Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...
Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je krajem studenoga 2019. godine. Na 624... detaljnije...
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
Prigodnim kulturno umjetničkim programom u okviru kojeg su se predstavile muzička, literarna i kreativna sekcija koje djeluju u okviru Hrvatske čitaonice Fischer iz Surčina, u subotu 25. kolovoza svečano je obilježena druga obljetnica rada ove hrvatske udruge. Ono što je obilježilo protekle dvije godine rada, a što se moglo uočiti i na samoj proslavi, svakako je entuzijazam članova ove najmlađe hrvatske udruge u Srijemu, koji svojim vrijednim radom potvrđuju svoju spremnost i volju da očuvaju svoj nacionalni identitet i kulturu.
Međunarodna umjetnička kolonija nazvana imenom Stipana Šabića, likovnog pedagoga i slikara, bila je od 20. do 25. kolovoza 2018. godine ishodište, u svom osmom sazivu, likovnim stvarateljima iz zemlje i inozemstva. Ove godine okupila je dvanaest akademskih slikara, a to su: Ernő Palkó iz Rumunjske, Zvezdana Jembrih, Ana Jakić Divković, Ana Divković i Nina Horvat iz Hrvatske, Jakov Bararon iz Austrije, Ankica Karačić iz Njemačke, Mustafa Faljić, Enis-Bato Hasandžiković i Almedina Cifrić iz Bosne i Hercegovine te Ana Fafulić i Larisa Đurić iz Srbije. Iako nisu bili prisutni, svoje su radove poslali Dubravko Mokrović i Ivica Mareković iz Hrvatske i Andrea Balló iz Mađarske, što ih također čini sudionicima kolonije.
Drugi interkulturalni Etnokamp u Plavni, koji je održan od 22. do 24. kolovoza 2018. godine, okupio je 35 djece, većinom iz Plavne, a njih desetak iz susjedne Vajske. Kako su svi oni kroz ova tri dana uživali u igri, druženju, raznim radionicmaa ne trebam niti govoriti. Smijeha i radosti nije nedostajalo, a kao najbolji rekvizit pokazala se krpenjača. Tijekom trajanja Etnokampa, djeca su imala dan kravate, kada su naučili o povijesti kravate, te su je naučili vezati, a nosili su ih s ponosom i na završnoj priredbi. Na završnoj priredbi koja je održana u petak, 24. kolovoza, u Domu kulture u Plavni pohvalili su se i svojim dekupaž uradcima, torbama koje su pravili od starih majica, teglicama, te pjesmom i plesom koji su svladali za ovo kratko vrijeme. Istoga dana posjetio ih je i Hrcko, te ih počastio tortama i sokićem.
„Naša je zagrebačka prvostolnica danas iznimno lijepa. Ponajprije zbog ljepote slavlja dana Gospodnjega, otajstva Uskrsnuća kojega smo po vjeri i Božjoj ljubavi mi dionici. No, tu ljepotu proširuje današnja proslava Dužijance u Zagrebu. Ona nam je darovana po prisutnosti vjernika, bunjevačkih Hrvata koji nam dolaze sa sjevera Bačke, iz raznih vojvođanskih mjesta gdje žive Hrvati. S nama su Šokci iz Podunavlja i Srijema, u istome zahvaljivanju Bogu. U snazi euharistijske povezanosti svima vam prenosim molitveno zajedništvo i blizinu našega nadbiskupa Josipa Bozanića s posebnom čestitkom predvoditelju ovoga hodočašća, biskupu subotičkomu mons. dr. Ivanu Pénzesu koji slavi 50. obljetnicu svećeništva“, rekao je na početku misnoga slavlja Dužijance u Zagrebu pomoćni zagrebački biskup mons. Ivan Šaško koji je i predvodio euharistijsko slavlje.
U sklopu manifestacije Dužijanca u Zagrebu, 18. kolovoza u Etnografskom muzeju otvorena je izložba Bunjevačko veliko ruvo. Izložbu je otvorila savjetnica predsjednice Hrvatske, zadužena za društvene djelatnosti i mlade Renata Margaretić Urlić koja je između ostaloga poručila mladima da gdje god u svijetu bili pronose i njeguju svoj identitet, te čuvaju svoju baštinu. Otvorenju je prisustvovao i savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Milan Bošnjak, koji je u svom govoru rekao kako je Središnji državni ured učinio sve što je mogao kako bi Zagrepčani mogli vidjeti samo jedan mali dio onoga što se može vidjeti svake godine u Subotici na Dužijanci. Nazočili su i izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Jasmina Tomašić, te narodni zastupnik u Skupštini Srbije, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.
Zahvaljujući mjesnom HKUPD-u Matoš, u Plavni se uspješno čuva običaj gosponoša vezan za blagdan Velike Gospe. Tim povodom i ove godine su tri mlade Plavanjke obukle šokačku nošnju staru oko 100 godina te nosile Gospin kip na blagdanskoj misi koju je predvodio župnik Josip Štefković.
Eva Balatinac, može se reći, redoviti je gost manifestacija hrvatskih udruga u Podunavlju; u njenoj emisiji Govor moga kraja, koja se emitira na Radio Baranji često se mogu čuti i prilozi snimljeni među Hrvatima u Vojvodini, prije svega u Podunavlju, na manifestaciju Baranjski bećarac redovito poziva udruge s druge strane Dunava. Sve to više je nego dovoljan razlog za susret i razgovor.
Eva je rođena Baranjka i u rodnom Gajiću provela je cijeli život. Osim perioda Domovinskog rata, jer je sedam godina, od kolovoza 1991. godine pa do rujna 1998. živjela izvan svoje Baranje. Odmah po povratku počela je raditi u osnovnoj školi u Dražu. Trenutno predaje hrvatski jezik i geografiju. Kod onoga što joj je stručno zvanje popis je malo duži.
Grad Olaš (Kiskunhalas) u južnoj Mađarskoj smatra se gradom čipke. Za to je zaslužna olaška čipka poznata diljem svijeta, poput one venecijanske ili briselske. Subotičani se s ovom jedinstvenom i prefinjenom rukotvorinom mogu upoznati zahvaljući izložbi Čudo Olaša: čipka koja se do kraja rujna može pogledati u subotičkom Gradskom muzeju.
Olaška čipka nastala je 1902. godine, zahvaljujući pokretaču mađarske domaće radionosti i mjesnom profesoru crtanja Árpádu Dékányu i krojačici Máriji Markovits koja je njegove nacrte izradila te kasnije razradila ovu tehniku. Već svojom prvom pojavom čipka iz ovog mađarskog grada postigla je uspjeh u svijetu. Između dvaju svjetskih ratova osvojila je nagrade na preko dvadeset međunarodnih izložaba. Po riječima stručnjaka, ova čipka spaja u sebi narodne ukrase, motive secesije i bogatstvo kompozicija.