – danima Balinta Vujkova, nagrada za životno djelo na području književnosti koja je dodijeljena, 9. listopada 2020. godine Matiji Molceru (Subotica, 1935.), pjesniku, prevoditelju, kritičaru, publicistu, pijanistu, skladatelju i slikaru. Dodjela nagrade bila je dovoljan povod za intervju s Matijom Molcerom u aktualnom trenutku održavanja ove najveće književne manifestacije ovdašnjih Hrvata.
Neće Dunav zbog nas stati subotičkog Tamburaškog ansambla Ruže najbolja je pjesma ovogodišnjeg Festivala bunjevački pisama, koji je zbog epidemiološke situacije priređen virtualno bez publike, odnosno kao snimka koja je emitirana u nedjelju, 4. listopada, na televiziji K23 i online na njihovoj web stranici. Pjesmu Neće Dunav zbog nas stati, koja je dobila najviše bodova stručnoga žirija skladao je član spomenutoga sastava Sebastijan Kantur. Ova se pjesma pokazala pravom uspješnicom, jer je nagrađena i za najbolji aranžman (skupa s pjesmom Salaš kao svjetionik ansambla Hajo, koju su aranžirali Tomislav Vukov i Marinko Piuković), a osvojila je nagradu i za najbolji tekst (autor Ninoslav Radak).
Početkom rujna na salašu Martina Gabrića, koji se nalazi na Hrvackom majuru (kako piše u originalnom postu na Facebooku), poznati subotičko-bajmački etno fotograf Ivan Ivković Ivandekić upriličio je prigodni glazbeno-plesno-tekstualni performans i potom ga u serijalu kraćih postova objavio na poznatoj društvenoj mreži. Originalna ideja realizirana je uz pomoć njegovih prijatelja i „netjaka“ (to također piše na Fb-u) Matije Ivkovića Ivandekića, koji ga je glazbeno pratio na tamburici, dajući pravi nepatvoreni štimung istinskog salašarskog doživljaja. Uspješni Facebook performans samo je nastavak njegovog višegodišnjeg aktivnog djelovanja u nastojanju očuvanja hrvatsko-bunjevačkih narodnih običaja na jedan suvremenen i popularan način.
Društvo hrvatskih književnika 8. je i 9. listopada 2020. organiziralo Zagrebačke književne razgovore – jednu od najdugovječnijih književnih manifestacija u Republici Hrvatskoj. Riječ je o kultnom književnom susretanju, kako su naveli organizatori, utemeljenom koncem šezdesetih godina prošlog stoljeća, koje u Zagrebu ugošćuje ugledne pisce, jezikoslovce, književne kritičare, prevoditelje i kulturologe iz zemlje i svijeta. „Objavljivanjem osobito zapaženih predavanja i tekstova, koje je na Zagrebačkim književnim razgovorima do sada izložilo gotovo tisuću sudionika, ostvaruje se dvojaka uloga ove manifestacije: potiče se književni govor, ali i pisano pamćenje. Izložena predavanja i tekstovi objavljuje i periodika DHK-a (časopisi „Republika“ i „Most“) čime se stječe uvid u razvoj promišljanja književnosti, a Zagrebački književni razgovori kao i Društvo hrvatskih književnika postavljaju temelje za nova kulturološka istraživanja“, istaknuli su iz DHK-a u najavi ovogodišnjih Razgovora.
Susret je ipak održan, ali s reduciranim brojem sudionika. Ovogodišnji zbornik pjesama nosi naziv „Kliktaj nebesa rumenih“
Manifestacija Lira naiva okuplja pjesnike koji pišu na materinjem hrvatskom jeziku, a osim književnoga standarda, njeguju i dijalekte, u prvom redu bunjevačku ili šokačku ikavicu. U pitanju je godišnji susret hrvatskih pučkih pjesnika, u početku samo iz Vojvodine, a posljednjih godina sve je više sudionika iz Beograda, Zemuna te Hrvatske.
Manifestacija je utemeljena 2003. godine, a svaki put se održava u drugom mjestu. Za svaki susret tiska se i zbornik izabranih stihova, a ovogodišnji nosi naziv Kliktaj nebesa rumenih. Pjesme je selektirala Klara Dulić Ševčić, a zbornik je uredila Katarina Čeliković. U ovogodišnjem zborniku zastupljeno je 60 pjesnika iz Srbije i Hrvatske, a u Somboru se susrelo nešto manje od trećine.
Izvlačenje nagrada kviza za poticanje čitanja Čitam i skitam bilo je drugačije od onoga na što smo naviknuli u proteklih jedanaest godina. Neizvjesnost koja je bila prisutna nekoliko mjeseci s obzirom na pandemiju koronavirusa bila je prisutna i sada, ali u drugačijem obliku. Sada je u pitanju bila ona pozitivna neizvjesnost: tko će biti dobitnik glavne nagrade?
Dugo iščekivano izvlačenje nagrada ovoga puta bilo je bez publike – online, a održano je 23. rujna 2020. godine u čitaonici Gradske knjižnice u Subotici. Glavna nagrada je i ovoga puta bio bicikl, dar tvrtke Venera bike iz Subotice.
„Čuvati i očuvati baštinu jednog naroda velika je zadaća i odgovornost. Jesmo li u ovih deset godina uspjeli barem malo začeprkati po prošlosti i približiti se vremenu kada se držalo do svoje kulture, običaja i jezika, pokazat će vrijeme. To je bio i razlog osnivanja udruge; da čuvamo tradiciju i običaje Hrvata Šokaca s ovih prostora, istražujemo povijest i kulturu Bača, jednom riječju naša misija je čuvanje kako materijalne tako i nematerijalne baštine Hrvata Šokaca u Baču i okolici”, riječi su kojima se na početku programa obratila predsjednica Tragova Šokaca Stanka Čoban.
Mnogi čitatelji našega tjednika su se s karikaturom sasvim sigurno upoznali ozareni talentom i britkim perom Petra Pismestrovića u beogradskom i zagrebačkom tisku sedamdesetih i osamdesetih godina stoljeća za nama. Rođen je u Srijemskoj Mitrovici 1951. godine. Političke znanosti je studirao u Zagrebu. Prvu karikaturu nacrtao je 1968., a od 1972. godine se profesionalno bavi karikaturom. Sudjelovao na brojnim izložbama i festivalima karikature širom svijeta i dobitnik je više prvih nagrada. Njegovi radovi su objavljivani u časopisima i novinama, kao što su Nebelspalter (Švicarska), Courrier International (Francuska), New York Times (SAD), International Herald Tribune (Francuska), Cicero (Njemačka), Le Monde (Francuska).